Travanjski paket o povredama prava EU-a

Pregled prema području politike

U redovitom paketu odluka o povredama Europska komisija poduzima pravne radnje protiv država članica koje se ne pridržavaju obveza na temelju prava EU-a. Tim se odlukama, koje obuhvaćaju razna područja politika EU-a, nastoji osigurati pravilna primjena prava EU-a u korist građana i poslovnih subjekata. Glavne odluke koje je donijela Komisija navedene su u nastavku i razvrstane prema području politike. Uz to Komisija zaključuje 70 predmeta u kojima su problemi s predmetnim državama članicama riješeni te ne mora dalje provoditi postupak zbog povrede. Provedbene aktivnosti Komisije i usklađenost država članica s pravom EU-a mogu se pratiti putem interaktivnih karata i prilagodljivih grafikona. Za više pojedinosti o povijesti predmeta ili pristup cijeloj bazi podataka odluka o povredama, registar odluka o povredama dostupan je na uvid, a više informacija o postupku zbog povrede prava EU-a možete pronaći u najčešćim pitanjima. 

Odluke koje se odnose na Hrvatsku:

Pravosuđe

Službene opomene

Komisija poziva Grčku i Hrvatsku da pravilno prenesu pravila EU-a o pravnoj pomoći
Europska komisija odlučila je pokrenuti postupke zbog povrede upućivanjem službenih opomena Grčkoj (INFR(2026)2052) i Hrvatskoj (INFR(2026)2053) jer nisu pravilno prenijele pravila EU-a o pravnoj pomoći za osumnjičenike i okrivljenike (Direktiva (EU) 2016/1919). Pravom EU-a jamči se zaštita temeljnih prava osumnjičenika i okrivljenika, uključujući osobe protiv kojih je izdan europski uhidbeni nalog. U skladu s Direktivom nadležno i neovisno tijelo kao što je sud mora bez nepotrebne odgode donijeti odluke o pravnoj pomoći. Međutim, u Hrvatskoj odluke prije optužnice donosi državni odvjetnik, koji ne ispunjava zahtjev neovisnosti u skladu s pravom EU-a. Hrvatskim pravom ne jamči se ni pravna pomoć u određenim okolnostima kad je osoba dovedena pred sud kako bi se donijela odluka o istražnom zatvoru. Grčka u određenim slučajevima odobrava pravnu pomoć samo na zahtjev, što je u suprotnosti s Direktivom. Osim toga, pri ocjenjivanju prihvatljivosti za pravnu pomoć u grčkom pravnom sustavu ne uzima se u obzir složenost predmeta ni težina sankcija o kojima je riječ, kako je propisano pravom EU-a. Odluke o pravnoj pomoći također se često odgađaju, a rokovi za njihovo donošenje nisu jasni. Policija i tužitelji uključeni su u takve odluke u hitnim slučajevima. To ne ispunjava zahtjev neovisnosti u skladu s pravom EU-a. Nadalje, pojedince se ne obavješćuje uvijek u pisanom obliku da je njihov zahtjev za pravnu pomoć odbijen, što nije u skladu sa standardima propisanima Direktivom. Stoga Komisija upućuje službene opomene Grčkoj i Hrvatskoj, koje imaju dva mjeseca da odgovore i uklone nedostatke na koje je ukazala Komisija. Ako ne dobije zadovoljavajući odgovor, Komisija joj može uputiti obrazloženo mišljenje.

Energija i klima

Obrazložena mišljenja

Komisija poziva Hrvatsku, Poljsku i Portugal da prenesu pravila EU-a za poboljšanje modela tržišta električne energije u Uniji
Europska komisija danas je odlučila uputiti obrazložena mišljenja Hrvatskoj (INFR(2025)0143), Poljskoj (INFR(2025)0162) i Portugalu (INFR(2025)0166) jer nisu prenijeli u nacionalno pravo nova pravila EU-a o modelu tržišta električne energije utvrđena u Direktivi (EU) 2024/1711 o izmjeni direktiva (EU) 2018/2001 i (EU) 2019/944. Cilj je novih pravila učiniti cijene električne energije za potrošače stabilnijima i manje ovisnima o cijeni fosilnih goriva. Provedba tog zakonodavstva ključna je kako bi se osiguralo da troškovi energije za europske potrošače, kako kućanstva tako i poduzeća, bolje odražavaju sniženje troškova proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i veću predvidljivost cijena. Reformirani model tržišta električne energije omogućuje i bolju zaštitu potrošača jer daje veći izbor pri potpisivanju ugovora, kao i u slučaju isključivanja električne energije. Države članice morale su do 17. siječnja 2025. obavijestiti o prenošenju direktive iz 2024., osim odredaba o slobodnom izboru opskrbljivača i dijeljenju energije, za koje je rok 17. srpnja 2026. U ožujku 2025. Komisija je 26 država članica uputila službene opomene jer nisu u potpunosti prenijele Direktivu u nacionalno pravo. Nakon što je razmotrila odgovore država članica, Komisija je odlučila uputiti obrazložena mišljenja Hrvatskoj, Poljskoj i Portugalu zbog nepriopćavanja mjera za prenošenje. Te tri države članice imaju dva mjeseca da odgovore i poduzmu potrebne mjere. U protivnom Komisija može uputiti predmete protiv njih Sudu Europske unije i zatražiti izricanje financijskih sankcija.  

Digitalna ekonomija

Dodatna službena opomena

Komisija traži od Hrvatske da se uskladi s Aktom o digitalnim uslugama i ovlasti nacionalno tijelo za njegovu provedbu
Europska komisija odlučila je uputiti dodatnu službenu opomenu Hrvatskoj (INFR (2024)2166) zbog neusklađenosti s Aktom o digitalnim uslugama. Komisija je već izrazila zabrinutost u službenoj opomeni upućenoj Hrvatskoj u srpnju 2024. Smatra da Hrvatska ne poštuje Uredbu (EU) 2022/2065. U skladu s Aktom o digitalnim uslugama države članice moraju imenovati koordinatore za digitalne usluge, nacionalna tijela odgovorna za provedbu Uredbe u okviru svoje nadležnosti. Operativni koordinator za digitalne usluge dužan je u potpunosti provoditi odredbe Akta o digitalnim uslugama na državnom području svoje države članice, omogućavati korisnicima da iskoriste njegova pravila i stvoriti pravnu sigurnost za sudionike na tržištu. Nakon prve službene opomene Hrvatska je 18. travnja 2025. donijela zakonodavstvo o provedbi Akta o digitalnim uslugama. Međutim, Komisija smatra da Hrvatska još uvijek nije dala ovlasti svojem koordinatoru za digitalne usluge i da je nepravilno provela ovlasti za sankcioniranje predviđene Aktom o digitalnim uslugama. Konkretno, u hrvatskom zakonodavstvu ne poštuje se uvijek granica od 6 % za najvišu novčanu kaznu, kao ni granica od 5 % prosječnog dnevnog svjetskog prihoda ili dohotka za najviše periodične penale za internetske platforme. Isto tako, ne osigurava se da su sve sankcije učinkovite, razmjerne i odvraćajuće. Osim toga, ne dopušta se izricanje novčanih kazni pojedincima zbog pružanja netočnih ili nepotpunih informacija ili zbog izostanka suradnje u inspekcijama, kako je propisano Uredbom. Hrvatska ima dva mjeseca da odgovori i ukloni nedostatke na koje je ukazala Komisija. Ako ne dobije zadovoljavajući odgovor, Komisija joj može uputiti obrazloženo mišljenje.

Tekst cjelovitog priopćenja nalazi se na internetu.