Skip to main content
Logotip Europske komisije
Predstavništvo u Hrvatskoj
Informativni članak5 travanj 2022Predstavništvo u Hrvatskoj

Zeleni plan: Modernizacija pravila EU-a o industrijskim emisijama kako bi se velika industrija usmjerila na dugoročnu zelenu tranziciju

Komisija danas predstavlja prijedloge za ažuriranje i modernizaciju Direktive o industrijskim emisijama, ključnog zakonodavnog akta za sprečavanje i kontrolu onečišćenja.

Zeleni plan: Modernizacija pravila EU-a o industrijskim emisijama kako bi se velika industrija usmjerila na dugoročnu zelenu tranziciju

Komisija danas predstavlja prijedloge za ažuriranje i modernizaciju Direktive o industrijskim emisijama, ključnog zakonodavnog akta za sprečavanje i kontrolu onečišćenja. Ažurirana pravila pomoći će u usmjeravanju industrijskih ulaganja potrebnih za preobrazbu Europe u klimatski neutralno i konkurentno gospodarstvo s nultom stopom onečišćenja do 2050. Cilj im je potaknuti inovacije, nagraditi predvodnike i pridonijeti izjednačavanju uvjeta na tržištu EU-a. Revizijom će se zajamčiti dugoročna sigurnost ulaganja, a prve nove obveze za industriju očekuju se u drugoj polovini desetljeća.  

Revizija se temelji na sveobuhvatnom pristupu postojeće Direktive o industrijskim emisijama, koja trenutačno obuhvaća oko 50 000 velikih industrijskih postrojenja i intenzivnih stočarskih gospodarstava u Europi. Ta postrojenja moraju ispunjavati uvjete u pogledu emisija primjenom „najboljih raspoloživih tehnika” specifičnih za određenu djelatnost. Te tehnike zajedno utvrđuju industrija, nacionalni stručnjaci i stručnjaci Komisije te civilno društvo. Novim pravilima obuhvatit će se relevantniji izvori emisija, omogućiti učinkovitiji postupci izdavanja dozvola, smanjiti administrativni troškovi, povećati transparentnost i pružiti veća potpora revolucionarnim tehnologijama i drugim inovativnim pristupima.  

Izvršni potpredsjednik za europski zeleni plan Frans Timmermans izjavio je: Do 2050. gospodarske djelatnosti u Europskoj uniji više ne bi smjele zagađivati zrak, vodu i širi okoliš. Današnjim prijedlozima omogućit će se znatno smanjenje štetnih emisija iz industrijskih postrojenja i najvećih europskih stočarskih gospodarstava. Modernizacija europskog okvira za industrijske emisije donosi sigurnost u pogledu budućih pravila koja će usmjeravati dugoročna ulaganja, povećati europsku energetsku neovisnost i neovisnost u pogledu resursa te poticati inovacije.  

Povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius izjavio je: Nova pravila omogućit će velikim industrijskim pogonima i intenzivnim stočarskim gospodarstvima da odigraju svoju ulogu u postizanju cilja europskog zelenog plana i cilja nulte stope onečišćenja. Samo provedbom mjera koje se odnose na stočarska gospodarstva ostvarile bi se koristi za zdravlje ljudi u iznosu od najmanje 5,5 milijardi eura godišnje. Zahvaljujući tim promjenama otvorit će se više radnih mjesta, u čemu je sektor ekoloških inovacija u EU-u već bio uspješan u prošlosti. Mjere za proaktivan odgovor na probleme onečišćenja te klimatsku krizu i krizu biološke raznolikosti mogu naše gospodarstvo učiniti učinkovitijim i otpornijim.  

Ažuriranje dokazanog dugoročnog pristupa  

Nakon opsežnog savjetovanja s predstavnicima industrije i dionicima te nakon temeljite procjene učinka postojeći okvir poboljšat će se novim mjeramaza povećanje njegove ukupne učinkovitosti. Neke su od glavnih promjena sljedeće: 

  • Učinkovitije izdavanje dozvola za postrojenja. Ubuduće će uvjet za izdavanje dozvola umjesto minimalnih uvjeta u pogledu najboljih raspoloživih tehnika, što trenutačno vrijedi za oko 80 % postrojenja, biti procjena izvedivosti postizanja najboljih rezultata. Postrožit će se i pravila o odobravanju odstupanja usklađivanjem potrebnih procjena i osiguravanjem redovitog preispitivanja odobrenih odstupanja.  
  • Veća pomoć za predvodnike u području inovacija u EU-u. Kao alternativa dozvolama koje se temelje na ustaljenim najboljim tehnikama, predvodnici će moći testirati nove tehnike i imati koristi od fleksibilnijih dozvola. Inovacijski centar za industrijsku transformaciju i emisije (INCITE) pomoći će industriji u pronalasku rješenja za kontrolu onečišćenja. Naposljetku, gospodarski subjekti će do 2030. ili 2034. morati izraditi planove transformacije za svoje lokacije kako bi se postigli ciljevi EU-a u pogledu nulte stope onečišćenja do 2050., kružno gospodarstvo i dekarbonizacija.  
  • Podupiranje ulaganja industrije u kružno gospodarstvo. Nove najbolje dostupne tehnike mogle bi uključivati obvezujuće razine učinkovitosti uporabe resursa. Postojeći sustav upravljanja okolišem poboljšat će se kako bi se smanjila uporaba otrovnih kemikalija.  
  • Sinergije između uklanjanja onečišćenja i dekarbonizacije. Energetska učinkovitost bit će sastavni dio dozvola, a pri utvrđivanju najboljih raspoloživih tehnika sustavno će se uzimati u obzir tehnološke i ulagačke sinergije između dekarbonizacije i uklanjanja onečišćenja.  

Novim pravilima obuhvatit će se i više postrojenja, osobito:  

  • Više intenzivnih stočarskih gospodarstava. Novim bi se pravilima postupno obuhvatila najveća stočarska, svinjogojska i peradarska gospodarstva: oko 13 % europskih komercijalnih poljoprivrednih gospodarstava zajedno je odgovorno za 60 % emisija amonijaka i 43 % emisija metana iz stočarstva u EU-u. Procjenjuje se da će zdravstvene koristi tog većeg obuhvata iznositi više od 5,5 milijardi eura godišnje. Budući da je poslovanje poljoprivrednih gospodarstava jednostavnije od poslovanja industrijskih postrojenja, na sva obuhvaćena poljoprivredna gospodarstva primjenjivat će se blaži režim izdavanja dozvola. Obveze koje proizlaze iz ovog prijedloga će se u vidu prilagođenih zahtjeva određivati prema veličini poljoprivrednih gospodarstava i gustoći stoke. Zajednička poljoprivredna politika i dalje je ključni izvor potpore za tranziciju. 
  • Vađenje industrijskih minerala i metala te masovna proizvodnja baterija. Te će se aktivnosti znatno proširiti u EU-u kako bi se omogućila zelena i digitalna tranzicija. To zahtijeva primjenu najboljih raspoloživih tehnika kako bi se osigurali najučinkovitiji proizvodni postupci uz najmanji mogući utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi. Mehanizmima upravljanja iz Direktive kojima se stručnjaci iz industrije čvrsto povezuju u razvoju sporazumnih i prilagođenih zahtjeva u pogledu okoliša poduprijet će se održivi rast tih aktivnosti u Uniji.  

Naposljetku, novim će se pravilima povećati transparentnost i sudjelovanje javnosti u postupku izdavanja dozvola. Osim toga, europski registar ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari postat će portal EU-a za industrijske emisijena kojem će građani moći pristupiti podacima o izdanim dozvolama bilo gdje u Europi i na jednostavan način steći uvid u onečišćujuće djelatnosti u svojoj neposrednoj okolini.  

Daljnji koraci  

Prijedlogom Komisije predviđa se da će države članice imati 18 mjeseci za prenošenje Direktive u nacionalno zakonodavstvo nakon što Europski parlament i Vijeće donesu prijedlog. Zatim će se razviti najbolje dostupne tehnike, a nakon što ih Komisija donese, industrijski subjekti imat će četiri godine, a poljoprivrednici tri godine za usklađivanje. 

Kontekst  

Industrijske aktivnosti, kao što su proizvodnja električne energije i cementa, gospodarenje otpadom i njegovo spaljivanje te intenzivan uzgoj stoke, odgovorne su za emisije štetnih tvari u zrak, vodu i tlo. Te emisije uključuju sumporove okside, dušikove okside, amonijak, prašinu i živu te druge teške metale. Onečišćenje koje uzrokuju može dovesti do zdravstvenih problema kao što su astma, bronhitis i rak te rezultirati gubicima koji se mjere u stotinama tisuća preuranjenih smrti i milijardama eura svake godine. Industrijske emisije također štete ekosustavima, usjevima i izgrađenom okolišu.  

Zahvaljujući Direktivi o industrijskim emisijama, emisije mnogih onečišćujućih tvari iz najvećih europskih industrijskih postrojenja i intenzivnih stočarskih gospodarstava u zrak u posljednjih su 15 godina smanjene za između 40 % i 75 %. Tijekom tog razdoblja emisije teških metala u vodu također su se smanjile za do 50 %.  

Unatoč uspjesima u smanjenju emisija, više od 50 000 obuhvaćenih industrijskih postrojenja i dalje čini oko 40 % emisija stakleničkih plinova, više od 50 % ukupnih emisija sumporovih oksida, teških metala i drugih štetnih tvari te oko 30 % emisija dušikovih oksida i sitnih čestica u zrak, zbog čega je potrebno daljnje djelovanje. 

Dodatne informacije  

Pitanja i odgovori o revidiranim pravilima EU-a o industrijskim emisijama  

Informativni članak 

Prijedlog Direktive o industrijskim emisijama  

Prijedlog uredbe o portalu za industrijske emisije  

Prijedlozi o održivim proizvodima kao standardu

Pojedinosti

Datum objave
5 travanj 2022
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj