Nijedna žena ni djevojčica ne bi smjela trpjeti nasilje. Genitalno sakaćenje žena ozbiljno je kršenje ljudskih prava i čin nasilja nad ženama i djevojčicama. Procjenjuje se da u svijetu živi više od 200 milijuna žena i djevojčica koje su podvrgnute toj praksi. Najmanje 600 000 žena i djevojčica u Europi živi s posljedicama genitalnog sakaćenja, koje im često ozbiljno narušavaju zdravlje, pa čak i ugrožavaju život. Pandemija bolesti COVID-19 poremetila je programe prevencije i ugrozila napredak u iskorjenjivanju te okrutne prakse. Svaki korak unatrag dovodi u opasnost tisuće žena i djevojčica.
Genitalno sakaćenje žena ne može se opravdati ni kao kulturalna ni tradicionalna praksa – to je kazneno djelo i kršenje ljudskih prava. Mnogi narodi i zajednice prestali su ga provoditi. Promjene su moguće i uspješno se uvode.
Sprečavanje rodno uvjetovanog nasilja i zaštita žrtava u središtu su Unijine politike o jednakosti.
U skladu s akcijskim planom EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020. – 2024., strategijom EU-a za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020. – 2025. i trećim akcijskim planom za rodnu ravnopravnost obvezali smo se da ćemo činiti još više kako bismo iskorijenili genitalno sakaćenje žena i djevojčica u Europi i svijetu. S tim ciljem podupiremo žrtve, pogođene obitelji i zajednice te surađujemo s njima, kao i sa stručnjacima i oblikovateljima politika. Ove ćemo godine predstaviti zakonodavni prijedlog za sprečavanje i suzbijanje određenih oblika rodno uvjetovanog nasilja i posebnu preporuku o sprečavanju štetnih praksi. Buduća strategija EU-a za prava djeteta sadržavat će dodatne konkretne preporuke za djelotvorno sprečavanje i iskorjenjivanje genitalnog sakaćenja žena u Uniji i izvan nje. U ostvarenju tog cilja važnu ulogu imaju i žene i muškarci. To nasilje nad ženama i djevojčicama ne može se opravdati i nitko ga ne bi smio ignorirati.
Borimo se protiv svih oblika nasilja nad ženama odlučnije nego ikad prije. Taj problem ne može čekati. Moramo misliti na sve ugrožene žene i djevojčice.
Kontekst
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije genitalno sakaćenje žena obuhvaća sve postupke djelomičnog ili potpunog uklanjanja vanjskih ženskih spolnih organa ili druge ozljede ženskih spolnih organa iz medicinski neutemeljenih razloga. Taj je problem prisutan u cijelom svijetu, pa i u Europi. Procjenjuje se da je 180 000 djevojčica u 13 europskih zemalja u opasnosti od genitalnog sakaćenja, a 600 000 žena u Europi živi s posljedicama te prakse. Genitalno sakaćenje žena neopravdano se provodi zbog kulturnih, religijskih ili društvenih razloga nad djevojčicama od ranog djetinjstva do dobi od 15 godina. Ono je oblik zlostavljanja djece i nasilja nad ženama i djevojčicama s teškim i dugotrajnim fizičkim i psihološkim posljedicama.
Kriminalizacija genitalnog sakaćenja žena zahtijeva se i u Konvenciji Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Konvenciju su potpisale sve države članice EU-a, a dosad ju je ratificirala 21 država članica. Komisija s Vijećem radi na pristupanju EU-a toj konvenciji. Ako Istanbulska konvencija ostane blokirana u Vijeću, Komisija će 2021. predstaviti novi prijedlog za sprečavanje i suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja. Osim toga, Komisija će predložiti i da se proširi popis kaznenih djela u Uniji kako bi se na njega uvrstili svi oblici zločina iz mržnje i govora mržnje.
Genitalno sakaćenje kao oblik nasilja nad djevojčicama osuđuje se i u Konvenciji UN-a o pravima djeteta iz 1989., čije su potpisnice sve države članice EU-a.
Europska unija i dalje se zalaže za potpunu provedbu Programa održivog razvoja do 2030., u kojem se o genitalnom sakaćenju žena govori u cilju br. 5 o rodnoj ravnopravnosti i posebnom podcilju 5.3 o iskorjenjivanju štetnih praksi.
U kontekstu vanjskog djelovanja i razvojne suradnje, iskorjenjivanje genitalnog sakaćenja žena i dalje je jedna od ključnih mjera akcijskog plana EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020. – 2024. i akcijskog plana za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2021. – 2025. To se odražava u konkretnim djelovanjima, primjerice u potpori zajedničkom globalnom programu UNFPA-e i UNICEF-a za iskorjenjivanje genitalnog sakaćenja žena u okviru regionalne inicijative Spotlight Africa, iz koje je izdvojeno 10 milijuna eura za borbu protiv te prakse u 18 partnerskih zemalja.
Komisija planira predstaviti zakonodavni prijedlog za sprečavanje i suzbijanje određenih oblika rodno uvjetovanog nasilja. Osim toga, predložit će i posebnu preporuku o sprečavanju štetnih praksi. U okviru programa EU-a, konkretnije potprograma Daphne, EU nastavlja osiguravati financijska sredstva i za projekte usmjerene na borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja, uključujući genitalno sakaćenje žena. Buduća strategija EU-a o pravima djeteta obuhvatit će unutarnje i vanjsko djelovanje. Ta će strategija sadržavati mjere unutarnjeg i vanjskog djelovanja EU-a za sprečavanje nasilja nad djecom i odgovor na takvo nasilje.
Novim paktom o migracijama i azilu, koji je Komisija predstavila u rujnu 2020., također se nastoji ojačati zaštita osoba u ranjivom položaju te se osigurava pravo na međunarodnu zaštitu za žene i djevojčice kojima prijeti progon ili genitalno sakaćenje.
Više informacija
Više o genitalnom sakaćenju žena i tome što Europska unija čini kako bi iskorijenila tu praksu doznajte iz pitanja i odgovora.
Dostupni su i rezultati istraživanja Europskog instituta za ravnopravnost spolova o raširenosti genitalnog sakaćenja žena u Europskoj uniji i studije o učestalosti te prakse u Belgiji, Grčkoj, Francuskoj, Italiji, Cipru i Malti.
Studija o genitalnom sakaćenju žena: sve više djevojčica u opasnosti, ali u zajednici raste otpor
Pojedinosti
- Datum objave
- 5. veljače 2021.
- Autor
- Predstavništvo u Hrvatskoj