Veća ulaganja u superračunala za bolju konkurentnost i brži razvoj

Riječ je o izuzetno moćnim računalima koja se koriste za najzahtjevniju obradu podataka, a u svijetu su se pojavila 1960-ih godina. Danas su ona, naravno, neusporedivo brža i bolja, a njihov razvoj je iz dana u dan sve veći. No, kakvu direktnu korist ona donose građanima?

Čemu služe superračunala?

Ako ste pripadnik mlađe generacije onda možda i znate odgovor na ta pitanje, ali svejedno ponovimo.

Superračunala ili računala visokih performansi (HPC od eng. High-performance computers) postaju sveprisutna u svakodnevnom životu i imat će sve veću primjenu na mnogim područjima.

Njihov će doprinos kvalitetnijem zdravstvu, gdje bi vrijeme dijagnostike i liječenja bilo puno kraće kao i razvoju novih terapija temeljenih na personaliziranoj i preciznoj medicini biti sve veći. Pomoći će još više pri izradi efikasnijih prometnih rješenja, čime bi sigurnost bila veća, s manje nesreća i gužvi na cestama. Doprinijet će smanjenju potrošnje energije, a njihova uloga u poljoprivredi, primjerice, proizvodnjom kvalitetnije hrane i ublažavanjem utjecaja klimatskih nepogoda na proizvodnju bit će sve značajnija.

Superračunala imaju sve važniji utjecaj i u industriji jer znatno skraćuju ciklus dizajna i proizvodnje, smanjuju troškove i potrošnje resursa. Zanimljiv je podatak da, zahvaljujući njima, automobil može biti proizveden u 24 mjeseca, umjesto 60 mjeseci koliko je za to ranije bilo potrebno. Spomenimo i to kako su superračunala važna i za nacionalnu sigurnost i obranu, za zaštitu od kibernetičkih napada, a koriste se i u forenzici i pri nuklearnim simulacijama.

Ukratko, to su računala koja u izuzetno kratkom vremenu mogu obraditi nama nezamislivu količinu podataka te su nužna kako bismo razumjeli i odgovorili na važne znanstvene i društvene izazove. A kako EU i Hrvatska stoje na tom području?

Inicijativa za napredak u računalstvu

Europska je komisija početkom godine predstavila svoje planove za ulaganja, zajedno s državama članicama, u razvoj infrastrukture europskih superračunala, što je ključno za konkurentnost i neovisnost EU kad govorimo o podatkovnom gospodarstvu.

Naime, EU trenutačno zaostaje za Kinom, SAD-om i Japanom na tom području i nema niti jedno superračunalo među 10 najboljih na svijetu. Stoga europski znanstvenici i industrija svoje podatke danas sve više obrađuju izvan EU jer vrijeme izračuna dostupno u EU ne zadovoljava njihove potrebe. Time su direktno ugroženi privatnost, zaštita podataka, poslovne tajne i Europska komisija radi punom parom da se to promijeni.

U ožujku prošle godine Europska komisija pokrenula je inicijativu EuroHPC, koju je do sada podržalo 13 država članica i kojom se do 2020. godine planira uložiti milijardu eura za izgradnju i uspostavu vrhunske infrastrukture za računalstvo visokih performansi (HPC) i velikih podataka u cijeloj Europi. Od toga će doprinos EU iznositi približno 486 milijuna eura, a države članice i pridružene zemlje uložit će sličan iznos.

Hrvatska je jedna od tih 13 država članica, čime je pristala sudjelovati u razvoju europskih superračunala koja bi se do 2022./2023. trebala naći među tri najjača računala na svijetu. Ostale države koje sudjeluju u inicijativi su Francuska, Njemačka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal i Španjolska, Belgija, Slovenija, Bugarska, Švicarska i Grčka, a očekuje se pridruživanje još država.

Hrvatska superračunala uz pomoć EU fondova

Hrvatska već sada ima tri superračunala: prvo superračunalo u Hrvatskoj – Isabella pokrenuto je prije više od 15 godina za potrebe istraživačkih projekata. Dok su druga dva superračunala osigurana uz pomoć EU sredstava. Tako je 2015. Sveučilište u Rijeci dobilo superračunalo Bura vrijedno 44,7 milijuna kuna, kupljeno novcem europskih strukturnih fondova. Bilo je to jedinstveno takvo računalo ne samo u Hrvatskoj, već i u bližoj regiji te se tada našlo i na ljestvici HPC Top 500 najbržih računala u svijetu. Treće superračunalo je VELEbit, dobiveno 2016. godine u okviru projekta Ministarstva zaštite okoliša i energetike za prilagodbu klimatskim promjenama financiranog sredstvima iz Prijelaznog instrumenta tehničke pomoći EU. Također, preko strukturnih fondova EU u planu je nabava dodatnih superračunala u okviru projekta Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO), čija vrijednost projekta iznosi više od 20 milijuna eura.

Zajedničkim naporima za vodeću ulogu europskih superračunala

Računalstvo visokih performansi osiguralo je izvrstan povrat ulaganja u Europi: nedavna studija pokazala je da je svaki euro uložen u području računalstva visokih performansi u prosjeku vratio 867 EUR u povećanim prihodima i 69 EUR u dobiti. 97 % poduzeća u kojima je uvedeno računalstvo visokih performansi izjavilo je da bez njega više ne bi bili konkurentni.

Nadogradnja europske računalne i podatkovne infrastrukture na egzaskalarne (tj. barem 10¹⁸ računskih operacija u sekundi) kapacitete zahtijeva dodatna financijska sredstva, a s obzirom na proračunska ograničenja, potrebni su udruženi napori za potporu razvoja paneuropskog računalstva.

Pozivam hrvatsku industriju i naše vrhunske stručnjake da se pridruže tim naporima kako bi europska superračunala postala konkurentna i preuzela vodeću ulogu u svijetu. O tome će, u konačnici, ovisiti naš daljnji ekonomski razvoj te napredak u znanosti i društvu.

Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj