Glavni sadržaj
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj
Informativni članak10. travnja 2024.Predstavništvo u HrvatskojPredviđeno vrijeme čitanja: 8 min

Komisija analizira dijaloge o čistoj tranziciji s industrijskim sektorom i socijalnim partnerima iz EU-a

Dijalozima predsjeda izvršni potpredsjednik Maroš Šefčovič. Današnja analiza bit će temelj za raspravu čelnika EU-a na predstojećem sastanku Europskog vijeća o sljedećim koracima u tranziciji Europe na čistu energiju.

Maroš Šefčović

Komisija je danas donijela Komunikaciju u kojoj se analizira niz dijaloga o čistoj tranziciji na temu preobrazbe Europe u čisto, resursno učinkovito, pravedno i konkurentno gospodarstvo. Te je dijaloge predsjednica Komisije von der Leyen najavila u svojem govoru o stanju Unije 2023., a svrha im je bila da se s europskim industrijskim sektorom i socijalnim partnerima raspravi o tome kako ojačati i poduprijeti provedbu europskog zelenog plana kojim se pridonosi ojačanom industrijskom pristupu. Dijalozima predsjeda izvršni potpredsjednik Maroš Šefčovič. Današnja analiza bit će temelj za raspravu čelnika EU-a na predstojećem sastanku Europskog vijeća o sljedećim koracima u tranziciji Europe na čistu energiju.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je: Europski zeleni plan otpočetka je europska strategija rasta. Čist rast donosi stvarne koristi našem industrijskom sektoru te ga je on prihvatio – jer u europskom gospodarstvu budućnosti konkurentnost i održivost ići će ruku pod ruku. Sad kad smo uspostavili predvidljiv regulatorni okvir, dijalozi o čistoj tranziciji važan su oblik suradnje s industrijskim sektorom i socijalnim partnerima s ciljem njegove što djelotvornije provedbe. Dijalozi su pokazali da su naši partneri odlučni postići zacrtano i ostvariti naše ambiciozne i važne ciljeve. Na temelju njihovih saznanja Europa će nastaviti podupirati industrijski sektor u izgradnji poslovnog modela koji je primjeren dekarboniziranom gospodarstvu.

Dosad je održano devet dijaloga o čistoj tranziciji. Industrijski sektor i socijalni partneri potvrdili su da su odlučni pridonijeti oblikovanju i provedbi europskog zelenog plana. Socijalni partneri istaknuli su važnost socijalne pravednosti tranzicije i otvaranja kvalitetnih radnih mjesta te potrebu za intenzivnijim strukturiranim socijalnim dijalogom. Teme dosadašnjih dijaloga bile su vodik, energetski intenzivne industrije, čista tehnologija, energetska infrastruktura, kritične sirovine, biogospodarstvo koje se temelji na šumama, gradovi, čista mobilnost i čelik. 

Ojačani industrijski pristup: sastavnice i glavni elementi

U današnjoj Komunikaciji ističe se niz ključnih sastavnica utvrđenih u dijalozima kojima bi se mogao poduprijeti ojačani industrijski pristup za ostvarivanje europskog zelenog plana: učinkovit i pojednostavnjen regulatorni okvir koji će poduzećima omogućiti da iskoriste tranziciju, mjere povezane s cijenama energije, moderna infrastruktura, lakši pristup financiranju i snažnije jedinstveno tržište u globalno konkurentnom okruženjuKomisija će nastaviti surađivati s industrijskim sektorom i socijalnim partnerima u okviru dijaloga o čistoj tranziciji i spremna je s Vijećem i Parlamentom podrobno raspraviti ključne čimbenike na kojima treba raditi.

  • Djelotvornom provedbom i pojednostavnjenjem do rezultata

Unija je uspostavila politički i regulatorni okvir kako bi se postigli ciljevi za 2030. i kako bi Europa ostala na dobrom putu prema klimatskoj neutralnosti i održivom gospodarstvu do 2050. Jasan regulatorni okvir svim dionicima nudi stabilnost i predvidljivost. Budući da sad u prvi plan dolazi provedba, Komisija će dati dodatne smjernice kako bi industriji i državama članicama pomogla u primjeni Unijinih propisa te će ih nastojati dodatno rasteretiti. Osim toga, na namjenskoj platformi objavit će skup ključnih pokazatelja za praćenje i mjerenje napretka zelene tranzicije, konkurentnosti gospodarstva Unije i socijalne tranzicije. Komisija će usto podupirati industriju u educiranju zaposlenika kako bi stekli vještine potrebne za tranziciju te će nastaviti surađivati s tijelima gradskih, regionalnih i lokalnih vlasti.

  • Dostatna i cjenovno pristupačna čista energija

Države članice trebale bi u potpunosti iskoristiti ažurirani pravni okvir, posebno Direktivu o energiji iz obnovljivih izvora, kako bi industrijskom sektoru i građanima osigurale prednosti čiste tranzicije. Sudionici dijaloga istaknuli su da je osiguravanje dostatne i cjenovno pristupačne energije s nultom i niskom stopom emisija ugljika ključan uvjet za ubrzavanje dekarbonizacije gospodarstva Unije i očuvanje konkurentnosti europske industrije, a osobito energetski intenzivnih industrija. Neki industrijski i prometni sektori pozvali su na donošenje dodatnih inovativnih, prijelaznih mjera koje će sniziti cijenu energije, a njezinim proizvođačima dati sigurnost dugoročnim otkupom. Industrijski sektor pozvao je i na stvaranje industrijskih klastera koji povezuju najveća proizvodna postrojenja i čvorišta s elektranama s nultom i niskom stopom emisija ugljika, postrojenjima za proizvodnju vodika i goriva iz obnovljivih i niskougljičnih izvora ili infrastrukturom za hvatanje, skladištenje, prijevoz i upotrebu ugljika. Sudionici dijaloga pozvali su države članice da ponovno razmotre visinu poreza i pristojbi na energiju, uključujući električnu energiju. Komisija podsjeća da države članice moraju poduzeti mjere za ukidanje subvencija za fosilna goriva, u skladu s nedavnim zaključcima Konferencije stranaka i prijedlogom Komisije o preispitivanju Direktive o oporezivanju energije.

  • Moderna infrastruktura kao okosnica industrije

Potrebna je bolja koordinacija između Komisije, država članica, tijela lokalnih i regionalnih vlasti, operatera energetskih mreža, industrijskih aktera, regulatora i financijskih institucija na razvoju infrastrukture za tranziciju na čistu energiju. Komisija će prilagoditi postojeće formate kako bi ponudila platformu za redovitu i izravnu suradnju sa svim ključnim akterima, pri čemu će fokus biti na konkretnim infrastrukturnim projektima. Zahtjevi u pogledu otpornosti koji se primjenjuju na javnu nabavu i dražbe pridonijet će stvaranju potražnje za opremom i komponentama proizvedenima u Uniji prema visokim standardima za upotrebu u razvoju infrastrukture. Komisija će razmotriti pružanje potpore industriji u razradi standardizacije potražnje za kabelima, cjevovodima i tehnologijama potrebnima za razvoj energetske mreže.

  • Financiranje tranzicije

Privatna ulaganja još nisu dovoljno mobilizirana, ali privatni sektor i dalje će imati vodeću ulogu u ulaganju u čistu tranziciju. Sudionici dijaloga naglasili su i da je potrebno smanjiti troškove prikupljanja kapitala, diversificirati mogućnosti financiranja za poduzeća, ponuditi nove inovativne financijske instrumente i olakšati prekogranična ulaganja. Za kvalitetnija ulaganja potreban je robustan proračun Unije pa u tom smislu Komisija poziva da se brzo pronađu inovativni načini upotrebe javnih sredstava za privlačenje privatnih ulaganja i predloženih vlastitih sredstava ETS-a. Općenito, hitno je potrebno bolje koordinirati financiranje na razini Unije, stvoriti ekonomiju razmjera, poboljšati učinkovitu raspodjelu resursa i iskoristiti jedinstveno tržište. Europske institucije trebale bi pojačati suradnju s institucijskim akterima kako bi se mobilizirala privatna sredstva. Komisija bi trebala intenzivirati politički angažman i dijalog s Europskom investicijskom bankom (EIB), Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), međunarodnim financijskim institucijama i privatnim bankama. Dodatni prihodi iz sustava EU-a za trgovanje emisijama, s Platforme za strateške tehnologije za Europu i iz programa dražbe kao usluge, kao što je europska banka za vodik, primjeri su obećavajućih alata za financiranje koji su uspostavljeni radi tranzicije. Sudionici dijaloga istaknuli su bitnu neusklađenost između znatnih početnih troškova ulaganja u razvoj infrastrukture i dostupnih sredstava.

  • Iskorištavanje jedinstvenog tržišta u globalno konkurentnom okruženju

Jedinstveno tržište Unijina je najveća prednost jer nudi ekonomiju razmjera te promiče visoke standarde i izvan Europe. Zbog dobrih rezultata zajedničke nabave plina Komisija će razmisliti o agregiranju potražnje i zajedničkoj nabavi za drugu stratešku robu te o organizaciji pilot-projekta za vodik i zajedničku nabavu kritičnih sirovina. Komisija i države članice trebale bi u potpunosti iskoristiti instrumente politike za suzbijanje nepoštenog globalnog tržišnog natjecanja kako bi osigurale jednake uvjete na unutarnjem i na globalnom tržištu. Važno je i pojačanim diplomatskim aktivnostima raditi na provedbi mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama i intenzivnijoj primjeni globalnog određivanja cijena ugljika.

Kontekst

Kako bi se Europa preobrazila u čisto, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo, Komisija je 2019. predstavila europski zeleni plan. Uslijedio je niz konkretnih inicijativa, od kojih je danas većina dio prava Unije. Pozornost se sad preusmjerava na provedbu i rezultate kako bi zeleni plan zaživio u praksi.

Europski industrijski sektor i socijalni partneri trebali bi predvoditi tranziciju europskog gospodarstva. Istodobno je industrijski sektor pod pritiskom zbog pogoršanja sigurnosnog, geopolitičkog i gospodarskog konteksta te zbog nejednakih uvjeta na tržištu.

Dijaloge o čistoj tranziciji pokrenula je predsjednica von der Leyen u govoru o stanju Unije 2023. kao nov način suradnje Komisije s industrijskim sektorom i socijalnim partnerima kako bi Komisija dobila bolji uvid u izazove s kojima se suočavaju te kako bi se ojačala i poduprla provedba europskog zelenog plana.   

Dodatne informacije

Komunikacija

Informativni članak

Internetska stranica europskog zelenog plana

 

Europski zeleni plan otpočetka je europska strategija rasta. Čist rast donosi stvarne koristi našem industrijskom sektoru te ga je on prihvatio – jer u europskom gospodarstvu budućnosti konkurentnost i održivost ići će ruku pod ruku. Sad kad smo uspostavili predvidljiv regulatorni okvir, dijalozi o čistoj tranziciji važan su oblik suradnje s industrijskim sektorom i socijalnim partnerima s ciljem njegove što djelotvornije provedbe. Dijalozi su pokazali da su naši partneri odlučni postići zacrtano i ostvariti naše ambiciozne i važne ciljeve. Na temelju njihovih saznanja Europa će nastaviti podupirati industrijski sektor u izgradnji poslovnog modela koji je primjeren dekarboniziranom gospodarstvu., predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen

Naši dekarbonizacijski ciljevi, zeleni rast i europska konkurentnost usko su povezani. Današnja analiza dijaloga o čistoj tranziciji jasno pokazuje da su čista tranzicija i ulaganja u nju potrebni odmah. Za to je potreban ojačani industrijski pristup koji ulagačima jamči predvidljivost, povećava isplativost ulaganja i tako održava privlačnost jedinstvenog tržišta za industrijske aktere, omogućuje inovacije i u potpunosti iskorištava prilike za industriju koje proizlaze iz europskog zelenog plana. Za uspješnost europskog industrijskog sektora neophodna je dostatna i cjenovno pristupačna čista energija te jednaki uvjeti na globalnoj razini. Suradnički pristup od presudne je važnosti pa će Komisija nastaviti angažman s industrijskim sektorom i socijalnim partnerima u okviru dijaloga o čistoj tranziciji., izvršni potpredsjednik za europski zeleni plan, međuinstitucijske odnose i predviđanja Maroš Šefčovič

 

Pojedinosti

Datum objave
10. travnja 2024.
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj