Glavni sadržaj
Logotip Europske komisije
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj

Prijedlog europskog prostora obrazovanja do 2025.

Komisija nastavlja rad na uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025., jačanju kulturne dimenzije Europske unije i poticanju sudjelovanja mladih s novim skupom mjera, uključujući novu Strategiju za mlade te novu Agendu za kulturu. Novim se...

  • Novinski članak
  • 22. svibnja 2018.
  • Predstavništvo u Hrvatskoj
  • Predviđeno vrijeme čitanja: 3 min
Eurobarometar i mladi

Kako bi se mladima omogućilo da ostvare svoj puni potencijal, potrebno je na razini EU-a posvetiti više pozornosti obrazovanju, osposobljavanju, mladima i kulturi. Ulaganjem u vještine, kompetencije i znanje potiču se inovativnost, konkurentnost i otpornost. Zahvaljujući danas predstavljenim inicijativama mladi iz svih društvenih slojeva na raspolaganju će imati bolje perspektive za budućnost te će moći lakše preuzeti aktivnu ulogu u društvu.

Komisija danas predstavlja paket koji uključuje:

  • krovnu komunikaciju „Izgradnja snažnije Europe: uloga politika vezanih uz mlade, obrazovanje i kulturu”, u kojoj se objašnjava kako Komisija provodi i razvija program iz Göteburga i mandat Europskog vijeć
  • Strategiju za mlade za razdoblje od 2019. do 2027., kojom se želi osnažiti mlade Europljane i dati im istaknutiju ulogu u oblikovanju politika EU-a, čime se potvrđuje važnost koju Komisija pridaje ulaganju u mlade i njihovu budućnost
  • prijedloge za preporuku Vijeća o visokokvalitetnom ranom i predškolskom obrazovanju i skrbi radi postavljanja temelja za kasniji uspjeh u životu, preporuku Vijeća o automatskom uzajamnom priznavanju diploma i razdoblja školovanja u inozemstvu radi olakšavanja mobilnosti u svrhu učenja u Europi te preporuku Vijeća o boljem poučavanju i učenju jezika radi povećanja broja mladih koji tečno govore strane jezike
  • Novu agendu za kulturu za podizanje razine osviještenosti o zajedničkoj i raznovrsnoj europskoj baštini. Agendom se želi u potpunosti iskoristiti potencijal kulture u izgradnji uključivije i pravednije Unije, potpori inovacijama, kreativnosti, održivom zapošljavanju i rastu te jačanju odnosa EU-a s trećim zemljama.

U okviru danas predstavljenih inicijativa nastavlja se i rad na drugim aspektima razvoja europskog prostora obrazovanja do 2025. U krovnoj se komunikaciji pod nazivom „Izgradnja snažnije Europe” iznose planovi za uvođenje europske studentske iskaznice kojom se želi potaknuti mobilnost u svrhu učenja smanjenjem administrativnih opterećenja i troškova za studente i ustanove za obrazovanje i osposobljavanje. Komisija iskaznicu planira uvesti do 2021. kao vidljiv simbol europskog studentskog identiteta.

U Komunikaciji se ističu i dosadašnja postignuća u razvoju Euroskih sveučilišta ostvarena u suradnji s državama članicama i obrazovnim sektorom. Ta Europska sveučilišta, sastavljena od mreža postojećih sveučilišta koje se temelje na pristupu odozdo prema gore, dugoročnim će institucijskim strategijama potaknuti prekograničnu suradnju. Promicat će inovacije i izvrsnost, intenzivirati mobilnost studenata i nastavnika te poticati učenje jezika. Očekuje se da će se tako pridonijeti i konkurentnosti europskog visokoškolskog obrazovanja. Komisija planira tijekom 2019. i 2020. pokrenuti pilot-projekte u okviru programa Erasmus+, a potpuna provedba inicijative trebala bi uslijediti 2021.

Razvit će se i druge mjere kojima se podupire pristup obrazovanju i osposobljavanju utemeljen na cjeloživotnom učenju i inovacijama. Na primjer, Komisija će predložiti da se podrži osnivanje centara izvrsnosti u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, u okviru kojih bi se promicala aktivna uloga strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u lokalnom i regionalnom gospodarskom razvoju.

Danas su objavljeni i prvi rezultati istraživanja Eurobarometra o stajalištima Europljana o glavnim inicijativama osmišljenima za izgradnju europskog prostora obrazovanja. Iz njega se vidi da više od devedeset posto ispitanika u svim zemljama smatra da bi bilo korisno studentima pružiti priliku za suradnju s osobama iz drugih zemalja na inovativnim projektima u okviru mreža Europskih sveučilišta. Istraživanje je pokazalo i da bi 84 posto mladih obuhvaćenih istraživanjem voljelo poboljšati znanje jezika koji su već učili, dok bi ih 77 posto voljelo naučiti novi jezik.

Datum objave
22. svibnja 2018.
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj