Proljetna gospodarska prognoza 2024.: postupni rast u kontekstu znatnih geopolitičkih rizika

Nakon opće stagnacije gospodarstva u 2023. početak 2024. donio je veći rast od očekivanog, što je, uz smanjenje inflacije, stvorilo uvjete za postupni rast aktivnosti u razdoblju prognoze.

U proljetnoj prognozi Europske komisije u 2024. predviđa se rast BDP-a od 1,0 % na razini EU-a i 0,8 % u europodručju, a on bi se u 2025. trebao povećati na 1,6 % u EU-u i na 1,4 % u europodručju. Očekuje se da će inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u EU-u pasti sa 6,4 % u 2023. na 2,7 % u 2024. i na 2,2 % u 2025, a u europodručju s 5,4 % u 2023. na 2,5 % u 2024. i na 2,1 % u 2025.

Povratak rasta zahvaljujući rastu privatne potrošnje

Prema Eurostatovoj preliminarnoj brzoj procjeni BDP se u prvom tromjesečju 2024. povećao za 0,3 % i u EU-u i u europodručju. Taj rast, koji je vidljiv u svim državama članicama, označava kraj poduljeg razdoblja stagnacije gospodarstva koja je započela u zadnjem tromjesečju 2022.

Očekuje se da će rast gospodarske aktivnosti ove i sljedeće godine biti u velikoj mjeri potaknut stalnim povećanjem privatne potrošnje u kontekstu daljnjeg rasta realnih plaća i zaposlenosti, koji podržava povećanje realnog raspoloživog dohotka. Međutim, privatnu potrošnju i dalje djelomično koči velika sklonost štednji.

S druge strane, čini se da rast ulaganja pomalo slabi, a pod utjecajem negativnog ciklusa stanogradnje očekuje se da će se on tek postupno oporaviti. Iako se u razdoblju prognoze predviđa poboljšanje kreditnih uvjeta, tržišta sad očekuju nešto sporije smanjenje kamatnih stopa nego zimus.  

U uvjetima otpornog globalnog gospodarstva predviđa se da će oporavak trgovine podupirati izvoz EU-a. Ipak, s obzirom na rast domaće potražnje u EU-u, povećanje uvoza uvelike će neutralizirati pozitivan učinak izvoza na rast.

Daljnje smanjenje inflacije

Nastavio se nagli pad inflacije mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena s rekordne razine od 10,6 % (na godišnjoj razini) zabilježene u europodručju u listopadu 2022. Procjenjuje da je u travnju ove godine ona iznosila 2,4 %, što je najniža vrijednost u zadnje dvije godine.

Predviđa se da će se nakon neočekivano niske razine u prvim mjesecima ove godine inflacija nastaviti smanjivati te da će ciljnu vrijednost u 2025. dosegnuti nešto ranije nego što je to bilo predviđeno u zimskoj privremenoj prognozi. Dezinflaciju će uglavnom poticati neenergetski proizvodi i hrana, dok će inflacija povezana s energijom blago porasti, a inflacija u području usluga tek postupno padati, uz smanjenje pritisaka na plaće. Inflacija u EU-u u cjelini trebala bi slijediti sličan trend, iako će i dalje biti nešto viša. 

Tržište rada i dalje je snažno unatoč skromnom rastu

Unatoč usporavanju aktivnosti, gospodarstvo EU-a stvorilo je 2023. više od dva milijuna radnih mjesta, a stope aktivnosti i zaposlenosti osoba u dobi od 20 do 64 godine u posljednjem tromjesečju prošle godine dosegnule su nove rekordne razine od 80,1 % odnosno 75,5 %. Na mnogim tržištima rada diljem EU-a i dalje nedostaje radne snage. U ožujku je u EU-u zabilježena rekordno niska stopa nezaposlenosti od 6,0 %. Dobri rezultati tržišta rada rezultat su snažne ponude radne snage, među ostalom zahvaljujući migracijama, ali i potražnje za radnom snagom.

Ove se godine u EU-u predviđa postupno smanjenje rasta zaposlenosti na 0,6 %, a u 2025. i daljnje usporavanje na 0,4 %. Očekuje se da će stopa nezaposlenosti u EU-u ostati uglavnom stabilna, blizu rekordno niske razine.

U skladu s očekivanim nastavkom dezinflacije, rast nominalnih plaća u EU-u počeo je usporavati nakon što je 2023. dosegnuo vrhunac od 5,8 %, a u predstojećem razdoblju očekuje se daljnje usporavanje.

Smanjenje državnih deficita nakon ukidanja izvanrednih mjera energetske potpore

Nakon znatnog smanjenja državnog deficita 2021. i 2022. taj je trend zaustavljen u 2023. zbog slabljenja gospodarske aktivnosti. Predviđa da će se deficiti ponovno početi smanjivati u 2024. (3,0 %) i 2025. (2,9 %), posebno zahvaljujući postupnom ukidanju mjera energetske potpore.

Uz povećane troškove servisiranja duga i manji rast nominalnog BDP-a, očekuje se da će se udio duga u BDP-u u EU-u ove godine stabilizirati na razini od 82,9 % te da će u 2025. blago porasti za oko 0,4 postotna boda.

