Zadnjih tjedana pokazalo se da se izazovi s kojima su suočene zemlje na zapadnobalkanskoj migracijskoj ruti ne mogu riješiti samostalnim djelovanjem pojedinih zemalja, već da se u njihovu rješavanju može uspjeti samo zajedničkim, prekograničnim pristupom utemeljenim na suradnji. Stoga je predsjednik Juncker sazvao sastanak čelnika zemalja koje su najviše pogođene izvanrednom situacijom na zapadnobalkanskoj ruti.
Danas su se u sjedištu Europske komisije u Bruxellesu sastali čelnici Albanije, Austrije, Bugarske, Hrvatske, Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije, Njemačke, Grčke, Mađarske, Rumunjske, Srbije i Slovenije te se dogovorili da će poboljšati suradnju i konzultacije među zemljama na ruti, odlučivši o pragmatičnim operativnim mjerama koje se već sutra mogu implementirati kao odgovor na izbjegličku krizu u regiji.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker istaknuo je: „Pogođene zemlje ne bi trebale samo govoriti jedna o drugoj, već razgovarati jedna s drugom. Susjedi bi trebali raditi zajedno, a ne jedni protiv drugih. Prema izbjeglicama treba postupati humano duž cijele zapadnobalkanske rute da bi se izbjegla humanitarna tragedija u Europi. Stoga sam zadovoljan što smo danas zajednički dogovorili plan u 17 točaka pragmatičnih i operativnih mjera kako ljudi ne bi bili prepušteni sami sebi na kiši i hladnoći.“
Konkretno, čelnici su se usuglasili o provođenju sljedećih operativnih mjera, čija provedba počinje od ponedjeljka:
Stalna razmjena informacija
1. Imenovanje osoba za kontakt u roku od 24 sata kako bi se omogućila svakodnevna razmjena informacija i koordinacija djelovanja radi postizanja postupnog, kontroliranog i urednog kretanja osoba duž zapadnobalkanske rute
2. Slanje zajedničkih procjena o potrebnoj pomoći Europske unije u roku od 24 sata
Ograničavanje sekundarnih kretanja
3. Odvraćanje izbjeglica i migranata od kretanja na granice drugih zemalja u regiji bez prethodnog informiranja susjednih zemalja
Podrška izbjeglicama, osiguravanje skloništa i počinka
4. Povećavanje kapaciteta za pružanje privremenog smještaja, hrane, vode i sanitarno-zdravstvene zaštite; aktivacija Mehanizma za civilnu zaštitu Europske unije
kada je to potrebno
5. Grčka do kraja godine treba povećati prihvatne kapacitete na 30 000 mjesta te podržati UNHCR u provedbi programa subvencioniranog najma i smještaja u udomiteljskim obiteljima za još barem 20 000 osoba, što je preduvjet za funkcioniranje plana kriznog premještanja izbjeglica; očekuje se financijska pomoć za Grčku i UNHCR6. Suradnja s UNHCR-om koji će pružiti podršku za povećanje prihvatnih kapaciteta za 50 000 mjesta u zemljama duž zapadnobalkanske rute
7. Suradnja s međunarodnim financijskim institucijama, npr. Europskom investicijskom bankom, Europskom bankom za obnovu i razvoj te Bankom za razvoj Vijeća Europe, koje su spremne financijski podržati zemlje voljne iskoristiti ta sredstva
Zajedničko upravljanje tijekom migracija
8. Osiguravanje punih kapaciteta za registraciju dolazaka uz maksimalnu upotrebu biometrijskih podataka
9. Razmjena informacija o broju i toku izbjeglica te, ako je potrebno, informacija o svim pristiglim izbjeglicama i migrantima na državnom području određene zemlje
10. Suradnja s agencijama Europske unije u cilju što brže uspostave spomenute razmjene informacija
11. Povećani nacionalni i koordinirani napori, u suradnji s Frontexom, na vraćanju migranata kojima nije potrebna međunarodna zaštita u zemlju porijekla
12. Suradnja s Europskom komisijom i Frontexom na ubrzanju praktične suradnje na ponovnom prihvatu u treće zemlje, pojačana suradnja osobito s Afganistanom, Bangladešom i Pakistanom; Komisija će raditi na provedbi postojećih ugovora o ponovnom prihvatu i započeti rad na novim ugovorima o ponovnom prihvatu s relevantnim državama
Upravljanje granicama
13. Povećanje napora za upravljanje granicama, uključujući:
• dovršetak i provedbu Akcijskog plana EU-a i Turske
• korištenje potpunog potencijala ugovora o ponovnom prihvatu između EU-a i Turske te plana za liberalizaciju viznog režima
• jačanje zajedničke operacije Poseidon u Grčkoj
• jačanje Frontexove podrške na granici između Bugarske i Turske
• jačanje granične suradnje između Grčke i Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije uz povećan angažman UNHCR-a
• Grčka, Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija i Albanija ojačat će upravljanje vanjskom kopnenom granicom, a Frontex će pružati podršku pri registraciji u Grčkoj
• suradnja s Frontexom u nadzoru nad prelaskom granice te pomoć pri registraciji i uzimanju otisaka prstiju na graničnim prijelazima na hrvatsko-srpskoj granici
• slanje 400 policajaca i neophodne opreme u Sloveniju u roku od tjedan dana u okviru bilateralne podrške
• jačanje Frontexove Zapadnobalkanske mreže za analizu rizika
na zapadnom Balkanu uz pojačano izvještavanje svih sudionika
• gdje je moguće, korištenje mehanizma za brze intervencije na granici
(RABIT), pri čemu timovi moraju biti odgovarajuće opremljeni
14. Potvrda provedbe načela zabrane ulaska državljanima trećih zemalja koji se ne žele prijaviti za međunarodnu zaštitu (u skladu s međunarodnim izbjegličkim pravom i izbjegličkim pravom EU-a te uz prethodnu provjeru primjene načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja te načela proporcionalnosti)
Rješavanje pitanja krijumčarenja i trgovine ljudima
15. Jačanje djelovanja u borbi protiv krijumčarenja i trgovine ljudima uz podršku Europola, Frontexa i Interpola
Informacije o pravima i obvezama izbjeglica i migranata
16. Korištenje svih raspoloživih komunikacijskih alata za informiranje izbjeglica i migranata o postojećim pravilima te njihovim pravima i obvezama, a osobito o posljedicama odbijanja registracije, uzimanja otisaka prstiju i traženja zaštite u zemlji u kojoj se nalaze
Praćenje
17. Praćenje provedbe preuzetih obveza na tjednoj osnovi; Komisija će koordinirati djelovanja s nacionalnim kontaktnim točkama
Cijela izjava (na engleskom jeziku) dostupna je ovdje.
Kontekst
Europska komisija dosljedno i kontinuirano radi na koordiniranom europskom odgovoru na pitanje izbjeglica i migracija.
Nakon preuzimanja dužnosti predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker zadužio je povjerenika za migracije da u koordinaciji s prvim potpredsjednikom Timmermansom radi na novoj migracijskoj politici kao jednom od deset prioriteta političkih smjernica, političkog programa na temelju kojeg je Europski parlament izabrao Komisiju.
13. svibnja 2015. Europska komisija predstavila je Europski migracijski program
, u kojem je iznijela sveobuhvatan pristup za poboljšanje upravljanja migracijama u svim aspektima.
Dva implementacijska paketa u okviru Programa već su donesena 27. svibnja 2015. i 9. rujna 2015. te su se mjere sadržane u njima počele primjenjivati.
U srijedu, 21. listopada predsjednik Juncker sazvao je sastanak čelnika
na temu priljeva izbjeglica duž zapadnobalkanske rute kako bi se raspravila krizna situacija koja je iz toga proizašla.
Sastanku čelnika prisustvovali su predsjednici država ili vlada Albanije, Austrije, Bugarske, Hrvatske, Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije, Njemačke, Grčke, Rumunjske, Mađarske, Srbije i Slovenije. Na sastanku su sudjelovali i predsjednik Europskog vijeća, luksemburško predsjedništvo Vijeća EU-a, buduće nizozemsko predsjedništvo Vijeća EU-a i visoki povjerenik UN-a za izbjeglice. Prisutni su bili i predstavnici Europskog potpornog ureda za azil (EASO) i Europske agencije za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije (Frontex).
Mehanizam za civilnu zaštitu Europske unije
Mehanizam za brze intervencije na granici
Pojedinosti
- Datum objave
- 26. listopada 2015.
- Autor
- Predstavništvo u Hrvatskoj