Fond za modernizaciju ulaže 2,4 milijarde eura za ubrzavanje zelene tranzicije u sedam zemalja EU-a

Danas je iz Fonda Europske unije za modernizaciju isplaćeno 2,4 milijarde eura za 31 projekt u sedam zemalja korisnica radi modernizacije energetskih sustava, smanjenja emisija stakleničkih plinova u energetskom, industrijskom i prometnom sektoru te poboljšanja energetske učinkovitosti. Riječ je o najvećoj dosadašnjoj zajedničkoj isplati kojom će se potaknuti zelena tranzicija u Europi. Tim će se ulaganjima državama članicama pomoći da smanje ovisnost o fosilnim gorivima iz Rusije, ostvare svoje klimatske i energetske ciljeve za 2030. i doprinesu dugoročnoj predanosti EU-a postizanju klimatske neutralnosti do 2050.

Zahvaljujući prihodima iz sustava EU-a za trgovanje emisijama dodatna sredstva uložena su u projekte u Rumunjskoj (1,1 milijarda eura), Češkoj (1 milijarda eura), Bugarskoj (197 milijuna eura), Poljskoj (47 milijuna eura), Hrvatskoj (88 milijuna eura), Latviji (5 milijuna eura) i Litvi (1 milijun eura). Iznosima koji su danas isplaćeni, ukupni iznos koji je od siječnja 2021. isplaćen iz Fonda za modernizaciju zaokružuje se na oko 7,5 milijardi eura, raspodijeljenih u deset država članica koje ispunjavaju uvjete za potporu. Potpomognuti projekti usmjereni su na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, modernizaciju energetskih mreža i energetsku učinkovitost.

Primjeri prijedloga koji su primili financijska sredstva uključuju:

• modernizaciju mreže za distribuciju električne energije u Bugarskoj radi ubrzanja elektrifikacije prometa, uvođenja skladištenja te dekarbonizacije i decentralizacije potrošnje i proizvodnje energije
• potporu isporučiteljima usluga javne vodoopskrbe i odvodnje u Hrvatskoj uvođenjem kapaciteta za skladištenje energije i fotonaponske energije
• poboljšanje energetske učinkovitosti i uštede energije u novim zgradama javnog sektora u Češkoj u okviru programa ENERGov 
• uvođenje električnih vozila i odgovarajuće infrastrukture za punjenje u Latviji
• obnovu višestambenih zgrada u Litvi
• potporu kogeneraciji za centralizirano grijanje u Poljskoj
• nove kapacitete za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, centralizirano grijanje i plinsku infrastrukturu kao zamjenu za energiju iz ugljena u Rumunjskoj.

Kako bi u sljedećem krugu dodjele ulaganja zatražile potporu iz Fonda za modernizaciju, države članice korisnice trebaju podnijeti prijedloge do 15. kolovoza 2023. za neprioritetne prijedloge, a do 12. rujna 2023. za prioritetne prijedloge.

Kontekst

Fond za modernizaciju financira se prihodima od dražbi emisijskih jedinica iz sustava EU-a za trgovanje emisijama, a cilj mu je olakšati prijelaz na klimatsku neutralnost u deset zemalja EU-a s nižim dohotkom. Države članice korisnice su Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Slovačka.

Iz Fonda za modernizaciju podupiru se ulaganja u proizvodnju i uporabu energije iz obnovljivih izvora, energetsku učinkovitost, skladištenje energije, modernizaciju energetskih mreža, uključujući centralizirano grijanje, cjevovode i mreže, te pravednu tranziciju u regijama ovisnima o ugljiku. Pregled prethodnih isplata dostupan je ovdje.

Fond dopunjuje druge europske instrumente, kao što su kohezijska politika i Fond za pravednu tranziciju. Iz njega se mobiliziraju znatna sredstva, čime se može pomoći državama članicama korisnicama da ostvare ulaganja u skladu s Planom REPowerEU i paketom „Spremni za 55 %”. Za rad Fonda odgovorne su zemlje korisnice, koje blisko surađuju s Europskom komisijom i Europskom investicijskom bankom (EIB).

Revidirani sustav EU-a za trgovanje emisijama (EU ETS) ugrađen je u pravo EU-a 10. svibnja 2023. Pojačani sustav EU-a za trgovanje emisijama proširuje djelokrug Fonda za modernizaciju pružanjem financijske potpore dodatnim trima državama članicama korisnicama od 2024., to jest Portugalu, Grčkoj i Sloveniji.

Aktivnosti Europske investicijske banke za procjenu prijedloga o ulaganjima u okviru Fonda za modernizaciju odvojene su od njezinih standardnih operacija financiranja i tehničke pomoći kako bi se izbjegao sukob interesa u provedbi aktivnosti propisanih u skladu s Direktivom o ETS-u i Provedbenom uredbom Komisije od 9. srpnja 2020.

Više informacija

Donesene odluke o isplati 

Potvrde prioritetnih ulaganja 

Preporuke Odbora za ulaganja Fonda za modernizaciju 

Popis potvrđenih i preporučenih prijedloga za ulaganja 

Internetske stranice Fonda za modernizaciju 

Provedba europskog zelenog plana

Sustav EU-a za trgovanje emisijama omogućuje svim državama članicama EU-a da smanje emisije i iskoriste prihode za ulaganja u energetsku tranziciju. Fond za modernizaciju bitan je instrument solidarnosti koji osigurava dodatna sredstva za ulaganja u modernizirane energetske sustave u onim državama članicama u kojima je to najpotrebnije. Određivanjem cijene ugljika i preraspodjelom prihoda pouzdano se jamči pravedna tranzicija u tim zemljama.

Izvršni potpredsjednik Komisije Frans Timmermans, nadležan za europski zeleni plan - 8. lipnja 2023.

Oslobađanje financijskih sredstava za modernizaciju energetske infrastrukture ključno je za pomoć zemljama Europske unije s nižim dohotkom na njihovu putu prema ugljično neutralnoj budućnosti. Drago mi je što su sve te zemlje primile sredstva za potporu u postizanju klimatskih ciljeva za 2030. Priključivanjem novih država korisnica, Portugala, Grčke i Slovenije, 2024., Fond za modernizaciju postaje veći i važniji. Time se potvrđuje i njegova ključna uloga u ubrzavanju zelene tranzicije. EIB je, kao banka EU-a za klimu, spreman nastaviti izvrsnu suradnju sa zemljama EU-a i Europskom komisijom u pružanju potpore izgradnji infrastrukture za čistu energiju i poboljšanju energetske učinkovitosti.

Ambroise Fayolle, European Investment Bank Vice-President - 8. lipnja 2023.