#SOTEU – Komisija predlaže posljednje elemente za postizanje kompromisa o reformi u području upravljanja migracijama i granicama

U govoru o stanju Unije 2018. predsjednik Jean-Claude Juncker predstavio je tri nova ambiciozna prijedloga za osiguranje pune solidarnosti EU-a u pitanjima migracija te bolje zaštite vanjskih granica Europe. Nove inicijative predstavljene su tjedan dana uoči neslužbenog sastanka u Salzburgu kao konkretan doprinos najavljenim raspravama čelnika EU-a o migracijama. One bi trebale pridonijeti postizanju općeg kompromisa o tekućoj reformi sustava azila EU-a. Novi su Komisijini prijedlozi ambiciozniji u pogledu uloga europske granične i obalne straže i Agencije Europske unije za azil kako bi se države članice mogle osloniti na punu operativnu podršku EU-a u svakom trenutku. Komisija danas predlaže i povećanje djelotvornosti postupaka vraćanja, ažuriranjem postojećih pravila EU-a o vraćanju te određivanjem sljedećih koraka u vezi sa zakonitim migracijama, ključnom sastavnicom uravnotežene migracijske politike.

Prvi potpredsjednik Frans Timmermans izjavio je: Novi operativni ogranak europske granične i obalne straže s 10 000 službenika EU-a te ojačana Agencija EU-a za azil osigurat će iskazivanje solidarnosti EU-a na terenu – kada i gdje god to bude potrebno. Dali smo državama članicama nužne alate za dogovor o općoj reformi sustava azila EU-a uz zadržavanje potrebne ravnoteže između solidarnosti i odgovornosti. Sada je vrijeme da one ispune svoje obveze.

Povjerenik za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos izjavio je: Danas smo ponudili više Europe tamo gdje je to potrebno maksimalnim povećanjem potpore EU-a za upravljanje granicama i migracijama. Europska granična i obalna straža i buduća Agencija EU-a za azil moći će u svakom trenutku i u svim situacijama osigurati solidarnost EU-a na terenu uz puno poštovanje nadležnosti država članica. Uvodimo i stroža pravila o vraćanju kako bismo osigurali usklađeniji i učinkovitiji sustav vraćanja u cijelom EU-u. I konačno, pozivamo države članice da pokažu vjerodostojne i ambiciozne rezultate u pogledu zakonitih putova koji se koriste u humanitarne i gospodarske svrhe.

Izuzetno velik napredak već je postignut u pogledu cjelokupnog rada na reformi zajedničkog europskog sustava azila. Zahvaljujući intenzivnom radu tijekom protekle dvije godine blizu finalizacije je gotovo pet od ukupno sedam prijedloga koje je Komisija iznijela 2016. Na temelju današnjih inicijativa trebalo bi lakše postići kompromis o svim zajedničkim prijedlozima. Današnji prijedlozi Komisije nastali su na poziv čelnika sa sastanka Europskog vijeća u lipnju 2018. i njima su postavljeni temelji za brzo provođenje svih reformi sustava azila.

Potpuno opremljena europska granična i obalna straža

Na temelju dvogodišnjeg rada Komisija predlaže jačanje uloge europske granične i obalne straže kojoj bi trebalo dati odgovarajuće ovlasti kako bi se mogla suočavati sa zajedničkim europskim problemima u upravljanju migracijama i granicama. Unatoč proširenju mandata europske granične i obalne straže, ona će i dalje djelovati kao potpora državama članicama te neće na sebe preuzimati njihove odgovornosti za upravljanje vanjskim granicama i vraćanje. Današnji prijedlog obuhvaća sljedeće:

• stalne snage s 10 000 pripadnika operativnog osoblja do 2020.: kako bi se osigurali predvidivi i dostatni resursi, Agencija će se oslanjati na vlastito osoblje i opremu, među ostalim plovila, zrakoplove i vozila;
• izvršne ovlasti: pod nadležnošću i nadzorom države članice u kojoj su raspoređeni pripadnici stalnih snaga europske granične i obalne straže moći će provoditi zadaće za koje su potrebne izvršne ovlasti (provjera identiteta, odobravanje ili odbijanje ulaska na vanjskim granicama, presretanje osoba na granici itd.) kako bi se osigurala njihova puna operativnost;
• veću potporu u području vraćanja: uz organiziranje i financiranje zajedničkih operacija vraćanja Agencija će podupirati i postupke vraćanja u državama članicama, primjerice identificiranjem državljana trećih zemalja koji nezakonito borave u EU-u, pribavljanjem putnih isprava i pripremanjem odluka o vraćanju za nacionalna tijela koja će i dalje biti nadležna za njihovo donošenje;
• veću suradnju s trećim zemljama: Agencija će uz prethodni dogovor s predmetnom zemljom moći pokretati zajedničke operacije i raspoređivati osoblje izvan EU-a, i to ne samo u susjedne zemlje;
• veću financijsku potporu: ukupni trošak predloženog unapređenja europske granične i obalne straže iznosi 1,3* milijarde EUR za razdoblje 2019. – 2020. Za sljedeće proračunsko razdoblje EU-a 2021. – 2027. predložen je ukupni iznos od 11,3 milijarde EUR.

Ojačana Agencija za azil

Današnjim prijedlogom za buduću se Agenciju EU-a za azil predviđaju mandat, alati i financijska sredstva koji su potrebni kako bi se državama članicama tijekom postupka azila pružila brza i cjelovita usluga. Današnji prijedlog obuhvaća sljedeće:

• punu operativnu potporu tijekom postupaka azila: na raspolaganju će biti timovi Agencije za potporu u pitanjima azila koji će pružati cijeli niz aktivnosti potpore, među ostalim provodeći cjelokupnu upravnu fazu postupka azila;
• zajedničke timove EU-a za upravljanje migracijama: prema potrebi i na zahtjev podupirat će države članice, među ostalim na žarišnim točkama te u kontroliranim centrima. Rad timova koje čine stručnjaci iz europske granične i obalne straže, Agencije EU-a za azil i Europola koordinirat će Komisija. Pod nadležnošću države članice domaćina oni će ispunjavati sve zadaće potrebne za primanje novih migranata, identificiranje osoba kojima je potrebna zaštita te provođenje postupaka azila i vraćanja;
• veću financijsku potporu: kako bi se osiguralo provođenje proširenih zadaća Agencije, Komisija predlaže proračun od 321 milijun EUR za razdoblje 2019. – 2020. te 1,25 milijardi EUR za razdoblje 2021. – 2027.

Snažnija i učinkovitija europska politika vraćanja

Ciljano preispitivanje Direktive o vraćanju pridonijet će ubrzanju postupaka vraćanja, djelotvornijem sprečavanju bijega i neregularnih sekundarnih kretanja te povećati broj vraćanja uz puno poštivanje temeljnih prava.

• novi postupak na granici: osobe čiji su zahtjevi za azil odbijeni tijekom postupaka na granici izravno će se usmjeravati prema pojednostavnjenom postupku vraćanja, bez određivanja razdoblja za dobrovoljni povratak te uz kraće žalbene rokove. Na taj će se način osigurati da se odluke o vraćanju brzo donose i izvršavaju na granicama te u kontroliranim centrima.
• jasni postupci i pravila za sprečavanje zloupotreba: kako bi se izbjegla kašnjenja, odluke o vraćanju morat će se izdavati bez odgode nakon donošenja odluke o okončanju zakonitog boravka ili zajedno s njom. Uobičajeni rokovi od najviše pet dana primjenjivat će se na žalbe na odluke o vraćanju u slučaju tražitelja azila čiji je zahtjev odbijen te će se uvesti obveza suradnje za osobe koje podliježu postupku vraćanja, uključujući u pogledu provjere identiteta te pribavljanja putnih isprava;
• učinkoviti dobrovoljni povratci: kako bi se promicali dobrovoljni povratci i povećala financijska i praktična potpora, države članice morat će uspostaviti programe za dobrovoljni povratak. One će istodobno moći skratiti razdoblje koje se odobrava za dobrovoljni povratak kako bi se, primjerice, spriječila mogućnost bijega;
• jasna pravila o zadržavanju: zajednički kriteriji za utvrđivanje opasnosti od bijega kojima se procjenjuju čimbenici za opravdanje zadržavanja pridonijet će učinkovitijem korištenju zadržavanja tijekom postupaka vraćanja uz puno poštivanje temeljnih prava. Kako bi se bolje ispoštovalo razdoblje koje je potrebno za uspješno provođenje vraćanja te pod pretpostavkom da su ispunjeni uvjeti za zadržavanje, države članice trebale bi odobravati inicijalno razdoblje zadržavanja od najmanje tri mjeseca. Osim toga, države članice će moći zadržavati osobe za koje je donesena odluka o vraćanju i koje predstavljaju prijetnju javnom redu ili nacionalnoj sigurnosti.

Poboljšanje zakonitih putova u Europu

Razvijanje uređenih zakonitih putova za osobe kojima je potrebna zaštita i uspostavljanje privlačnih kanala za migracije radne snage koje se temelje na potrebama neizostavni je element uravnotežene i sveobuhvatne migracijske politike. Komisija je već predstavila niz inicijativa i prijedloga za jačanje sigurne i zakonite migracije koji bi države članice trebale uskoro provoditi:

• nova plava karta EU-a: Vijeće bi trebalo postići dogovor o novom sustavu plave karte EU-a koji je Komisija predložila još 2016. radi privlačenja visokokvalificiranih radnika u EU-a i povećanja konkurentnosti gospodarstva EU-a;
• preseljenje: države članice moraju učiniti više kako bi ispunile svoju obvezu preseljenja 50 000 osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita do listopada 2019. Kako bi se dugoročno osiguralo potpuno usklađeno djelovanje, potrebno je postići dogovor o prijedlogu Komisije iz 2016. o Okviru Unije za preseljenje.
• pojačati suradnju s trećim zemljama, među ostalim pokretanjem pilot-projekata u vezi sa zakonitom migracijom s najvažnijim afričkim zemljama do kraja 2018. koji mogu pridonijeti jačanju suradnje u cjelokupnom upravljanju migracijama.

Kontekst

Od Političkih smjernica na početku mandata predsjednika Junckera iz srpnja 2014. do njegova posljednjeg govora o stanju Unije 12. rujna 2018., upravljanje granicama i migracije politički su prioritet Junckerove Komisije. U okviru Europskog migracijskog programa iz 2015. postignut je znatan napredak u alatima za bolje srednjoročno i dugoročno upravljanje migracijama u područjima nezakonite migracije, granica, azila i zakonite migracije. Komisija danas predstavlja svoj rad u okviru Europskog migracijskog programa uz tri nova prijedloga kojima će se osigurati istinski europski pristup upravljanju migracijama u duhu solidarnosti i odgovornosti te u skladu sa zaključcima Europskog vijeća iz lipnja.