Komisija je u današnjoj Komunikaciji iznijela planove za hitan odgovor EU-a radi rješavanja problema manjka financijskih sredstava u Ukrajini, kao i dugoročniji okvir za obnovu. Današnja Komunikacija temelji se na pozivu Europskog vijeća da se poduzmu mjere za uklanjanje posljedica rata u Ukrajini ciljanim naporima pod vodstvom Europe.
Hitan odgovor i kratkoročne potrebe
Od početka ruske agresije EU je znatno povećao svoju potporu mobiliziranjem oko 4,1 milijarde eura za potporu ukupnoj gospodarskoj, socijalnoj i financijskoj otpornosti Ukrajine u obliku makrofinancijske pomoći, proračunske potpore, hitne pomoći, kriznog odgovora i humanitarne pomoći. Pružena je i vojna pomoć u iznosu od 1,5 milijardi eura u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći. Ta će sredstva biti upotrijebljena za plaćanje vojne opreme i oružja koje su države članice dale Ukrajini u naturi, a u pripremi je i dodatna pomoć u iznosu od 500 milijuna eura.
Rat je doveo do kolapsa poreznih, izvoznih i drugih prihoda, što je dodatno pogoršalo masovno nezakonito prisvajanje imovine i izvozne robe, među ostalim u poljoprivrednom sektoru, a ključni su rashodi naglo porasli. Međunarodni monetarni fond procijenio je da će ukrajinski manjak u bilanci plaćanja do lipnja ugrubo iznositi 14,3 milijarde eura (15 milijardi američkih dolara).
Da bi Ukrajina mogla kratkoročno održavati osnovne usluge, zadovoljavati humanitarne potrebe i popraviti nužnu infrastrukturu koja je uništena, trebat će međunarodnu pomoć, a Unija je spremna u njoj sudjelovati.
Komisija stoga u 2022. planira predložiti odobravanje dodatne makrofinancijske pomoći u obliku zajmova u vrijednosti do maksimalno 9 milijardi eura, što će se nadopuniti podrškom drugih bilateralnih i multilateralnih međunarodnih partnera. To će se otplaćivati u obrocima s dugim rokom dospijeća i povoljnim kamatnim stopama zahvaljujući Unijinim proračunskim jamstvima. Da bi to omogućile, države članice trebale bi se složiti da pruže dodatna jamstva. Uz podršku iz proračuna EU-a za subvencioniranje otplate kamata, time će se osigurati koordinirana i veoma povoljna pomoć Ukrajini.
Obnova Ukrajine:
Za poslijeratnu obnovu bit će potrebna golema globalna financijska pomoć da bi se stvorili temelji slobodne i prosperitetne države, ukorijenjeni u europskim vrijednostima, dobro integrirane u europsko i svjetsko gospodarstvo, te da bi joj se pomoglo na njezinu europskom putu. Budući da ruska agresija još traje, ne znamo ukupne potrebe za obnovu Ukrajine. Ali važno je već sad osmisliti temeljne sastavnice tog međunarodnog pothvata. Potpora će morati pružati u srednjoročnom do dugoročnom razdoblju.
Obnovu bi trebala predvoditi ukrajinska tijela u partnerstvu s Europskom unijom i ostalim ključnim partnerima, kao što su skupina G-7 i G-20, treće zemlje i međunarodne financijske institucije i međunarodne organizacije. Obnova će se obogatiti i ubrzati sklapanjem partnerstava europskih gradova i regija s gradovima i regijama u Ukrajini.
Platforma za međunarodnu koordinaciju, tzv. „Platforma za obnovu Ukrajine”, kojom zajednički upravljaju Europska komisija u ime Unije i ukrajinska vlada, djelovala bi kao glavno strateško upravljačko tijelo, odgovorno za donošenje plana obnove koji bi osmislila i provodila Ukrajina uz tehničku pomoć i podršku administrativnih kapaciteta EU-a. Ta bi platforma okupila partnere i organizacije koji pružaju pomoć, uključujući države članice EU-a i ostale bilateralne i multilateralne partnere i međunarodne financijske institucije. Ukrajinski parlament i Europski parlament sudjelovali bi kao promatrači.
Na temelju plana „Obnova Ukrajine”, koji bi ta platforma prihvatila na osnovi procijenjenih potreba, Europska unija i ostali partneri mogli bi odrediti prioritetna područja i konkretne projekte za financiranje. Putem platforme koordinirali bi se izvori i odredišta financiranja kako bi se sredstva optimalno iskorištavala i pratio napredak u provedbi plana.
Za pomoć planu obnove Komisija predlaže osnivanje instrumenta „Obnova Ukrajine” kao glavnog pravnog instrumenta pomoći Europske unije, putem kombinacije zajmova i bespovratne pomoći. Instrument bi bio uključen u proračun EU-a, čime bi se osigurala transparentnost, odgovornost i dobro financijsko upravljanje tom inicijativom, uz jasnu vezu s ulaganjima i reformama. Temeljio bi se na iskustvu EU-a stečenog u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, ali bi bio prilagođen izazovima rekonstrukcije Ukrajine koji su bez presedana i pružanju potpore na njezinu europskom putu. Instrument bi imao posebnu upravljačku strukturu kojom bi se osiguralo da Ukrajina u potpunosti preuzme odgovornost za njegovo funkcioniranje.
Posebna će se pozornost pridati reformama radi ostvarivanja vladavine prava i borbe protiv korupcije, a ulaganja, usklađena s europskim klimatskim, ekološkim i digitalnim politikama i standardima, pomoći će Ukrajini da iz razaranja zbog ruske invazije izađe snažnija i otpornija.
Nepredviđene potrebe koje su posljedica rata u Europi znatno nadilaze sredstva dostupna u aktualnom višegodišnjem financijskom okviru. Stoga će se morati utvrditi novi izvori financiranja.
Predložena struktura dovoljno je fleksibilna za uključivanje takvih novih izvora financiranja. Dodatna bespovratna sredstva koja će se staviti na raspolaganje Ukrajini mogla bi se financirati dodatnim doprinosima država članica (i trećih zemalja koje to budu htjele) Instrumentu i postojećim programima Unije kako bi se iskoristili financijski mehanizmi i zaštitne mjere Unije radi pravilne upotrebe sredstava odnosno ciljanom revizijom višegodišnjeg financijskog okvira. Iz tih bi se izvora mogli financirati i zajmovi koji će se odobriti Ukrajini u okviru Instrumenta. Međutim, s obzirom na iznose zajmova koji će vjerojatno biti potrebni, moguće opcije uključuju i prikupljanje sredstava za zajmove u ime EU-a ili s nacionalnim jamstvima država članica.
Izjave članova Kolegija:
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je: Ničim izazvana i neopravdana ruska invazija na Ukrajinu uzrok je strašnih stradanja ljudi i golemih razaranja cijele zemlje, zbog kojih su milijuni nevinih Ukrajinaca otjerani u izbjeglištvo. Ukrajina može računati na punu potporu EU-a. EU će nastaviti pružati kratkoročnu financijsku pomoć kako bi Ukrajina zadovoljila osnovne potrebe i mogla financirati osnovne usluge, a spremni smo biti i predvodnici međunarodnih napora za obnovu kako bi se pomoglo u izgradnji demokratske i prosperitetne Ukrajine. To znači da će ulaganja ići ruku pod ruku s reformama kojima će se Ukrajini pomoći na njezinu europskom putu.”
Izvršni potpredsjednik za gospodarstvo u interesu građana Valdis Dombrovskis izjavio je: Potpora EU-a Ukrajini je nepokolebljiva. Svim raspoloživim sredstvima nastavit ćemo pomagati našim prijateljima i susjedima da se odupru ruskoj ničim izazvanoj i brutalnoj agresiji. Moramo istodobno pružati pomoć kako bi se održalo svakodnevno funkcioniranje zemlje i raditi na obnovi zemlje. Kako bi odgovorili na najhitnije potrebe Ukrajine, namjeravamo osigurati hitne zajmove u okviru novog programa makrofinancijske pomoći. U dugoročnom razdoblju EU će predvoditi veliku međunarodnu inicijativu za financiranje obnove slobodne i demokratske Ukrajine, surađujući s partnerima kao što su skupina G7 i međunarodne financijske institucije te u bliskoj suradnji s Ukrajinom. U svakom trenutku stajat ćemo uz Ukrajinu kako bismo ponovno izgradili zemlju razrušenu ruskim ratom i njezinom narodu osigurali svjetliju budućnost i nove mogućnosti.
Visoki predstavnik/potpredsjednik za snažniju Europu u svijetu Josep Borrell izjavio je: EU će ostati nepokolebljiv u svojoj solidarnosti i potpori Ukrajini dok se brani od neopravdane i nezakonite ruske ratne agresije. Ukrajini i dalje pružamo vojnu pomoć.
Povjerenik za proračun i administraciju Johannes Hahn izjavio je: Europska unija nastavit će podupirati Ukrajinu i njezin narod i zadržati ključnu ulogu u svim političkim, humanitarnim i gospodarskim naporima te naporima za njezino jačanje kao odgovor na kratkoročne i dugoročne potrebe koje će Ukrajini vratiti mir i socioekonomski oporavak. Uvjeren sam da će nova „platforma za obnovu Ukrajine” koju zajednički vode Ukrajina i Komisija te naš instrument „Obnova Ukrajine” pomoći Ukrajini da ostvari bolju budućnost. To ćemo činiti u bliskoj suradnji sa svim donatorima.
Europski povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni izjavio je: Razaranja koja je Rusija počinila u Ukrajini nezabilježena su u poslijeratnoj Europi. Na isti način Rusija ne poštuje međunarodni poredak koji je uz znatne napore građen desetljećima. Danas Europska komisija predstavlja put koji će pomoći novoj Ukrajini da se podigne iz ratnog pepela, baš kao što je naša Unija niknula iz ruševina Drugog svjetskog rata. Zajedno s ukrajinskim vlastima i u suradnji s našim međunarodnim partnerima mobilizirat ćemo financijska sredstva koja su Ukrajini potrebna da prebrodi ovu oluju te obnovi i poboljša svoju gospodarsku i socijalnu infrastrukturu.
Povjerenik za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi izjavio je: Zadnjih smo tjedana svjedočili strašnom gubitku života i razaranjima infrastrukture zbog rata u Ukrajini. Brzo smo mobilizirali pomoć i predano podupiremo obnovu Ukrajine. Obnova bi trebala u potpunosti uvažiti potrebe koje je utvrdila Ukrajina i temeljiti se na njezinu programu reformi.
Kontekst
Dugogodišnja predanost EU-a potpori Ukrajine postigla je rezultate. EU je pružio znatnu financijsku pomoć Ukrajini, koja u razdoblju 2014.–2021. iznosi 1,7 milijardi eura bespovratnih sredstava u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo, 5,6 milijardi eura u okviru pet programa makrofinancijske pomoći u obliku kredita, 194 milijuna eura humanitarne pomoći i 355 milijuna eura iz instrumenata vanjske politike. EU pruža potporu Ukrajini pri izradi politika i sveobuhvatnih reformi, uz snažno sudjelovanje država članica u okviru Tima Europa. Najvažniji programi odnose se na decentralizaciju, reformu javne uprave i borbu protiv korupcije.
EU je prije početka rata započeo blisku suradnju s europskim financijskim institucijama radi potpore Ukrajini i tu suradnja nastavlja i sada. Od 2014. Europska investicijska banka i Europska banka za obnovu i razvoj odobrile su Ukrajini zajmove u iznosu većem od 10 milijardi eura. Posljednjih je tjedana Europska investicijska banka ukrajinskom proračunu stavila na raspolaganje 668 milijuna eura. EU blisko surađuje i sa Svjetskom bankom i Međunarodnim monetarnim fondom, ključnim ukrajinskim partnerima od 2014.
Dodatne informacije
Pojedinosti
- Datum objave
- 18. svibnja 2022.
- Autor
- Predstavništvo u Hrvatskoj