Kako se borimo protiv šumskih požara u Europi?

Zajednički i koordinirani odgovor

Ako za suzbijanje šumskih požara nisu dostatni nacionalni kapaciteti, europske se zemlje često solidariziraju te šalju pomoć u obliku kanadera, helikoptera, protupožarne opreme i osoblja. Na europskoj se razini to radi na strukturirani način.

Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije (ERCC) središnji je ured Europske komisije za odaziv u hitnim situacijama. Iz tog se centra u okviru mehanizma Europske unije za civilnu zaštitu koordinira paneuropska pomoć i sve se države sudionice hitno obavješćuju o potrebama krizom pogođenih zemalja. Odluku o pokretanju mehanizma za civilnu zaštitu ne donosi Komisija, već nacionalna tijela pogođene zemlje.

Mehanizmom EU-a za civilnu zaštitu također se olakšava i sufinancira prijevoz pomoći do pogođenih područja.

Pripravnost za sezonu šumskih požara

ERCC aktivno prati rizik od šumskih požara i njihov razvoj diljem Europe te povezuje tijela civilne zaštite na europskoj razini.

U nastavku su navedene neke od njegovih aktivnosti.

• ERCC se služi nacionalnim uslugama i alatima za praćenje poput Europskog informacijskog sustava za šumske požare (EFFIS) koji sadržava pregled podataka koje europske zemlje prikupljaju u okviru nacionalnih programa zaštite od šumskih požara.
• Prije početka sezone šumskih požara ERCC organizira redovite sastanke svih država sudionica u mehanizmu EU-a za civilnu zaštitu radi razmjene informacija o stanju pripravnosti.
• Tijekom ljeta ERCC organizira tjedne videokonferencije za zemlje s visokim rizikom od šumskih požara: Hrvatsku, Francusku, Grčku, Italiju, Portugal i Španjolsku.
• Usto, stručnjaci iz država sudionica u mehanizmu EU-a za civilnu zaštitu svakog se ljeta upućuju u ERCC. Osim što doprinose ukupnom radu ERCC-a, oni održavaju redovite kontakte s nacionalnim tijelima za civilnu zaštitu, što je važno u slučaju aktivacije mehanizma EU-a za civilnu zaštitu.

Borba protiv šumskih požara

Europski mehanizam za civilnu zaštitu često se aktivira (kao predupozorenje ili na zahtjev za pomoć) zbog šumskih požara u Europi i izvan nje.

Tijekom sezone šumskih požara 2012. zabilježeno je devet zahtjeva za pomoć i jedno predupozorenje: Bugarska, Slovenija, Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina, Grčka i Portugal zatražili su pomoć iz zraka, a Španjolska je poslala predupozorenje. Mehanizam je 2013. aktiviran kao odgovor na zahtjeve za pomoć u slučaju šumskih požara u Bosni i Hercegovini te Portugalu. Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu 2014. je aktiviran na zahtjeve za pomoć iz Švedske i Grčke te kao odgovor na predupozorenje pristiglo iz Norveške. Grčka, Cipar, Francuska i Portugal zbog šumskih su požara mehanizam aktivirali 2015. i 2016. U ljetnoj sezoni 2017. zabilježeno je izuzetno mnogo aktivnosti uslijed šumskih požara. Od 8. kolovoza 2017. mehanizam su aktivirali Portugal, Crna Gora, Albanija i Francuska, a Italija ga je aktivirala dvaput.

U hitnim situacijama povezanima sa šumskim požarima u više je navrata aktivirana i usluga satelitskog kartiranja Službe EU-a za upravljanje u kriznim situacijama programa Copernicus.

O mehanizmu EU-a za civilnu zaštitu

Mehanizmom EU-a za civilnu zaštitu olakšava se suradnja 34 europske države (28 država članica EU-a, bivše jugoslavenske republike Makedonije, Islanda, Crne Gore, Norveške, Srbije i Turske). Te države sudionice udružuju sredstva koja zatim mogu staviti na raspolaganje zemljama zahvaćenima katastrofama diljem svijeta.

Sama Komisija ne šalje zrakoplove ni opremu, već radi na koordinaciji odgovora država koje sudjeluju u mehanizmu.

Od pokretanja mehanizma EU-a za civilnu zaštitu 2001. praćeno je više od 400 katastrofa te je zaprimljeno gotovo 300 zahtjeva za pomoć. Intervenirano je u nekim od najrazornijih katastrofa s kojima se svijet dosad suočio, uključujući poplave u Srbiji te Bosni i Hercegovini (2014.), izbijanje ebole u zapadnoj Africi (2014.), sukob u Ukrajini (2014.), potres u Nepalu (2015.), sukob u Iraku (2016.) i uragan „Matthew” na Haitiju (2016.).

Revizijom zakonodavstva na kojem se temelji mehanizam EU-a za civilnu zaštitu 2013. su uvedene važne novine. Jedna od tih novina je i uspostava Europskog kapaciteta za odgovor na hitne situacije (EERC) koji se sastoji od dobrovoljnog fonda s prethodno odobrenim sredstvima država sudionica. Dobrovoljni je fond uspostavljen u listopadu 2014. te pridonosi većoj predvidljivosti i pouzdanosti odgovora na katastrofe u okviru mehanizma EU-a za civilnu zaštitu. Njime se ujedno omogućuju bolje planiranje i koordiniranje kriznih operacija.

Prevencija šumskih požara

Glavnu odgovornost za sprečavanje i odgovor snosi zemlja pogođena katastrofom. Glavna je uloga Komisije koordinirati brz i učinkovit odgovor u okviru mehanizma EU-a za civilnu zaštitu po njegovoj aktivaciji. Osim toga, Komisija surađuje s nacionalnim tijelima za civilnu zaštitu kako bi poduprla, nadopunila i koordinirala njihova nastojanja u prevenciji šumskih požara te pripravnost i planiranje upravljanja rizicima.

Ta se suradnja ostvaruje aktivnostima navedenima u nastavku.

• Komisija podupire države sudionice financiranjem projekata za prevenciju i osiguranje pripravnosti.
• Na zahtjev može uputiti stručnjake za procjenu rizika te pružanje savjeta i potpore lokalnim ili nacionalnim tijelima.
• Komisija s državama članicama organizira godišnje sastanke na kojima se raspravlja o teškoćama u sezoni šumskih požara u Europi te o tome kako najbolje poduprijeti države sudionice u njihovim nastojanjima da spriječe požare i reagiraju nakon njihova izbijanja.
• Na temelju svojih aktivnosti u području prevencije i pripravnosti Komisija sažima stečena iskustva i utvrđuje dobre prakse.

Primjeri projekata:

U siječnju 2017. pokrenut je dvogodišnji projekt osiguranja pripravnosti u području šumskih požara pod nazivom „Standardizacija osposobljavanja za gašenje mediteranskih šumskih požara”. Doprinos Europske komisije financiranju tog projekta iznosi 325 732 EUR. Jedan od partnera u projektu je i Escola Nacional de Bombeiros u Portugalu. Portugal je u prošlosti sudjelovao u drugim sličnim projektima, primjerice u Španjolsko-portugalskom meteorološkom informacijskom sustavu za prekogranične operacije u slučaju šumskih požara (SPITFIRE) koji je uspostavljen 2014. Projekt je od EU-a primio potporu u iznosu od gotovo 500 000 EUR. Svrha projekta bila je poboljšati razmjenu meteoroloških podataka i informacija o riziku od šumskih požara u graničnom području između Portugala i Španjolske (ref.: http://ec.europa.eu/echo/funding-evaluations/financing-civil-protection-europe/selected-projects_en).

Odlukom 1313/2013/EU prvi su put uvedene obveze za države članice u području sprečavanja katastrofa. Njome se države članice obvezuju na izradu procjene rizika i objavu sažetka rezultata te na izradu i objavu procjene svojih sposobnosti upravljanja rizicima.

(Ažurirano 10. 8. 2017.)