U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu danas je održana prva godišnja konferencija o provedbi hrvatskog Plana oporavka i otpornosti „Spremni za sutra“ u organizaciji Vlade Republike Hrvatske i Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Konferenciju su uvodnim govorima otvorili ministar financija Marko Primorac, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica te predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.
„U sklopu Mehanizma za oporavak i otpornost, Hrvatska je u rujnu Europskoj komisiji podnijela drugi zahtjev za plaćanjem u iznosu od 700 milijuna eura. Zadovoljstvo mi je izvijestiti vas da je prošlog petka Komisija donijela pozitivnu odluku o isplati sredstava, a sama se isplata očekuje još ovog tjedna. Još 700 milijuna eura. Ovom isplatom Hrvatska će ukupno povući više od 40 % dodijeljenih bespovratnih sredstava,“ istaknula je potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica.
„U petak 16. prosinca 2022. stiže isporuka od 700 milijuna eura iz druge tranše plaćanja, čime će u korištenju sredstava iz Plana oporavka i otpornosti od Hrvatske u cijeloj Europskoj uniji uspješnije biti tek Španjolska i Italija,“ naglasio je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.
„Nacionalni plan oporavka i otpornosti važan je ne samo zbog svih sredstava koja su Hrvatskoj na raspolaganju, već i u kontekstu reformskih procesa i investicija. Daljnje korištenje sredstava ključno je kako bismo se u godini usporavanja gospodarskog rasta koja je pred nama mogli nositi s izazovima,“ naglasio je ministar Marko Primorac.
Tijekom obaju panela konferencije, sudionice i sudionici panela raspravljali su o reformama i ulaganjima koje se provode i planiraju za povećanje konkurentnosti poslovnog sektora, kao i o politikama za sljedeću generaciju, uključujući obrazovanje i vještine. Navedeni su i brojni primjeri opipljivog pozitivnog utjecaja investicija iz Plana oporavka.
Gabriele Giudice, zamjenik direktora Glavne uprave za gospodarske i financijske poslove Europske komisije, govoreći o reformama istaknuo je, primjerice, kako Hrvatska ima veliku količinu imovine kojom upravljaju tvrtke u državnom vlasništvu te je njihova prisutnost u gospodarstvu među najvećima u EU-u. Međutim, produktivnost hrvatskih tvrtki u državnom vlasništvu zaostaje za privatnim sektorom više nego u usporedivim državama članicama. Zato hrvatski Plan oporavka i otpornosti sadržava obveze revizije popisa tvrtki u državnom vlasništvu od posebnog interesa, jačanja pravnog okvira za upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu – uključujući odredbe kojima bi se trebala osigurati usklađenost sa smjernicama OECD-a o korporativnom upravljanju – i prodaje najmanje 110 tvrtki u državnom vlasništvu te prodaje 4500 zgrada.
Nabrajajući važne investicije u sklopu Plana oporavka i otpornosti, Eric Von Breska, direktor Radne skupine za oporavak i otpornost u Europskoj komisiji, naveo je pak kako će do kraja provedbe Plana u Hrvatskoj svako dijete u dobi do 6 godina imati svoje mjesto u vrtiću – radi se o osiguravanju čak 22 500 vrtićkih mjesta.
Kontekst
Hrvatski Plan oporavka i otpornosti uključuje širok raspon mjera ulaganja i reformi u šest tematskih komponenti, u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF), ključnog mehanizma instrumenta NextGenerationEU. Plan će se poduprijeti bespovratnim sredstvima u iznosu od 5,5 milijardi eura. Plaćanja u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost ovise o uspješnosti i o tome provodi li država članica ulaganja i reforme iz plana za oporavak i otpornost. Hrvatskoj je do sad isplaćeno 818 milijuna eura bespovratnih sredstava kao pretfinanciranje unutar Plana oporavka i otpornosti 28. rujna 2021., dok je prva isplata po zahtjevu za plaćanje u vrijednosti od 700 milijuna eura uslijedila 28. lipnja 2022. Među ostvarenim rezultatima za prvo plaćanje bile su reforme i ulaganja u području zdravstva, socijalne politike, obrazovanja odraslih, javne uprave, borbe protiv korupcije, fiskalne politike, revizije i kontrole, borbe protiv pranja novca, energetike, prometa, gospodarenja vodama i otpadom te energetske učinkovitosti zgrada.
Europska komisija 10. studenoga 2022. potvrdila je tako pozitivnu preliminarnu ocjenu i drugog hrvatskog zahtjeva za plaćanjem 700 milijuna eura bespovratnih sredstava. Zahtjev se temelji na ostvarenju 25 ključnih etapa i ciljnih vrijednosti odabranih u Provedbenoj odluci Vijeća za drugo plaćanje. Njima su obuhvaćene korjenite reforme u području javne uprave, pravosuđa, socijalne politike, zapošljavanja, obrazovanja, vještina, energetike, energetske učinkovitosti i povezivosti. Nekoliko ciljeva odnosi se i na velika ulaganja u području upravljanja vodama, tržišta rada, obrazovanja, socijalnog i pravosudnog sustava, kao i u ekološku i digitalnu tranziciju javnih tijela, malih i srednjih poduzeća te poduzeća srednje tržišne kapitalizacije. Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica potvrdila je na konferenciji o Planu oporavka i otpornosti u Zagrebu 12. prosinca 2022. kako će Komisija do 16. prosinca aktivirati i treću isplatu Hrvatskoj od 700 milijuna eura bespovratnih sredstava.
Više informacija
Snimak konferencije možete pogledati na Facebook stranici Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
Galerija fotografija s prve godišnje konferencije o Planu oporavka i otpornosti u Hrvatskoj.
Pojedinosti
- Datum objave
- 12. prosinca 2022.
- Autor
- Predstavništvo u Hrvatskoj