Povećana neizvjesnost u kontekstu geopolitičkih napetosti

Posljednjih mjeseci dodatno su se povećali nesigurnost i negativni rizici za gospodarske izglede, uglavnom zbog tijeka dugotrajnog agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine i sukoba na Bliskom istoku. Šire geopolitičke napetosti i dalje su izvor rizika. Osim toga, postojana inflacija u SAD-u mogla bi dovesti do daljnjih odgoda u snižavanju kamatnih stopa u SAD-u i šire, što bi dovelo do određenog pooštravanja financijskih uvjeta na globalnoj razini.

I na domaćem tržištu slabljenje inflacije moglo bi biti sporije od predviđenog, što bi središnje banke u EU-u moglo potaknuti da odgode snižavanje kamatnih stopa dok se ne postigne stabilnije smanjenje inflacije u području usluga. Osim toga, neke države članice u proračunima za 2025. možda će morati donijeti dodatne mjere fiskalne konsolidacije koje nisu uključene u ovu prognozu, što bi moglo utjecati na gospodarski rast sljedeće godine. S druge strane, smanjena sklonost štednji mogla bi potaknuti rast potrošnje, a ulaganja u stanogradnju mogla bi se oporaviti brže nego što se očekuje. Rizici klimatskih promjena sve više opterećuju gospodarske izglede.

Kontekst

Ova prognoza temelji se na nizu tehničkih pretpostavki u vezi s tečajem, kamatnim stopama i cijenama roba zaključno s 25. travnja. Za sve ostale ulazne podatke, među ostalim i pretpostavke o vladinim politikama, u ovoj se prognozi uzimaju u obzir podaci do 30. travnja. Ako nove politike nisu najavljene i detaljno opisane, projekcije se temelje na pretpostavci nepromijenjenih politika.

Europska komisija svake godine objavljuje dvije sveobuhvatne prognoze (proljetnu i jesensku) i dvije privremene prognoze (zimsku i ljetnu). Dvije sveobuhvatne prognoze obuhvaćaju širok spektar gospodarskih pokazatelja za sve države članice EU-a, zemlje kandidatkinje, zemlje EFTA-e i druga velika napredna tržišna gospodarstva i gospodarstva u usponu. Privremene prognoze obuhvaćaju godišnji i tromjesečni BDP i inflaciju za tekuću i sljedeću godinu za sve države članice te agregirane podatke za Uniju i europodručje.

Komisija će u ljetnoj gospodarskoj prognozi 2024., koju planira objaviti u rujnu 2024., ažurirati projekcije BDP-a i inflacije iz ove prognoze.

Više informacija

Cijeli dokument: Proljetna gospodarska prognoza 2024.

Pratite potpredsjednika Dombrovskisa na Twitteru: @VDombrovskis

Pratite povjerenika Gentilonija na Twitteru: @PaoloGentiloni

Pratite Glavnu upravu za gospodarske i financijske poslove na Twitteru: @ecfin

Izjave

Gospodarstvo Unije ostalo je stabilno unatoč iznimnim izazovima posljednjih nekoliko godina, pa u predstojećem razdoblju možemo opet očekivati lagani rast, koji bi se u 2025. trebao ubrzati. Tržišta rada i dalje su otporna, uz visoke stope zaposlenosti, a privatna potrošnja je u porastu. Međutim, na međunarodnom planu i dalje su prisutni brojni rizici za EU s obzirom na kontinuirane i rastuće geopolitičke napetosti. U tom nestabilnom okruženju važno je upotrijebiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju kako bismo potaknuli našu otpornost i konkurentnost. Prvo, države članice trebale bi se posvetiti reformama i ulaganjima za jačanje održivog rasta te provoditi razborite fiskalne politike kako bi smanjile visoke razine duga. Drugo, moramo poduzeti sve što je u našoj moći da potaknemo ulaganja. Instrument NextGenerationEU već sada ima iznimno važnu ulogu, ali možemo učiniti i znatno više za poticanje privatnih ulaganja – prije svega ukloniti prekogranične prepreke i dovršiti uniju tržišta kapitala. Treće, moramo i ubuduće imati koristi od našeg modela otvorene trgovine, što među ostalim podrazumijeva sklapanje trgovinskih sporazuma s pouzdanim partnerima.

Izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis, nadležan za gospodarstvo u interesu građana

Gospodarstvo Unije u prvom je tromjesečju znatno oživjelo, što znači da smo uplovili u mirnije vode nakon vrlo zahtjevne 2023. Ove i sljedeće godine očekujemo postupno ubrzavanje rasta s obzirom na smanjenje inflacije koje podržava privatnu potrošnju, oporavak kupovne moći i daljnji rast zaposlenosti. Državni deficiti trebali bi se pomalo smanjivati nakon ukidanja gotovo svih mjera energetske potpore, ali očekuje se da će javni dug sljedeće godine blago porasti, a to upućuje na potrebu za fiskalnom konsolidacijom, uz istodobnu zaštitu ulaganja. Prognoza je još uvijek obilježena znatnom nesigurnošću, a negativni rizici povećali su se zbog dva ratna sukoba koji i dalje bjesne u našem susjedstvu.

Paolo Gentiloni, povjerenik za gospodarstvo