Sigurnost na cestama: rekordno mala stopa smrtnosti s 4000 žrtava manje na cestama EU-a 2020.

Povjerenica za promet Adina Vălean izjavila je: Gotovo 4000 žrtava manje na cestama EU-a 2020. u usporedbi s 2019. znači da su naše ceste i dalje najsigurnije na svijetu. No nismo u potpunosti ispunili cilj za prošlo desetljeće i moramo zajednički djelovati kako bismo spriječili povratak na razine prije pandemije. U Strategiji za održivu i pametnu mobilnost ponovno smo istaknuli svoju predanost provedbi strategije EU-a za sigurnost na cestama i približavanju broja smrtnih slučajeva u svim oblicima prijevoza nuli.

Ceste EU-a daleko najsigurnije na svijetu

U prošlom desetljeću, od 2010. do 2020., broj smrtnih slučajeva na cestama pao je za 36 %, što znači da cilj od 50 % manje smrtnih slučajeva određen za to desetljeće nije ispunjen. Međutim, 42 smrtna slučaja na milijun stanovnika čine ceste EU-a najsigurnijima na svijetu: za usporedbu, svjetski je prosjek više od 180 slučajeva.

Iz preliminarnih podataka vidljivo je da je u 18 država članica 2020. zabilježen dosad najmanji broj smrtnih slučajeva na cestama. Na razini EU-a broj smrtnih slučajeva pao je za prosječno 17 % u usporedbi s 2019. iako je to smanjenje neujednačeno. Najveći pad (od najmanje 20 %) zabilježen je u Belgiji, Bugarskoj, Danskoj, Španjolskoj, Francuskoj, Hrvatskoj, Italiji, Mađarskoj, Malti i Sloveniji. U pet država članica (Estoniji, Irskoj, Latviji, Luksemburgu i Finskoj) zabilježen je porast broja smrtnih slučajeva iako taj broj u malim zemljama fluktuira iz godine u godinu.

Tijekom duljeg razdoblja, od 2010. do 2020., broj smrtnih slučajeva na europskim cestama pao je za 36 %, što je manje od cilja od 50 % postavljenog za EU. Samo je Grčka nadmašila taj cilj (54 %), a slijede je Hrvatska (44 %), Španjolska (44 %), Portugal (43 %), Italija (42 %) i Slovenija (42 %). Ukupno je devet država članica zabilježilo pad od barem 40 %.

Iako je iznimna situacija 2020. dovela do promjena u poretku stopa smrtnosti u zemljama EU-a, ceste su i dalje najsigurnije u Švedskoj (18 na milijun stanovnika), a u Rumunjskoj je 2020. zabilježena najveća stopa smrtnosti (85 na milijun stanovnika). Prosjek EU-a bio je 42 na milijun stanovnika.

Utjecaj pandemije teško je izmjeriti

Manje prometa s obzirom na pandemiju COVID-a 19 očito je utjecalo na broj smrtnih slučajeva na cestama, iako je taj utjecaj teško mjerljiv. Međutim, prvi podaci za SAD, primjerice, pokazuju da je broj smrtnih slučajeva 2020. porastao unatoč manjem prometu. Podaci za neke zemlje EU-a ukazuju i na porast rizičnog ponašanja tijekom razdoblja ograničenja kretanja, posebice brze vožnje.

Utjecaj COVID-a 19 na urbanu mobilnost

Vožnja biciklom sve je popularnija i mnogi su gradovi u svijetu (privremeno) izdvojili dio cesta za bicikliste i pješake. Taj ohrabrujući trend može imati velik pozitivan učinak na kvalitetu zraka i klimatske promjene, no istovremeno predstavlja nove izazove za sigurnost na cestama.

Na razini EU-a oko 70 % smrtnih slučajeva u urbanim područjima uključuje ranjive sudionike u prometu – pješake, motocikliste i bicikliste. Sigurnost na gradskim cestama stoga je ključno područje interesa i Komisija želi osigurati da se sigurnost na cestama uzme u obzir u svim fazama planiranja urbane mobilnosti. Sigurnost na cestama bit će važan element nove inicijative za urbanu mobilnost koju će Komisija predstaviti u drugoj polovici godine. U tom su pogledu dva europska glavna grada, Helsinki i Oslo, postigli cilj od nula smrtnih slučajeva pješaka i biciklista 2019., što pripisuju ograničenju brzine.

Kontekst

Ovi se podaci objavljuju uoči Konferencije EU-a o rezultatima sigurnosti na cestama, na kojoj će se okupiti oblikovatelji politika, civilno društvo i stručnjaci za sigurnost na cestama kako bi ocijenili stanje sigurnosti na cestama u EU-u i najbolje metode za ostvarenje „vizije nula”.

Stockholmska deklaracija iz veljače 2020. omogućila je veću globalnu političku obvezu Rezolucijom Opće skupštine UN-a o sigurnosti na cestama, kojom je razdoblje 2021. – 2030. proglašeno Drugim desetljećem djelovanja za sigurnost na cestama i koja uključuje novi cilj smanjenja za 2030. U tom je pogledu EU već poduzeo korake i odredio cilj smanjenja broja smrtnih slučajeva i, prvi puta, teško ozlijeđenih, za 50 % do 2030. To je 2018. i 2019. utvrđeno u strateškom akcijskom planu Komisije za sigurnost na cestama i okviru politike EU-a za sigurnost na cestama za razdoblje 2021. – 2030., u kojima su također utvrđeni ambiciozni planovi da se broj smrtnih slučajeva na cestama smanji na nulu do 2050. („vizija nula”). To uključuje utvrđivanje ključnih pokazatelja uspješnosti za sigurne ceste i pojas uz ceste, sigurna vozila, sigurno sudjelovanje u prometu, uključujući sigurnu brzinu, vožnju u trijeznom stanju, vožnju bez ometanja te upotrebu sigurnosnih pojaseva i zaštitne opreme, kao i brzu i učinkovitu prvu pomoć nakon nesreće.

Više informacija

Statistički podaci o sigurnosti na cestama za 2020.: što se krije iza brojki?

Rad Komisije na sigurnosti na cestama i statistički podaci o sigurnosti na cestama u EU-u te analiza