Novosti u području jedinstvenog digitalnog tržišta

Komisija predlaže novo zakonodavstvo kako bi osigurala snažniju zaštitu

privatnosti u elektroničkim komunikacijama i pritom otvorila nove poslovne mogućnosti.

Danas predstavljenim mjerama želi se ažurirati postojeća pravila te proširiti područje njihove primjene na sve pružatelje usluga elektroničkih komunikacija. Njihov je cilj i stvoriti nove mogućnosti obrade komunikacijskih podataka te pojačati povjerenje i sigurnost na jedinstvenom digitalnom tržištu, što je ključni cilj strategije jedinstvenog digitalnog tržišta. Istodobno, ovim se prijedlogom pravila u području elektroničkih komunikacija usklađuju s novim vrhunskim standardima EU-ove Opće uredbe o zaštiti podataka. Komisija predlaže i nova pravila kojima se u slučaju kada institucije i tijela EU-a upravljaju osobnim podacima osigurava ista zaštita privatnosti kao ona u državama članicama u okviru Opće uredbe o zaštiti podataka te utvrđuje strateški pristup u pogledu pitanja koja se odnose na međunarodni prijenos osobnih podataka.

Bolja zaštita na internetu i nove poslovne mogućnosti

Predloženom Uredbom o privatnosti i elektroničkim komunikacijama povećat će se zaštita privatnog života građana i otvoriti nove mogućnosti za poduzeća.

• Novi sudionici na tržištu: 92 % Europljana smatra da je važno da njihove poruke e-pošte i internetske poruke ostanu povjerljive. Međutim, postojeća Direktiva o e-privatnosti primjenjuje se samo na tradicionalne telekomunikacijske operatere. Pravilima o zaštiti privatnosti sad će se obuhvatiti i novi pružatelji usluga elektroničkih komunikacija, kao što su WhatsApp, Facebook Messenger, Skype, Gmail, iMessage ili Viber.
• Stroža pravila: Ažuriranjem postojeće Direktive izravno primjenjivom Uredbom svi građani i poduzeća u EU-u uživat će istu razinu zaštite elektroničkih komunikacija.Od jedinstvenog skupa pravila diljem EU-a korist će imati i poduzeća.
• Sadržaj komunikacija i metapodaci: Jamčit će se privatnost i u pogledu sadržaja i u pogledu metapodataka koji proizlaze iz elektroničkih komunikacija (npr. vrijeme i mjesto poziva). Objema vrstama podataka uvelike se zadire u privatnost te će ih na temelju predloženih pravila trebati anonimizirati ili izbrisati ako korisnici nisu dali svoj pristanak, osim ako su ti podaci nužni radi izdavanja računa
• Nove poslovne mogućnosti: Kada se dobije pristanak za obradu komunikacijskih podataka, bilo da je riječ o sadržaju i/ili metapodacima, tradicionalni telekomunikacijski operateri imat će više mogućnosti za upotrebu podataka i pružanje dodatnih usluga. Primjerice, mogli bi izrađivati karte koje upućuju na prisutnost fizičkih osoba (heat maps) kako bi pomogli javnim tijelima i prijevoznim poduzećima u izradi novih infrastrukturnih projekata.
• Jednostavnija pravila o kolačićima: Pojednostavnit će se takozvana „odredba o kolačićima”, koja je dovela do prevelikog broja zahtjeva za pristanak internetskih korisnika. Zahvaljujući novim pravilima korisnici će moći bolje kontrolirati svoje postavke jer će postojati jednostavan način prihvaćanja ili odbijanja kolačića za praćenje i ostalih identifikatora u slučaju rizika za privatnost. U prijedlogu je pojašnjeno da pristanak nije nužan za kolačiće kojima se ne zadire u privatnost i kojima se unapređuje pretraživanje interneta (npr. za memoriranje prethodnih stanja potrošačke košarice). Za kolačiće koje postavlja posjećivano web-mjesto radi praćenja broja posjetitelja toga web-mjesta neće više biti potreban pristanak.
• Zaštita od neželjene e-pošte: Današnjim prijedlogom zabranjuju se svi oblici neželjene elektroničke komunikacije, npr. porukama e-pošte, SMS-om, a u načelu i telefonskim pozivima ako za to korisnici nisu dali svoj pristanak. Države članice mogu se odlučiti za rješenje kojim se potrošačima daje pravo prigovora na primanje glasovnih marketinških poziva, primjerice s pomoću upisivanja njihova broja u registar „Ne zovi”. Telefonski oglašivači morat će prikazati svoj telefonski broj ili upotrebljavati poseban predbroj koji upućuje na to da je riječ o marketinškom pozivu.
• Djelotvornija provedba: Provedba pravila o povjerljivosti iz Uredbe bit će u nadležnosti nacionalnih tijela za zaštitu podataka.

Pravila o zaštiti podataka za institucije i tijela EU-a

Predloženom Uredbom o zaštiti osobnih podataka od strane europskih institucija i tijela žele se postojeća pravila iz 2001. uskladiti s novim i strožim pravilima iz Opće uredbe o zaštiti podataka iz 2016. Svaka osoba čijim podacima raspolažu europske institucije ili agencije imat će koristi od viših standarda zaštite.

Sljedeći koraci

Današnjim predstavljanjem prijedlogȃ Komisija poziva Europski parlament i Vijeće na brzo djelovanje kako bi se osiguralo njihovo neometano donošenje do 25. svibnja 2018., kada će se početi primjenjivati Opća uredba o zaštiti podataka. Cilj je građanima i poduzećima do toga datuma pružiti istinski i potpuni pravni okvir za zaštitu privatnosti i podataka u Europi.

Komisija je zajedno s današnjim prijedlozima predstavila i Komunikaciju za poticanje podatkovnoga gospodarstva. Više informacija možete pronaći ovdje: