Komisija je objavila i izvješće o provedbi Fiskalnog ugovora, izvješće o analizi stanja duga u Italiji te izvješće o pogrešnom prikazivanju statističkih podataka u Austriji, koje je popraćeno prijedlogom novčane kazne upućenim Vijeću.
Današnjih 27 izvješća po državama članicama (za sve države članice osim za Grčku, u kojoj se provodi namjenski program potpore stabilnosti) sadržavaju godišnju analizu stanja gospodarstva u državama članicama koju je izradilo osoblje Komisije i koja, prema potrebi, uključuje ocjenu makroekonomskih neravnoteža. Nakon što su u studenome objavljeni Godišnji pregled rasta za 2017. i preporuke za europodručje, u kojima su utvrđeni prioriteti za tekuću godinu na europskoj razini, u današnjem je paketu izvješća pozornost usmjerena na nacionalnu dimenziju europskog semestra uoči proljetnih preporuka po državama članicama.
Rano objavljivanje izvješća po državama članicama, prije predstavljanja nacionalnih programa i dorade preporuka po državama članicama, dio je napora koje Junckerova Komisija ulaže u cilju pojednostavnjivanja i jačanja europskog semestra. Tim se pristupom omogućuje vrijeme za dijalog s državama članicama o europskim i nacionalnim prioritetima i potvrđuje da su zapošljavanje i socijalna pitanja u središtu interesa.
Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog, zadužen i za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala, izjavio je: Današnja analiza dokaz je uspješnosti naše političke strategije koja se temelji na poticanju ulaganja, provedbi strukturnih reformi i zdravim proračunskim politikama. Upravo zbog toga ne smijemo davati lažna i neispunjiva obećanja, nego trebamo ostati na putu uspjeha i nastaviti otklanjati posljedice krize i strukturne slabosti naših gospodarstava. Politikama EU-a i nacionalnim politikama trebalo bi još više ojačati otpornost naših gospodarstava i osigurati oporavak za sve.
Povjerenica Marianne Thyssen, nadležna za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage, izjavila je: Europa je ostvarila stvarni napredak. Zaposlenost raste i svjedočimo početku rasta plaća. Ostvarujemo umjereni rast i sada moramo iskoristiti priliku i još se snažnije boriti protiv rizika siromaštva, nejednakih prihoda i mogućnosti.
Povjerenik Pierre Moscovici, nadležan za ekonomske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, izjavio je: U proteklih dvanaest mjeseci mnoge su zemlje EU-a ostvarile dodatni, ali još uvijek nedostatan napredak u rješavanju svojih ključnih ekonomskih izazova. U današnjem okruženju prepunom neizvjesnosti jedno je jasno: ti se izazovi mogu nadići samo odlučnim djelovanjem sadašnjih i budućih vlada.
Analiza predstavljena u današnjim izvješćima po državama članicama pokazuje da je u većini država članica gospodarski oporavak pridonio smanjenju stopa nezaposlenosti, iako su te stope još uvijek veće nego u razdoblju prije krize. Neka izvješća sadržavaju detaljna preispitivanja koja pokazuju da je smanjen veliki deficit tekućeg računa i da je u padu udio duga privatnog sektora te javnog i vanjskog duga u bruto domaćem proizvodu. I dalje međutim postoje mnogi rizici: ograničena prilagodba velikog suficita tekućeg računa tek je započela, a veliki iznosi loših kredita negativno utječu na financijski sektor u nekim državama članicama.
Komisija je u studenome prošle godine započela dubinska preispitivanja za 13 država članica kako bi se analizom utvrdilo postoje li u tim državama članicama makroekonomske neravnoteže i ocijenio njihov razmjer. Svih trinaest država članica koje su ove godine bile predmet dubinskog preispitivanja prošle su godine bilježile neravnoteže ili prekomjerne neravnoteže. Rezultati tih preispitivanja uvršteni su u odgovarajuća izvješća po državama članicama.
Komisija je zaključila da Finska više ne bilježi makroekonomske neravnoteže u smislu postupka u slučaju prekomjerne makroekonomske neravnoteže. U ostalih 12 država članica postoje neravnoteže (6) ili prekomjerne neravnoteže (6). Nastavlja se posebno praćenje stanja u tih 12 država članica prilagođeno stupnju i prirodi njihovih neravnoteža. To će praćenje biti usmjereno na političke odgovore država članica, i to u okviru intenzivnog dijaloga s nacionalnim nadležnim tijelima, službenim posjetima te izvješćima o napretku. Sažetak dubinskog preispitivanje glasi kako slijedi:
- Utvrđeno je da Bugarska, Francuska, Hrvatska, Italija, Portugal i Cipar bilježe prekomjerne ekonomske neravnoteže.
- Njemačka, Irska, Španjolska, Nizozemska, Slovenija i Švedska bilježe ekonomske neravnoteže.
- Utvrđeno je da Finska ne bilježi ekonomske neravnoteže.
Izvješće o prijenosu Fiskalnog ugovora
Kolegij je danas donio i komunikaciju i izvješće o prijenosu Fiskalnog ugovora u nacionalno zakonodavstvo. Fiskalni je ugovor središnja sastavnica međuvladina Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji. Tim ugovorom 22 države članice (članice europodručja, Bugarska, Danska i Rumunjska) obvezale su se da će poštovati načela jačanja fiskalne discipline i pravilo o uravnoteženom proračunu s korektivnim mehanizmom. Fiskalni je ugovor izrađen kao dio političkog odgovora EU-a na ekonomsku i financijsku krizu. Neki su njegovi elementi već ugrađeni u propise EU-a.
Današnje izvješće pokazuje da su sve države članice koje su strane u Fiskalnom ugovoru već ugradile njegovu bit u svoje nacionalne fiskalne okvire. Nacionalni propisi nisu ujednačeni, ali to je razumljivo zato što je okvir utvrđen Ugovorom sastavljen samo od načela i razmjerno široko postavljenih zahtjeva.
U vrijeme dogovora o Fiskalnom ugovoru odlučeno je da on bude u obliku međuvladina ugovora jer ga tada nije bilo moguće zaključiti u okviru pravnog poretka EU-a. Bilo je međutim predviđeno da se taj Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji ugradi u pravo EU-a radi povećanja demokratske odgovornosti i legitimnosti u cijeloj Uniji.
Izvješće o stanju duga u Italiji
Komisija je na temelju članka 126. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (TFEU) donijela i izvješće o Italiji u kojem je preispitala poštuje li Italija kriterij o visini duga iz Pakta o stabilnosti i rastu i referentno mjerilo za tempo smanjivanja duga u skladu s tim kriterijem.
U izvješću se zaključuje da se zasad smatra da kriterij o visini duga utvrđen u Ugovoru i u Uredbi (EZ) br. 1467/1997 nije ispunjen, osim ako se dodatne strukturne mjere u vrijednosti od najmanje 0,2 % BDP-a, koje se vlada obvezala donijeti najkasnije u travnju 2017., do tada pouzdano ne provedu kako bi se u 2017. (pa tako i u 2016.) smanjila razlika u odnosu na načelnu usklađenost s preventivnim dijelom Pakta.
Međutim, odluka o mogućoj preporuci o pokretanju postupka u slučaju prekomjernog deficita može biti donesena samo na temelju Komisijine proljetne prognoze za 2017. i uzimajući u obzir potvrđene podatke za 2016. i provedbu fiskalnih mjera koje su se talijanska nadležna tijela u veljači 2017. obvezala poduzeti.
Izvješće o slučaju pogrešnog prikazivanja statističkih podataka i prijedlog odluke Vijeća o novčanoj kazni za Austriju
Komisija je donijela i prijedlog Provedbene odluke Vijeća o novčanoj kazni u iznosu od [xx] milijun EUR koju Austrija treba platiti zbog pogrešnog prikazivanja nekih podataka o državnom dugu. Komisija je nakon istražnog postupka i razmjene informacija s austrijskim nadležnim tijelima utvrdila da je zbog teške povrede službene dužnosti državnih tijela u saveznoj državi Salzburg došlo do pogrešnog prikazivanja statističkih podataka u 2012. i 2013. o austrijskom deficitu i dugu u razdoblju 2008. – 2012. dostavljenih Eurostatu. Eurostat je bezuvjetno objavio iznose austrijskog duga i deficita nakon što su ispravljeni u travnju 2014.
Budući koraci u okviru europskog semestra
Očekuje se rasprava Vijeća o Komisijinim izvješćima po državama članicama i rezultatima dubinskih preispitivanja. Komisija će zatim održati bilateralne sastanke s državama članicama na kojima će se raspravljati o izvješću za dotičnu državu članicu. Potpredsjednici Komisije i povjerenici posjetit će države članice i sastati se s predstavnicima vlade i nacionalnog parlamenta, socijalnim partnerima i drugim dionicima. Ti su sastanci rezultat veće uključenosti država članica prije objave izvješća po državama članicama i trebali bi se nastaviti i uoči pripreme njihovih nacionalnih programa reformi i programa stabilnosti ili konvergencije.
Komisija predlaže da države članice blisko surađuju sa svojim nacionalnim parlamentima i socijalnim partnerima kako bi se osiguralo da što više dionika osvijesti svoju odgovornost za proces reformi. Konkretno, od država članica tražit će se da objasne kako su tijela regionalne i lokalne uprave sudjelovala u pripremi programa jer uspjeh njegove provedbe ovisi o različitim razinama državne uprave.
Komisija će kasnije u proljeće predstaviti nove preporuke po državama članicama.
Kontekst
Rano objavljivanje izvješća po državama članicama dio je napora Junckerove Komisije u cilju pojednostavnjivanja i jačanja europskog semestra u skladu s izvješćem petorice predsjednika i koracima koje je Komisija najavila za dovršetak europske ekonomske i monetarne unije. Uvedene su određene promjene kako bi se na samom početku ciklusa europskog semestra omogućio učinkovit dijalog o europskim prioritetima, među ostalim i o izazovima europodručja, i kako bi se osiguralo više vremena za dijalog s državama članicama i dionicima na svim razinama. U današnjem se izvješću potvrđuje da su zapošljavanje i socijalna pitanja u središtu interesa Komisije u europskom semestru.
Komisija je prošle godine pojednostavnila provedbu postupka zbog makroekonomskih neravnoteža i učinila je transparentnijom time što je smanjila broj kategorija za neravnoteže sa šest na četiri: bez neravnoteža, neravnoteže, prekomjerne neravnoteže i prekomjerne neravnoteže s korektivnim djelovanjem (postupak zbog prekomjernih neravnoteža). To je najavljeno u Komunikaciji o koracima prema dovršetku ekonomske i monetarne unije iz listopada 2015.
Pojedinosti
- Datum objave
- 22. veljače 2017.
- Autor
- Predstavništvo u Hrvatskoj