Ususret Europskoj godini kulturne baštine

Ulaganje u kulturu jamči kvalitetniji život građana i gospodarski rast

Interaktivni alat Europske komisije 'Pregled kulturnih i kreativnih gradova' za nove informacije i razmjenu iskustava
Europska unija jedinstvena je u svijetu upravo po tome što je zajednica država koju karakterizira raznolikost njenih članica i to zahvaljujući specifičnim običajima, umjetničkim dosezima, arheološkom naslijeđu, jezicima, prirodnim ljepotama, gastronomskim posebnostima ili jednostavno rečeno, kulturnoj baštini.
Dok u Uniji raspravljamo o njezinoj budućnosti, usredotočujući se na financijska, sigurnosna i druga ključna pitanja, europska kulturna baština kao zajednička vrijednost dobiva još veći značaj. Njoj ćemo se posebno posvetiti u 2018. godini promičući ono što je, vjerujemo, utkano u temelje Europe - prihvaćanje drugih i drugačijih.

Pripadnost europskoj obitelji
U nadolazećoj godini, cilj nam je putem raznih kulturnih aktivnosti diljem Unije naglasiti bogatstvo europskog naslijeđa kao temelja za izgradnju snažnijih i bolje povezanih društava te potencijal kulturne baštine pri stvaranju novih radnih mjesta i gospodarskom uspjehu. Europska statistika pokazuje da gotovo tri posto zaposlenih u Uniji radi u djelatnostima direktno povezanim s kulturom, odnosno oko 6,3 milijuna ljudi prema podacima iz 2014. godine. U Hrvatskoj je taj postotak oko 2,7 posto od ukupnog broja zaposlenih. Također, zanimljivo je naglasiti da su poslovi vezani uz kulturu bili puno otporniji na posljedice financijske krize i u Uniji i u Hrvatskoj: dok je od 2008. godine ukupna stopa zaposlenosti uporno padala, istraživanja Eurostata pokazuju da je u sektoru kulture taj postotak bio manji ili je tu zaposlenost rasla brže od ukupne stope.
Procjenjuje se da jedan uloženi euro u području očuvanja kulturne baštine stvara 20 eura povrata, pri čemu se ipak ne smije zaboraviti da stvarna vrijednost svakako nadmašuje onu financijsku! U obilježavanju Europske godine kulturne baštine Unija će stoga direktno uložiti oko osam milijuna eura, uz financiranje iz ostalih programa kao što su Kreativna Europa. U tome, brojni koncerti, izložbe i najrazličitiji drugi programi na razini Unije i države članice uključit će građane, posebice mlade, kako bi obnovili osjećaj pripadnosti zajedničkoj europskoj obitelji naglašavanjem naslijeđa i vrijednosti koje imamo.

Inicijative u Hrvatskoj
Ministarstvo kulture, kao glavni koordinator aktivnosti u Hrvatskoj, pri tome će promicati dijalog i suradnju, obrazovanje i informacije o kulturnoj baštini, ali će istovremeno nastojati uključiti pojedince, udruženja i sve ostale relevantne institucije i ustanove u program obilježavanja.
Vjerujem da neće nedostajati ideja i inicijativa jer i mi u Hrvatskoj iznimno cijenimo našu kulturnu baštinu koja nas, kao teritorijalno malu članicu, izdvaja na europskoj karti. Jedan od onih koji je prepoznao važnost naslijeđa i može biti primjer svim djelatnicima u kulturi, pa i nama ostalima, je svakako gospodin Ferdinand Meder. Stoga mi je bilo posebno drago vidjeti ga u svibnju ove godine na mjestu laureata nagrade Europske unije za kulturnu baštinu u 2017., nagrade Europa Nostra. Bez njegovog doprinosa očuvanju baštine mnoga vrijedna djela bila bi možda zauvijek izgubljena.

Potencijal kreativnog sektora
Zar ne bismo svi voljeli biti okruženi s više proizvoda koji su djela kreativnih pojedinaca, hranom koja je pripremljena prema tradicionalnim receptima, ali možda unaprijeđena novim idejama, kazališnim predstavama, koncertima i filmovima koji pridonose međusobnom razumijevanju i širenju dragocjenih iskustava.
Mnogi gradovi zato posebno ističu potencijal kulturnog i kreativnog sektora kako bi bili što poželjniji za život jer kultura potiče razvoj, inovativne ideje i izgradnju zajednica.
I Europska komisija se odlučila pridružiti tom pothvatu i razvila je interaktivni alat Pregled kulturnih i kreativnih gradova. Podaci prvog izvješća, koji su dostupni na internetu, omogućuju lokalnim tvorcima politika da prepoznaju prednosti i prilike u svojim gradovima, usporede njihovu uspješnost s drugim gradovima te zagovaraju promjene kojima bi se uklonili nedostaci. Zagreb, Split, Rijeka i Osijek već su upisani na tu kartu među 168 drugih gradova i siguran sam da će pojedinci ili čelnici svih hrvatskih lokalnih i gradskih uprava iskoristiti lako dostupne podatke kako bi došli do novih spoznaja kako spojiti kulturu, kreativnost i gospodarstvo.

Prihvaćanje trendova
Naslijeđe i kultura sve su prisutniji u hrvatskoj turističkoj ponudi, jer svaki stanovnik ili gost, domaći ili strani, ipak zaslužuje puno više od prirodnih ljepota. Pri tome ne smijemo zaboraviti da naslijeđe i kultura uvijek podrazumijevaju i inovaciju te korak s trendovima. Ne bismo živjeli u društvu kakvo danas poznajemo da se nekada davno staklar na otočiću pored Venecije nije domislio murano tehnike, da Tesla nije ustrajao pri svojim inovacijama ili Picasso krenuo s kubizmom. Jednako tako moramo prihvatiti dosege najnovijeg doba, tehnologiju i digitalizaciju koje s jedne strane jamče očuvanje naslijeđa, ali i pristupačnost kulture do onih u čijim rukama i ostaje – mladim generacijama!

Kapela sv. Martina u pokupskom selu Stari Brod izniman je primjer tradicijske hrvatske arhitekture i jedna je od četrdesetak očuvanih sakralnih drvenih građevina na području Sisačke biskupije, koje datiraju između 17. i 19. stoljeća.

Voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Branko Baričević, zamjenik direktora Europa Nostra, John Sell i ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda, Tajana Pleše prilikom dodjele nagrade Europa Nostra u kategoriji zaštite baštine.

Potpis: Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj