Komisija je danas predstavila ambiciozne inicijative za promicanje čišćeg, zdravijeg i sigurnijeg oceana koje su izraz vodeće uloge EU-a u sveobuhvatnom odgovoru na izazove povezane s oceanima i dio njegova doprinosa sastanku na vrhu „Jedan ocean”. Sastanak se održava u francuskom gradu Brestu. U svojem govoru na sastanku na vrhu predsjednica von der Leyen najavila je tri ključne inicijative za suradnju u očuvanju i obnavljanju oceana: novu međunarodnu koaliciju za zaštitu bioraznolikosti na otvorenome moru, koje čini 95 % oceana; veliki računalni projekt koji istraživačima omogućuje digitalnu simulaciju svjetskih oceana te istraživačku misiju EU-a za obnovu naših oceana i voda do 2030. Te su inicijative zajedno s cjelokupnim doprinosom Unije na sastanku na vrhu predstavile povjerenice Gabriel i Vălean te povjerenik Sinkevičius, a odnose se na sva četiri dijela tog sastanka.
Tom prigodom predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je: Naša misija zaštite oceana mora biti jednako velika i važna kao i naša zajednička odgovornost. Zato smo se danas okupili u Brestu kako bismo udružili snage i pronašli novi smjer. Europa može dati velik doprinos kao pomorska sila. No samo zajedno možemo pojačati zaštitu i revitalizirati naše oceane.
Zaštita morske bioraznolikosti i resursa
Na sastanku na vrhu predsjednica von der Leyen danas je pokrenula visokoambicioznu koaliciju za bioraznolikost izvan nacionalne jurisdikcije (BBNJ). Inicijativom se naglašava vodeća uloga EU-a u području globalnog očuvanja mora. Područja izvan nacionalne jurisdikcije čine 95 % oceana, a njihova bioraznolikost pruža neprocjenjive ekološke i društveno-gospodarske koristi za čovječanstvo. Međutim, ta su velika područja sve osjetljivija na prijetnje, uključujući onečišćenje, prekomjerno iskorištavanje i posljedice klimatskih promjena. Pregovori u Ujedinjenim narodima koji su u tijeku jedinstvena suprilika, a EU ulaže velike napore u postizanje dogovora u 2022. Koalicija okuplja stranke koje, jednako kao EU i njegove države članice, nastoje donijeti ambiciozan Ugovor u okviru UN-a o očuvanju bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije.
Dugogodišnja nulta tolerancija EU-a prema nezakonitom, neprijavljenom i nereguliranom ribolovu (NNN) jedan je od temelja odvažne politike EU-a za održivo upravljanje morskim resursima. Nezakoniti, neprijavljeni i neregulirani ribolov ozbiljna je prijetnja svjetskim ribljim stokovima, zbog čega su neki na rubu kolapsa. EU stoga od 2010. provodi niz mjera za sprečavanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, odvraćanje od njega i njegovo zaustavljanje. U skladu s tim pravilima EU surađuje sa zemljama širom svijeta na promicanju borbe protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova te sprečava ulazak proizvoda takvog ribolova na tržište EU-a. EU se oslanja i na potporu Europske agencije za kontrolu ribarstva (EFCA) kako bi na temelju zakona koji se primjenjuju na kontrolna tijela država članica osigurao da njegova flota bude u skladu s tim propisima. EU ne služi samo kao primjer, već pruža i financijsku potporu putem regionalnih programa kojima se promiče održivo ribarstvo.
Borba protiv onečišćenja mora
Onečišćenje, posebno plastikom, velika je prijetnja zdravlju oceana i na globalnoj i na europskoj razini, pri čemu EU zagovara viziju čistog oceana. U rješavanju problema onečišćenja plastikom, EU se vodi dvama glavnim prioritetima, a to su smanjenje onečišćenja plastikom i ubrzavanje prelaska na kružno gospodarstvo. Direktivom o plastici za jednokratnu upotrebu, koja je na snazi od 2021., utvrđuju se pravila za postupno ukidanje mnogih plastičnih predmeta koji često završe u smeću te za sakupljanje ribolovnog alata izgubljenog u moru. Zakonodavstvo je ključan korak u rješavanju problema morskog smeća u Uniji. Nadalje, EU snažno zagovara postizanje međunarodnog sporazuma o plastici i radi na uspostavi odbora za globalni sporazum na Skupštini UN-a za okoliš u veljači ove godine. To je jedini učinkovit i dugoročan odgovor na globalni problem morskog smeća. EU također aktivno podiže razinu osviještenosti javnosti i na taj način dodatno potiče borbu protiv morskog smeća. EU u suradnji s UN-om i brojnim organizacijama civilnog društva organizira svjetsku kampanju za čišćenje oceana #EUBeachCleanup, koja svake godine mobilizira desetke tisuća volontera koji uklanjaju smeće s plaža i unutarnjih plovnih putova.
Mnoštvo rješenja za klimatske promjene
Postizanje ugljične neutralnosti znači i prijelaz na pomorski promet s nultom stopom emisija. Taj je sektor okosnica globalne trgovine i lanaca opskrbe, ali se i dalje gotovo u cijelosti oslanja na goriva s visokim emisijama ugljika. Prijedlogom inicijative Fuel-EU Maritime uvodi se norma za gorivo kojom se ograničava intenzitet stakleničkih plinova, a Uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva nastoji se osigurati odgovarajuća energetska infrastruktura u lukama, čime se podupire obveza priključivanja na opskrbu električnom energijom s kopna ili upotrebe tehnologija s nultom stopom emisija na vezu. Proširenjem sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) na pomorski sektor osigurat će se da emisije iz pomorskog prometa budu obuhvaćene općom gornjom granicom te će se poslati cjenovni signal za poticanje dekarbonizacije. Ambicija EU-a ne prestaje na njegovim granicama pa tako Unija vodi pregovore u Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO) kako bi se postigao dogovor o nultoj stopiemisija u pomorskom prometu do 2050. Ekologizacija pomorskog prometa prioritet je i u programima financiranja EU-a te je tako već uloženo 1,5 milijardi eura iz Instrumenta za povezivanje Europe i programa Obzor Europa, među ostalim, u okviru Partnerstva za promet vodnim putovima (više od 500 milijuna eura).
Upravljanje oceanima
Za EU su znanost i tehnologija također ključne za očuvanje oceana. „Misije” su novi pristup EU-a u rješavanju glavnih društvenih izazova koji osigurava kritičnu masu resursa za usmjerena istraživanja. Cilj je misije „Obnova naših oceana i voda do 2030.” osigurati središnju ulogu oceana u postizanju ciljeva europskog zelenog plana do 2030. Podupirat će se veliki inovacijski projekti, tzv. svjetionici, - usmjereni na razvoj i ispitivanje rješenja za zaštitu 30 % morskog područja EU-a, obnovu morskih i plovnih ekosustava, smanjenje plastičnog smeća u moru, gubitka hranjivih tvari i upotrebe kemijskih pesticida za 50 %, kao i na postizanje klimatski neutralnog i kružnog plavoga gospodarstva.
Digitalna platforma za oceane koju je predsjednica von der Leyen pokrenula tijekom sastanka na vrhu „Jedan ocean” i koja nosi naziv Europski digitalni blizanac oceana pokrenut će se u okviru ove misije i učinit će EU digitalnim predvodnikom u području oceana. Platforma Digitalni blizanac oceana računalno je okruženje temeljeno na opažanjima, modelima i najnovijim tehnološkim dostignućima koje će omogućiti procjenu različitih scenarija, napredak u razumijevanju morskog okoliša i donošenje odluka na temelju znanstvenih spoznaja. Platforma Digitalni blizanac oceana osigurat će otvoren i neograničen pristup podacima o moru, obogatiti naše znanje u područjima koja su još nedovoljno istražena i potaknuti integraciju postojećih aplikacija za prognoziranje i modeliranje na razini EU-a.
Istraživanje oceana obuhvaća i mnogo više. Potrebno nam je i znanje o oceanima kao temelj razvoja šire svijesti i novih spoznaja koje će nam usto omogućiti stvaranje prilika za primjenu tih novih znanja u praksi. EU radi na poboljšanju znanja o oceanima obrazovanjem i ulaganjem u istraživanje, a primjer toga je koalicija EU4Ocean. Ta uključiva inicijativa temelji se na pristupu „odozdo prema gore” i okuplja različite partnere radi razmjene znanja i poboljšanja znanja o oceanima i održivog upravljanja oceanima.
Kontekst
Ocean je od životne važnosti za sadašnje i buduće generacije. S obzirom na to da EU obuhvaća najveći pomorski prostor na svijetu, preuzima i odgovornost za njegovu zaštitu; kao najveće tržište morskih prehrambenih proizvoda, predvodi napore u očuvanju njegovih resursa; kao veliko svjetsko gospodarstvo, koristi priliku za razvoj održivih i kružnih rješenja za oceane.
Nastojanja EU-a za očuvanje oceana sastavni su dio europskog zelenog plana, čiji je cilj izgradnja prvog ugljično neutralnoga gospodarstva u svijetu do 2050. i zaustavljanje gubitka bioraznolikosti.
Dodatne informacije
Govor predsjednice von der Leyen na sastanku na vrhu
Govor povjerenice Gabriel na sastanku na vrhu
Prvi govor i drugi govor povjerenice Vălean na sastanku na vrhu
Prvi govor i drugi govor povjerenika Sinkevičiusa na sastanku na vrhu
Pojedinosti
- Datum objave
- 11. veljače 2022.
- Autor
- Predstavništvo u Hrvatskoj