EU podupire kontinuirano globalno djelovanje u području klime i zalaže se za ambiciozne ciljeve financiranja i ulaganja na konferenciji COP29

Na konferenciji UN-a o klimatskim promjenama COP29 koja će se 11. i 22. studenoga održati u Azerbajdžanu Europska unija surađivat će s međunarodnim partnerima kako bi se ostvarili ciljevi Pariškog sporazuma o ograničavanju porasta prosječne globalne temperature na razinu što bližu 1,5 °C. Klimatske promjene i dalje su problem koji ne poznaje granice i sve više šteti životu i egzistenciji širom Europe i svijeta. Na konferenciji COP29 stranke Pariškog sporazuma moraju osigurati što bolju usklađenost globalnih financijskih tokova s Pariškim sporazumom, a time i poticanje ulaganja, donošenjem novog zajedničkog kvantificiranog cilja (NCQG) za financiranje borbe protiv klimatskih promjena. Taj će cilj biti glavni prioritet ovogodišnjih pregovora. 

EU je trenutačno najveći pružatelj međunarodnih financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena: 2023. uložio je 28,6 milijardi EUR javnih sredstava u borbu protiv klimatskih promjena te mobilizirao dodatni iznos od 7,2 milijarde EUR privatnih sredstava za potporu zemljama u razvoju u smanjenju emisija stakleničkih plinova i prilagodbi posljedicama klimatskih promjena. Iako bi razvijene zemlje trebale i dalje predvoditi napore u mobilizaciji financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena, za ostvarenje ambicija potreban je širi doprinos, kao i mobilizacija financijskih sredstava iz privatnog sektora, novih i inovativnih izvora te rad na stvaranju povoljnih uvjeta na globalnoj i domaćoj razini. NCQG bi trebao pridonijeti usklađivanju financijskih tokova s Pariškim sporazumom i promijeniti prirodu multilateralnog diskursa o financiranju borbe protiv klimatskih promjena. Trebao bi uzeti u obzir potrebu za razmjernim globalnim naporima za mobilizaciju financijskih sredstava iz različitih javnih i privatnih, domaćih i međunarodnih izvora. 

Još jedan važan element ovogodišnjih pregovora bit će ponovno potvrđivanje globalnih energetskih ciljeva dogovorenih prošle godine u Dubaiju za napuštanje fosilnih goriva, utrostručenje ulaganja u energiju iz obnovljivih izvora i udvostručenje mjera energetske učinkovitosti do 2030. Pregovarači EU-a radit će na utvrđivanju ambicioznih očekivanja za nacionalno utvrđene doprinose koje će sljedeće godine dostaviti sve stranke. EU je započeo s pripremama za svoj novi nacionalno utvrđeni doprinos objavom Komunikacije Komisije o europskom klimatskom cilju za 2040. početkom ove godine. Komisija namjerava predstaviti zakonodavni prijedlog kojim bi se cilj smanjenja emisija za 90 % do 2040. uvrstio u Europski zakon o klimi. Taj će cilj naknadno poslužiti kao temelj za novi nacionalno utvrđeni doprinos EU-a. 

Pregovarački tim EU-a također će raditi na zaključenju pregovora o međunarodnim tržištima ugljika u skladu s člankom 6. Pariškog sporazuma. S obzirom na sve veću globalnu potražnju za rigoroznim sustavom kompenzacije ugljika te za financiranje projekata ublažavanja i prilagodbe, moramo uspostaviti zajedničke standarde. Oni bi se trebali temeljiti na visokom integritetu, dodatnosti, trajnosti i odgovornosti. 

Povjerenik za klimatsku politiku Wopke Hoekstra ponovno će predvoditi pregovarački tim EU-a na konferenciji COP29 i blisko surađivati s predsjedništvom Vijeća i državama članicama kako bi se ispunio pregovarački mandat donesen prošlog mjeseca. Povjerenica za energetiku Kadri Simson prisustvovat će konferenciji 14. i 15. studenoga, s naglaskom na provedbi obveze napuštanja fosilnih goriva, našem radu na smanjenju emisija metana i razvoju čistih tehnologija. Povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade Iliana Ivanova također će 12. studenoga biti u Bakuu kako bi prisustvovala događanju na visokoj razini na temu „Budućnost konkurentnosti s nultom neto stopom emisija”. 

Kontekst

U skladu s Pariškim sporazumom iz 2015. 194 zemlje dogovorile su se da će do kraja stoljeća zadržati prosječnu promjenu globalne temperature znatno ispod 2 °C i što bliže razini od 1,5 °C. Kako bi se to postiglo, dogovorile su se da će dostaviti nacionalno utvrđene doprinose koji predstavljaju njihove pojedinačne ciljeve smanjenja emisija. Europska unija čvrsto se zalaže za Pariški sporazum i globalni je predvodnik u djelovanju u području klime jer je od 1990. već smanjila svoje emisije stakleničkih plinova za 37 %, a gospodarstvo je raslo za gotovo 70 %. 

Europskim zelenim planom predstavljenim u prosincu 2019. EU se obvezao na postizanje klimatske neutralnosti do 2050. Taj je cilj postao pravno obvezujuć u srpnju 2021. donošenjem i stupanjem na snagu Europskog zakona o klimi. U njemu se utvrđuje i prijelazni cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 55 % u odnosu na emisije iz 1990. Taj je cilj za 2030. priopćen UNFCCC-u u prosincu 2020. kao nacionalno utvrđeni doprinos EU-a u okviru Pariškog sporazuma. EU je 2021. predstavio paket zakonodavnih prijedloga kako bi svoje politike u području klime, energetike, korištenja zemljišta, prometa i oporezivanja prilagodio smanjenju neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030.

EU na ovogodišnjoj Konferenciji stranaka neće organizirati program popratnih događanja u vlastitom paviljonu, već će sudjelovati u brojnim događanjima na licu mjesta. Komisija već treću godinu surađuje i s Međunarodnom organizacijom rada kao sudomaćin paviljona za pravednu tranziciju, foruma za raspravu i razmjenu mišljenja o aspektima tranzicije u području zapošljavanja i socijalnih pitanja, uključujući kvalitetna zelena radna mjesta, vještine i socijalni dijalog. 

Dodatne informacije

Pregovarački mandat EU-a za konferenciju COP29

Internetske stranice EU-a na konferenciji COP29

Doprinos Tima Europa globalnom financiranju borbe protiv klimatskih promjena za razdoblje 2013. 2023.