Što Schengen donosi Hrvatskoj? Dinamika, prilike i izazovi
Pristupanje schengenskom području strateški je cilj Republike Hrvatske i u skladu s tim Hrvatska provodi potrebne aktivnosti za ispunjavanje propisanih uvjeta.
Danom pristupanja EU Hrvatska je prihvatila cjelokupnu schengensku pravnu stečevinu, a kako bi u potpunosti primjenjivala sve sastavnice schengenskog acquisa mora proći tzv. schengensku evaluaciju u područjima kao što su Upravljanje vanjskim granicama; Povrat i ponovni prihvat ; Schengenski informacijski sustav II; Zajednička vizna politika. Za potpunu primjenu schengenske pravne stečevine mora biti donijeta jednoglasna (politička) odluka na razini Vijeća EU i to nakon pozitivne schengenske evaluacije o spremnosti RH za ulazak u schengensko područje. U pripreme za pristupanje schengenskom području uključeno je više nadležnih tijela, ali ključno je Ministarstvo unutarnjih poslova, koje će obavljati najveći dio zadaća u provedbi schengenske pravne stečevine.
Pripreme za punu primjenu schengenske pravne stečevine:
U svrhu priprema te dostizanja schengenskih standarda u upravljanju granicom, Europska unija je Republici Hrvatskoj stavila na raspolaganje 120 milijuna eura iz Privremenog schengenskog instrumenta, namijenjenog za poboljšanje standarda u nadzoru i kontroli buduće vanjske granice EU.
Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj tom prigodom je izjavio: "Granice danas postoje samo na zemljovidima. Europljani svake godine ostvaruju preko milijardu putovanja unutar Schengenskog prostora. Za ostvarenje tog prava, bile su potrebne godine i godine rada i njegova je vrijednost neprocjenjiva. Za Hrvatsku, to predstavlja veliki potencijal. I Hrvatska je na putu ostvarenja tog cilja, a da bi se priključila prostoru slobodnog kretanja, to uključuje i potrebu ispunjavanja kriterija kojima ćemo doprinijeti održavanju sigurnosti, povjerenja i slobode kretanja''.
Ministar vanjskih i europskih poslova, gospodin Miro Kovač istaknuo je da je ideja pridruživanja Europskoj uniji u devedesetim godinama bila vodilja za Hrvatsku: "Sada kada je Hrvatska članica Europske unije, pred nama stoje novi izazovi, a ulazak u schengenski prostor je prioritetni cilj".
Ministar unutarnjih poslova, gospodin Vlaho Orepić naglasio je kako su procesi povezivanja ljudi, nacija i država nezaustavljivi: "Po svojoj kulturološkoj i političkoj pripadnosti i svjetonazoru, Republika Hrvatska pripada jedinstvenom europskom prostoru. Baš zato je i njen strateški cilj nakon pristupanja Europskoj uniji upravo pristupanje Schengenskom prostoru. U tu je svrhu, u okviru Schengenskog instrumenta, u cilju primjene schengenske pravne stečevine i kontrole novih vanjskih granica, Republici Hrvatskoj dodijeljeno 120 milijuna EUR. Do dana 17. lipnja 2016. godine, potpisani su ugovori u ukupnom iznosu od 743.780.500,84 HRK ili 97.445.358,09 EUR, tj. 81% od alokacije.
Sve ovo govori da se Republika Hrvatska kreće dobro utabanim putem, težeći boljem standardu građana. U tom smislu, Schengen predstavlja dodatni korak i dodatnu vrijednost u procesu sazrijevanja Hrvatske u ostvarivanju svog cilja. U prilog tome govori i činjenica da je tijekom najveće migrantske krize u posljednje razdoblje, Hrvatsku tijekom 2015. godine posjetilo više od 14 milijuna gostiju koji su je prepoznali kao sigurnu i prijateljsku zemlju." izjavio je ministar Orepić.
Kronologija i informacije:
1985., u Schengenu (malo selo u Luksemburgu) potpisan je Sporazuma o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama između pojedinih vlada, nakon čega je uslijedilo potpisivanje konvencije o provedbi tog sporazuma, 1990.
Provedba schengenskog sporazuma započela je 1995. godine između sedam država članica Europske unije. Od međuvladine inicijative Schengen je postao sporazuma ugrađen u zakonodavni okvir Europske unije. Danas, šengenski prostor obuhvaća veći dio EU, osim Bugarske, Hrvatske, Cipra, Irske, Rumunjske i Ujedinjene Kraljevine. Međutim, Bugarska i Rumunjska su trenutno u procesu pridruživanja schengenskoj zoni. Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn, nisu članice EU ali su se pridružile schengenskom prostoru.
Sloboda i sigurnost putnika: u skladu s jedinstvenim skupom pravila schengenske odredbe ukidaju kontrole na unutarnjim granicama Unije dok jačaju kontrolu na vanjskim granicama. Ova pravila pokrivaju nekoliko područja:
• zajednički skup pravila koja se primjenjuje na osobe koje prelaze vanjske granice EU-a, uključujući i potrebne vrste viza i način provjere na vanjskim granicama
• usklađivanje uvjeta za ulazak i pravila o vizama za kraći boravak (do tri mjeseca)
• pojačana policijska suradnja (uključujući prava prekograničnog nadzora i progona)
• jača pravosudna suradnja kroz brži sustav izručenja i transfera izvršenja kaznenih presuda • uspostava i razvoj schengenskog informacijskog sustava (SIS)
• dokumenti potrebni za putovanje u Europi.
Uvjeti za pridruživanje schengenskom prostoru: ulazak u schengenski prostor nije samo politička odluka. Zemlje moraju ispuniti popis preduvjeta, kao što su priprema i sposobnost:
• preuzimanja odgovornost za kontrolu vanjskih granica u ime druge schengenske države i za izdavanje jedinstvene schengenske vize
• učinkovita suradnja s agencijama za provedbu zakona u drugoj schengenskoj državi, kako bi se održala visoka razina sigurnosti nakon što su granične kontrole između zemalja Schengena ukinute
• primjena zajedničkog sustava schengenskih pravila (tzv "Schengen acquis"), kao što su kontrola kopnene, morske i zračne granice (zračne luke), izdavanje viza, policijska suradnja i zaštita osobnih podataka
• povezivanje i korištenje SIS (schengenski informacijski sustav).
Države kandidatkinje podvrgnute su "schengenskoj procjeni" prije ulaska u schengenski prostor, a nakon toga povremeno kako bi se osigurala pravilna primjena propisa.
Za više informacija:
Schengen evaluacije i praćenja
Pojedinosti
- Datum objave
- 1. srpnja 2016.
- Autor
- Predstavništvo u Hrvatskoj