Stanje Unije: Komisija povećava klimatske ambicije i predlaže smanjenje emisija za 55% do 2030.

Komisija je danas:

iznijela izmjenu predloženog europskog propisa o klimi kako bi se uključio cilj smanjenja emisija za najmanje 55 % do 2030. kao prijelazna faza na putu prema klimatskoj neutralnosti do 2050.
pozvala Parlament i Vijeće da potvrde taj cilj od 55 % kao novi nacionalno utvrđen doprinos EU-a u okviru Pariškog sporazuma i da ga do kraja godine podnesu Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime
najavila zakonodavne prijedloge koji se trebaju predstaviti do lipnja 2021. za postizanje novog cilja, uključujući: reviziju i proširenje sustava EU-a za trgovanje emisijama, prilagodbu Uredbe o raspodjeli tereta i okvira za emisije iz uporabe zemljišta, jačanje politika energetske učinkovitosti i obnovljive energije te jačanje standarda za emisije CO2 za cestovna vozila.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je: Činimo sve što je u našoj moći kako bismo održali obećanje koje smo dali Europljanima – da Europa do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent. Današnji je dan velika prekretnica na tom putovanju. S novim ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova u EU-u za najmanje 55 % do 2030. vodit ćemo na putu prema čišćem planetu i zelenom oporavku. Europa će iz pandemije koronavirusa izaći jača zahvaljujući ulaganjima u resursno učinkovitije kružno gospodarstvo, promicanju inovativnih čistih tehnologija i stvaranju zelenih radnih mjesta.

Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik za europski zeleni plan, rekao je: U ovom ključnom trenutku za naše zdravlje, naše gospodarstvo i globalne mjere u području klime presudno je da Europa svojim primjerom predvodi zeleni oporavak. Moramo djelovati odmah radi budućnosti naše djece i unučadi. Europa danas pokazuje svijetu kako ćemo povećati dobrobit i blagostanje svojih građana u sljedećem desetljeću i istodobno se posvetiti cilju klimatske neutralnosti do 2050.

Kadri Simson, povjerenica za energetiku, izjavila je: Sudeći prema postojećim politikama i planovima država članica, na dobrom smo putu da premašimo sadašnji cilj od 40 % do 2030. To pokazuje da su veće ambicije ne samo nužne, nego i realistične. Naša će se nastojanja prvenstveno usmjeriti na energetski sustav. Nadovezat ćemo se na uspjeh europskog sektora obnovljive energije, razmotriti sva sredstva koja imamo na raspolaganju za povećanje energetske učinkovitosti i položiti čvrste temelje za zeleniju Europu.

Uz Plan za postizanje klimatskog cilja do 2030. i procjenu njegova učinka Komisija je danas donijela procjenu nacionalnih energetskih i klimatskih planova država članica za razdoblje 2021. – 2030. Prema toj procjeni EU je na dobrom putu da premaši svoj trenutačni cilj smanjenja emisija za najmanje 40 % do 2030., posebno zahvaljujući stalnom napretku u uvođenju obnovljive energije svuda u Europi. Kako bi ostvario novi cilj od 55 %, EU će morati dodatno povećati energetsku učinkovitost i udio obnovljive energije. Nakon daljnjeg savjetovanja i analize Komisija će u lipnju 2021. predstaviti zakonodavne prijedloge.

Novi klimatski cilj do 2030. pomoći će u gospodarskom oporavku Europe od pandemije koronavirusa. Poticat će se ulaganja u resursno učinkovito gospodarstvo, inovativne čiste tehnologije, konkurentnost i stvaranje zelenih radnih mjesta. Države članice mogu iskoristiti 750 milijardi eura iz fonda za oporavak instrumenta Next Generation EU i sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a za ta ulaganja u zelenu tranziciju. Komisija je radi potpore potrebnim ulaganjima danas donijela i pravila o novom mehanizmu EU-a za financiranje obnovljive energije kako bi državama članicama olakšala suradnju pri financiranju i uvođenju projekata u području obnovljive energije.

Kontekst

Ambiciozniji cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova u EU-u do 2030. prvo je najavljen u Političkim smjernicama predsjednice von der Leyen u srpnju 2019., u skladu s ciljem u okviru Pariškog sporazuma da se rast globalne temperature ograniči na znatno ispod 2°C i, ako je moguće, ne prijeđe 1,5°C.

U danas objavljenoj procjeni učinka i na temelju opsežnog savjetovanja provedenog prošle godine Komisija je temeljito ispitala učinke smanjenja emisija za 50 – 55 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990. na naše gospodarstvo, društvo i okoliš. U procjeni učinka pažljivo je razmotrena kombinacija dostupnih instrumenata politike i način na koji svaki sektor gospodarstva može doprinijeti tim ciljevima. Zaključak je da je za uravnotežen, realističan i razborit put prema klimatskoj neutralnosti do 2050. nužan cilj smanjenja emisija od najmanje 55 % do 2030.

Smanjenje emisija stakleničkih plinova od 55 % zahtijevat će djelovanje u svim sektorima gospodarstva. Klimatski neutralna tranzicija moguća je samo ako joj svi doprinesu. Emisije CO2 iz izgaranja fosilnih goriva najveći su izvor emisija stakleničkih plinova u EU-u. Zajedno s difuznim emisijama u energetskom sustavu koje nisu CO2 čine nešto više od 75 % emisija stakleničkih plinova u EU-u. Stoga je jasna središnja uloga energetskog sustava u tranziciji prema klimatski neutralnom gospodarstvu. Zgrade i promet su, uz industriju, glavni korisnici energije i izvor emisija. Dekarbonizacija ponude i potražnje energije ključna je za postizanje klimatske neutralnosti.

Iz procjene nacionalnih energetskih i klimatskih planova država članica može se zaključiti da one ubrzavaju svoju energetsku i klimatsku tranziciju. U procjeni se navodi da bi udio obnovljive energije u EU-u do 2030. mogao dosegnuti 33,7 %, čime bi se premašio trenutačni cilj od 32 %. Kad je riječ o energetskoj učinkovitosti, i dalje nedostaje ambicija: razlika je 2,8 % u pogledu potrošnje primarne energije i 3,1 % u pogledu krajnje potrošnje energije, u usporedbi s ciljem od najmanje 32,5 %. Komisija će nastojati riješiti to pitanje, posebno predstojećom inicijativom Val obnove, preispitivanjem i mogućom revizijom Direktive o energetskoj učinkovitosti te smjernicama za načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu”. Danas objavljena procjena nacionalnih energetskih i klimatskih planova na razini EU-a u listopadu će se dopuniti pojedinačnim procjenama država članica u okviru izvješća o stanju energetske unije.

Propisom o klimi, koji je Komisija predložila u ožujku 2020., nastoji se u pravo EU-a ugraditi cilj klimatske neutralnosti do 2050. koji su čelnici EU-a dogovorili u prosincu 2019. i odrediti smjer za sve politike EU-a. Komisija sad predlaže da se revidirani cilj do 2030. uključi u tu uredbu, o čemu trenutačno raspravljaju Europski parlament i Vijeće. Novi cilj do 2030. bit će i temelj rasprava o reviziji nacionalno utvrđenog doprinosa EU-a smanjenju emisija u okviru Pariškog sporazuma.

Kako je navedeno u europskom zelenom planu i današnjoj Komunikaciji, Komisija će početi pripremati detaljne zakonodavne prijedloge o tome kako postići taj novi cilj. Preispitat će sve relevantne instrumente klimatske i energetske politike za smanjenje emisija i donijeti odgovarajuće prijedloge do lipnja 2021.

Više informacija:

Memo (pitanja i odgovori) o Planu za postizanje klimatskog cilja do 2030.

Komunikacija o povećanju klimatskih ambicija Europe za 2030.

Procjena učinka o povećanju klimatskih ambicija Europe za 2030.

Procjena nacionalnih energetskih i klimatskih planova u EU-u

Informativni članak – Plan za postizanje klimatskog cilja do 2030.: vizija za Europu

Informativni članak – Instrumenti politika za Plan za postizanje klimatskog cilja do 2030.

Informativni članak – Procjena nacionalnih energetskih i klimatskih planova

Govor o stanju Unije

Priopćenje za medije o glavnim inicijativama u kontekstu stanja Unije 2020.

Internetska stranica o stanju Unije 2020.

Europski zeleni plan