Glavni sadržaj
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj
Informativni članak16. ožujka 2023.Predstavništvo u Hrvatskoj

Upravljanje migracijama: nove inicijative za jačanje europskog integriranog upravljanja granicama i brže vraćanje

Ovom Komunikacijom Komisija utvrđuje prvi višegodišnji ciklus strateške politike europskog integriranog upravljanja granicama, i to za sljedećih pet godina.

Upravljanje migracijama: nove inicijative za jačanje europskog integriranog upravljanja granicama i brže vraćanje

Europska komisija danas je donijela Komunikaciju u kojoj se predstavlja strateški okvir za europsko integrirano upravljanje granicama (EIBM) za razdoblje od pet godina i Preporuku za države članice o uzajamnom priznavanju odluka o vraćanju i bržim vraćanjima. Na izvanrednom sastanku 9. veljače 2023. Europsko vijeće ponovno je istaknulo važnost osiguravanja djelotvorne kontrole vanjskih kopnenih i morskih granica EU-a u okviru sveobuhvatnog pristupa migracijama. Uoči sljedećeg sastanka Europskog vijeća na kojem će se razmotriti stanje Komisija ovim inicijativama provodi u djelo neke od ključnih mjera utvrđenih u pismu predsjednice von der Leyen i u zaključcima Europskog vijeća od 9. veljače.

Djelotvorno europsko integrirano upravljanje granicama

Ovom Komunikacijom Komisija utvrđuje prvi višegodišnji ciklus strateške politike europskog integriranog upravljanja granicama, i to za sljedećih pet godina.

To je rezultat opsežnog postupka savjetovanja među institucijama koji je doveo do zajedničke vizije upravljanja vanjskim granicama. Time se osigurava koordinirani okvir za nacionalna tijela koja upravljaju granicama, kao i za više od 120 000 službenika nacionalnih graničnih tijela i Frontexa i usmjerava njihov svakodnevni rad. Ključni prioriteti Strategije imaju 15 ključnih sastavnica, uključujući:

  • nadzor granica, uz potporu opsežne informatičke i međuagencijske suradnje kako bi se poboljšalo upravljanje migracijama i pripravnost za krize. To će se osigurati upotrebom najsuvremenije infrastrukture i djelotvornih sredstava za nadzor, uključujući kamere i bespilotne letjelice; osiguravanjem usklađene i sveobuhvatne nacionalne i opće slike stanja, djelotvornom provedbom Europskog sustava nadzora granica (EUROSUR) i kvalitetnom analizom rizika. Informacijski sustavi EU-a za upravljanje vanjskim granicama (Schengenski informacijski sustav, sustav ulaska/izlaska, vizni informacijski sustav i europski sustav za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja) i njihova interoperabilnost olakšat će prelazak granice. Veća suradnja svih tijela na nacionalnoj razini i razini EU-a ključna je za bolje razumijevanje problematike, otkrivanje i odgovor u različitim situacijama na vanjskim granicama EU-a.
  • traganje i spašavanje ključne su sastavnice europskog integriranog upravljanja granicama. Prioriteti su koordinirati djelovanja država zastave i obalnih država te razviti najbolje prakse za pravodobnu i potpunu razmjenu informacija.
  • zajednički sustav EU-a za vraćanje: kako bi se poboljšali rezultati, ključno je poboljšati koordinaciju između nacionalnih tijela i europskih agencija. Države članice mogu u potpunosti iskoristiti potporu Frontexa u svim fazama postupka vraćanja. Koordinator za vraćanje uz potporu mreže na visokoj razini za vraćanje koordinirat će provedbu operativne strategije za djelotvornije vraćanje.
  • pojačavanje suradnje s trećim zemljama kako bi se doprinijelo izgradnji njihovih operativnih kapaciteta i kapaciteta za suradnju u područjima granične kontrole, analize rizika, vraćanja i ponovnog prihvata te borbe protiv krijumčarenja. U tom će se pogledu posebna pozornost posvetiti istočnom i južnom susjedstvu, zajedno s trećim zemljama iz kojih idu i kroz koje prolaze glavne migracijske rute u EU. Time se pridonosi razvoju uzajamnih i sveobuhvatnih migracijskih partnerstava sa zemljama podrijetla i tranzita.
  • puno poštovanje temeljnih prava: pri zaštiti granica EU-a moraju se u potpunosti poštovati temeljna ljudska prava. Djelovanja EU-a i nacionalnih aktera trebala bi se provoditi uz potpuno poštovanje prava EU-a, uključujući Povelju EU-a o temeljnim pravima i međunarodnog prava, među ostalim s pomoću djelotvornih mehanizama praćenja.

Jačanje suradnje u području uzajamnog priznavanja odluka o vraćanju i ubrzavanje vraćanja

Djelotvoran sustav EU-a za vraćanje središnji je dio sustava migracija i azila koji dobro funkcionira te sveobuhvatnog pristupa opisanog u novom paktu o migracijama i azilu. Može imati i odvraćajući učinak na nesigurne i nezakonite migracije jer pomaže u sprečavanju iskorištavanja migranata prekidanjem poslovnog modela kriminalnih krijumčarskih mreža i promicanjem sigurnih, zakonitih putova.

Današnjom Preporukom Komisija daje smjernice za provedbu uzajamnog priznavanja odluka o vraćanju te uklanja nedostatak pravne stečevine u području vraćanja. Preporukom se ažuriraju i prethodne smjernice o vraćanju koje je Komisija izdala 2017. te se državama članicama pruža potpora za olakšavanje i ubrzavanje vraćanja.

Sastavni dijelovi uključuju:

  • uzajamno priznavanje odluka o vraćanju: unaprijeđeni Schengenski informacijski sustav stupio je na snagu 7. ožujka i sada države članice mogu dobivati neposredna upozorenja o odluci o vraćanju državljanina treće zemlje koja je izdala druga država članica. Time se omogućuje uzajamno priznavanje odluka o vraćanju unutar EU-a i brza provedba vraćanja iz bilo kojeg dijela Europe. Frontex će biti spreman pružiti potporu državama članicama koje provode vraćanja.
  • učinkovitije vraćanje: države članice mogu uspostaviti tješnje veze između tijela koja upravljaju azilom i vraćanjem. Pozivaju se da to učine s pomoću informatičkog sustava za upravljanje predmetima vraćanja koji se temelji na modelu koji je razvio Frontex i koji je usklađen s Uredbom o europskoj graničnoj i obalnoj straži. Time će se osigurati pravodoban pristup informacijama o državljanima trećih zemalja na koje se primjenjuje odluka o vraćanju. U Preporuci se navode i smjernice o sprečavanju opasnosti od bijega i o mjerama koje su alternativa zadržavanju, što mora ostati krajnja mjera.
  • poticaje za dobrovoljni povratak: potrebno je pružiti informacije o vraćanju u ranoj fazi postupka, uključujući tijekom postupka azila. Države članice trebale bi uspostaviti savjetodavne strukture za vraćanje i reintegraciju radi promicanja dobrovoljnog povratka.  Za državljane trećih zemalja koji se uključe u te programe dobrovoljni povratak može se poticati tako da se ne izdaju zabrane ulaska.

Sljedeći koraci

Kad je riječ o europskom integriranom upravljanju granicama, Frontex je dobio rok od šest mjeseci da ovaj strateški smjer pretoči u operativnu i tehničku strategiju. Države članice, s druge strane, imaju 12 mjeseci za ažuriranje svojih nacionalnih strategija.

Komisija će blisko surađivati s državama članicama kako bi im pružila potporu u operativnoj provedbi tih mjera. Predviđeno je da se evaluacija strateške politike europskog integriranog upravljanja granicama provede nakon četiri godine, kako bi se u 2027. definirao novi višegodišnji ciklus politike. Komisija će ove godine provesti i evaluaciju Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži.

Kad je riječ o vraćanju, kako bi pratile provedbu Preporuke, države članice svake će godine izvješćivati Komisiju, među ostalim o broju uzajamno priznatih odluka o vraćanju drugih država članica. 

Namjenska sredstva dostupna su u okviru Fonda za azil, migracije i integraciju te Instrumenta za upravljanje granicama i vize, posebno za uzajamno priznavanje odluka o vraćanju i za bolje opremanje službenika graničnog i obalnog nadzora radi djelotvorne zaštite vanjskih granica. Pružit će se dodatna potpora za provedbu Preporuke o vraćanju, zajedno s operativnom i tehničkom potporom naših agencija.

Kontekst

Komunikacija o europskom integriranom upravljanju granicama obveza je propisana Uredbom o Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu. Temelji se na dokumentu o politikama koji je Komisija donijela 24. svibnja 2022. a u čijem su sastavljanju sudjelovali i Vijeće i Europski parlament. Ta sveobuhvatna strategija oslanja se na zajedničku viziju svih institucija EU-a i u njoj se definira naš rad na vanjskim granicama. Strateška analiza rizika koju je dostavio Frontex također je uzeta u obzir u prioritetima i smjernicama iz ove Komunikacije. Popraćena je s dva priloga u kojima su iznesene ključne mjere.

Preporukom o vraćanju ažurira se Preporuka iz 2017.o učinkovitijoj provedbi vraćanja i dopunjuje Operativna strategija za učinkovitija vraćanja iz siječnja 2023.

Više informacija

Komunikacija o uspostavi višegodišnje strateške politike za europsko integrirano upravljanje granicama + Prilog I. i Prilog II.

Preporuka* Komisije o uzajamnom priznavanju odluka o vraćanju i ubrzavanju vraćanja pri provedbi Direktive 2008/115/EZ

Akcijski plan EU-a za središnje Sredozemlje

Akcijski plan EU-a za zapadni Balkan

*Ovaj je tekst u načelu odobren nacrt, a njegovo službeno donošenje održat će se kasnije.

Izjave

„Dobro zaštićene vanjske granice ključan su dio našeg sveobuhvatnog pristupa migracijama i azilu te temelj naše sigurnosne unije. Današnjom prvom višegodišnjem strategijom za europsko integrirano upravljanje granicama osiguravamo da se sve aktivnosti država članica i Frontexa – od nadzora granica, preko borbe protiv krijumčarenja, do vraćanja – vode istim skupom zajedničkih načela i ostvaruju rezultate na terenu. Zajedno s našim preporukama za poboljšanje učinkovitosti i uzajamno priznavanje odluka o vraćanju stvaramo puno više od operativnog okvira. Postupno gradimo zajedničku kulturu upravljanja migracijama u EU-u.”

Potpredsjednik Komisije Margaritis Schinas, nadležan za promicanje europskog načina života

 

„Cilj je ovih prijedloga nastaviti razvijati potpuno funkcionalan sustav upravljanja migracijama i azilom. Strategija europskog integriranog upravljanja granicama i Preporuka o uzajamnom priznavanju odluka o vraćanju i ubrzavanju vraćanja pomoći će u ostvarivanju te funkcionalnosti. Upotreba međuagencijskih i tehnoloških alata omogućuje nam da upravljamo zajedničkim vanjskim granicama te da bolje pratimo i brže izvršavamo odluke o vraćanju. Time će se povećati pouzdanost vraćanja i graditi povjerenje kako bismo ostvarili rezultate u svim aspektima upravljanja migracijama, uključujući održive zakonite putove.”

Ylva Johansson, povjerenica za unutarnje poslove

Pojedinosti

Datum objave
16. ožujka 2023.
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj