Zimska gospodarska prognoza 2023.: Hrvatski rast procijenjen je na visokih 6.3% u 2022.

Hrvatska

Unatoč energetskom šoku i rekordno visokoj inflaciji koja je uslijedila, prognoza ekonomskog rasta za 2022. revidirana je naviše temeljem bolje od očekivane druge polovice godine. Podaci ukazuju i na to da je vrhunac inflacije iza nas. U skladu s time, Hrvatski rast procijenjen je na visokih 6.3% u 2022. U narednom razdoblju očekuje se značajno usporavanje rasta na 1.2% u 2023. i 1.9% i 2024., ali i te su prognoze pozitivnije nego prošle jeseni. Očekuje se da će ulazak u euro zonu i Schengen imati pozitivne posljedice na Hrvatsko gospodarstvo. Nakon rekordne inflacije u 2022. Od 10.7%, koja je ipak bila ispod svih zemalja srednje i istočne Europe koje još nisu članice euro zone, očekuje se usporavanje inflacije na 6.5% u 2023. i 1.6% u 2024. godini.

Unija bi mogla izbjeći recesiju, ali ne bez poteškoća

Gotovo godinu dana nakon što je Rusija pokrenula ratnu agresiju na Ukrajinu, gospodarstvo EU-a ušlo je u 2023. s čvršće pozicije nego što se to predviđalo u jesen. U zimskoj privremenoj prognozi izgledi za rast ove godine povećani su na 0,8 % u EU-u i 0,9 % u europodručju. Sada se očekuje da će oba područja za dlaku izbjeći tehničku recesiju koja je bila predviđena za kraj godine. U prognozi su neznatno smanjena i predviđanja inflacije za 2023. i 2024.

Bolji izgledi zahvaljujući većoj otpornosti

Nakon snažne ekspanzije u prvoj polovini 2022. rast je u trećem tromjesečju usporio, ali nešto slabije od očekivanja. Unatoč iznimnim nepovoljnim šokovima gospodarstvo Unije izbjeglo je kontrakciju predviđenu u jesenskoj prognozi za četvrto tromjesečje. Godišnja stopa rasta za 2022. u Uniji i europodručju sada se procjenjuje na 3,5 %.

Povoljna kretanja od jesenske prognoze poboljšala su izglede za rast za ovu godinu. Zbog kontinuirane diversifikacije izvora opskrbe i naglog pada potrošnje, razina skladištenja plina veća je od sezonskog prosjeka u proteklim godinama, a veleprodajne cijene plina pale su znatno ispod razina prije rata. Osim toga, tržište rada Unije i dalje bilježi jako dobre rezultate, a stopa nezaposlenosti ostala je do kraja 2022. na dosad najnižoj zabilježenoj razini od 6,1 %. Povjerenje se povećava, a istraživanja iz siječnja upućuju na to da će se u prvom tromjesečju 2023. izbjeći i smanjenje gospodarske aktivnosti.

Međutim, utjecaj nepovoljnih okolnosti i dalje je snažan. Potrošači i poduzeća i dalje se suočavaju s visokim troškovima energije, a temeljna inflacija (ukupna inflacija bez energije i neprerađene hrane) u siječnju je nastavila rasti, što dodatno narušava kupovnu moć kućanstava. Budući da su inflacijski pritisci i dalje prisutni, očekuje se nastavak pooštravanja monetarne politike, što će negativno utjecati na poslovnu aktivnost i kočiti ulaganja.

Predviđeni rast u zimskoj privremenoj prognozi za 2023. od 0,8 % u EU-u i 0,9 % u europodručju veći je za 0,5 odnosno 0,6 postotnih bodova nego u jesenskoj prognozi. Stopa rasta za 2024. nije se mijenjala te iznosi 1,6 % za EU i 1,5 % za europodručje. Do kraja razdoblja obuhvaćenog prognozom obujam proizvodnje trebao bi biti za gotovo 1 % veći od predviđanja u jesenskoj prognozi.

Nakon najviših razina iz 2022. inflacija će se tijekom razdoblja obuhvaćenog prognozom smanjiti

Ukupna inflacija smanjuje se već tri mjeseca zaredom, što upućuje na to da je njezin vrhunac iza nas, kako je i bilo predviđeno u jesenskoj prognozi. Nakon što je u listopadu dosegnula rekordnih 10,6 % inflacija se smanjila, a brza procjena za siječanj smanjena je na 8,5 % u europodručju. Taj je pad uglavnom posljedica smanjenja energetske inflacije, a temeljna inflacija još nije dosegnula najvišu razinu.

Prognoza inflacije blago je smanjena u odnosu na jesen, i to uglavnom zbog kretanja na energetskom tržištu. Predviđa se da će se ukupna inflacija u EU-u smanjiti s 9,2 % u 2022. na 6,4 % u 2023. i na 2,8 % u 2024., a u europodručju s 8,4 % u 2022. na 5,6 % u 2023. i na 2,5 % u 2024.

Uravnoteženiji rizici za gospodarske izglede

Premda je prognoza i dalje vrlo neizvjesna, rizici za rast uglavnom su uravnoteženi. Domaća potražnja mogla bi biti viša od predviđene ako se nedavna smanjenja veleprodajnih cijena plina u većoj mjeri prenesu na potrošačke cijene i ako se potrošnja pokaže otpornijom. Međutim, u kontekstu stalnih geopolitičkih napetosti ne može se isključiti mogućnost da će se ta situacija promijeniti. S obzirom na ponovno otvaranje Kine mogla bi se povećati i vanjska potražnja, što bi pak moglo povećati globalnu inflaciju.

Rizici za inflaciju i dalje su uglavnom povezani s kretanjima na energetskim tržištima, slično kao u slučaju nekih utvrđenih rizika za rast. Rizici od povećanja inflacije i dalje postoje, posebno u 2024., jer bi se moglo pokazati da su se cjenovni rizici više raširili i ukorijenili nego što se očekivalo ako se plaće dulje vrijeme nastave kretati iznad prosjeka.

Kontekst

Zimskom gospodarskom prognozom 2023. ažurirana je jesenska gospodarska prognoza 2022. predstavljena 11. studenoga 2022., a naglasak je bio na kretanjima BDP-a i inflacije u svim državama članicama EU-a.

Ta prognoza uvelike se oslanja na isključivo tehničku pretpostavku da ruska agresija na Ukrajinu neće eskalirati te da će se nastaviti tijekom cijelog razdoblja obuhvaćenog prognozom. Prognoza se temelji i na nizu tehničkih pretpostavki u vezi s tečajem, kamatnim stopama i cijenama robe zaključno s 27. siječnja. Za sve ostale ulazne podatke, među ostalim i pretpostavke o vladinim politikama, u ovoj se prognozi uzimaju u obzir podaci do 1. veljače uključujući taj datum.

Europska komisija svake godine objavljuje dvije sveobuhvatne prognoze (proljetnu i jesensku) i dvije privremene prognoze (zimsku i ljetnu). Privremene prognoze obuhvaćaju godišnji i tromjesečni BDP i inflaciju za tekuću i sljedeću godinu za sve države članice te agregirane podatke za Uniju i europodručje.

Sljedeća prognoza Europske komisije je proljetna gospodarska prognoza 2023., koja će se objaviti u svibnju 2023.

Više informacija

Cijeli dokument: Zimska gospodarska prognoza 2023.

Pratite potpredsjednika Dombrovskisa na Twitteru: @VDombrovskis

Pratite povjerenika Gentilonija na Twitteru: @PaoloGentiloni

Pratite Glavnu upravu za gospodarske i financijske poslove na Twitteru: @ecfin

Izjave

Gospodarstvo EU-a prošle je godine nadmašilo očekivanja zabilježivši solidan rast unatoč šokovima zbog ruske ratne agresije. U 2023. ušli smo s čvršće pozicije nego što je to bilo predviđeno: smanjili su se rizici od recesije i nestašice plina, a nezaposlenost je i dalje na rekordno niskoj razini. Međutim, Europljane i dalje čeka teško razdoblje. I dalje se očekuje usporavanje rasta zbog znatnih nepovoljnih okolnosti, a utjecaj inflacije na kupovnu moć postupno će se smanjiti tek tijekom sljedećih tromjesečja. Zahvaljujući ujedinjenom i sveobuhvatnom odgovoru politike EU je prebrodio krize koje su od 2020. pogodile naša gospodarstva i društva. Stoga jednaku odlučnost i ambicije moramo pokazati i pri suočavanju s današnjim izazovima.

Paolo Gentiloni, povjerenik za gospodarstvo

Europsko gospodarstvo pokazuje svoju otpornost na trenutačne izazove. Uspjeli smo za dlaku izbjeći recesiju. Ove smo godine nešto optimističniji kad je riječ o izgledima za rast i predviđenom smanjenju inflacije. No i dalje su pred nama višestruki izazovi pa nije vrijeme za tapšanje po ramenu, posebice zato što neumorni rat Rusije protiv Ukrajine i dalje uzrokuje nesigurnost. Odlučno radimo na tome da se pojača industrijska konkurentnost kako bismo povećali ukupni rast i otpornost. S obzirom na sve geopolitičke promjene i rizike važno je da Unija zadrži svoju vodeću gospodarsku ulogu na globalnoj razini.

Izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis, nadležan za gospodarstvo u interesu građana