Pregled prema području politike
U svojem redovitom paketu odluka o povredama Europska komisija poduzima pravne radnje protiv država članica koje se ne pridržavaju obveza u skladu s pravom EU-a. Tim se odlukama, koje se odnose na različite sektore i područja politika EU-a, nastoji osigurati pravilna primjena prava EU-a u korist građana i poslovnih subjekata.
Ključne odluke koje je donijela Komisija navedene su u nastavku i razvrstane prema području politike. Komisija je usto zaključila 153 predmeta u kojima su problemi s predmetnim državama članicama riješeni bez potrebe za njezinim dodatnim postupanjem.
Više informacija o postupku zbog povrede prava EU-a pronađite u najčešćim pitanjima. Pojedinosti o donesenim odlukama možete pronaći u registru odluka o povredama.
1. Okoliš i ribarstvo
Okoliš
Službene opomene
Industrijske emisije: Komisija poziva AUSTRIJU, CIPAR, GRČKU i FRANCUSKU da ažuriraju nacionalno zakonodavstvo kako bi se ograničilo onečišćenje zraka
Komisija od Austrije, Cipra, Grčke i Francuske zahtijeva da u potpunosti prenesu Direktivu o ograničavanju emisija određenih onečišćujućih tvari u zrak iz srednjih uređaja za loženje (Direktiva (EU) 2015/2193) u svoje nacionalno zakonodavstvo. Cilj je te direktive odrediti granične vrijednosti emisija za srednje uređaje za loženje i tako smanjiti onečišćenje zraka. Ti se uređaji upotrebljavaju za širok raspon namjena, među ostalim za proizvodnju električne energije, grijanje i hlađenje u obiteljskim ili stambenim zgradama te proizvodnju topline ili pare za industrijske procese. Velik su izvor onečišćenja zraka sumporovim dioksidom, dušikovim oksidom i prašinom. U europskom zelenom planu, čiji je cilj nulta stopa onečišćenja, ističe se važnost smanjenja onečišćenja zraka kao jednog od glavnih čimbenika sa štetnim utjecajem na zdravlje ljudi. Austrija, Cipar, Grčka i Francuska nisu pravilno prenijeli Direktivu u nacionalno zakonodavstvo pa im je Komisija odlučila poslati službene opomene. Predmetne države članice imaju dva mjeseca da odgovore na opomenu i uklone nedostatke koje je utvrdila Komisija. U protivnom im Komisija može odlučiti uputiti obrazloženo mišljenje.
Sprečavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari: Komisija poziva SLOVAČKU da unaprijedi nacionalne propise
Komisija poziva Slovačku da uskladi svoje nacionalno zakonodavstvo s Direktivom 2012/18/EU o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (Direktiva Seveso III). Ta se direktiva primjenjuje na više od 12 000 industrijskih postrojenja u Europskoj uniji i u njoj se utvrđuju pravila za sprečavanje velikih industrijskih nesreća i smanjivanje njihovih štetnih učinaka na zdravlje ljudi i okoliš. Njezino područje primjene obuhvaća kemijsku i petrokemijsku industriju te veleprodaju i skladištenje goriva. Ovisno o količini opasnih tvari primjenjuju se različiti sigurnosni režimi – za postrojenja u kojima se radi s velikim količinama vrijede stroža pravila. U europskom zelenom planu i akcijskom planu za postizanje nulte stope onečišćenja postavljen je cilj nulte stope onečišćenja za EU, što doprinosi javnom zdravlju, okolišu i klimatskoj neutralnosti. Slovačka nije u nacionalno pravo pravilno prenijela određene odredbe Direktive Seveso III. Među njima su obveza izrade politike sprečavanja velikih nesreća, obveza operatera da izradi izvješće o sigurnosti ili pravo zainteresirane javnosti da nadležnom tijelu iznese komentare i mišljenja prije donošenja odluke o određenom projektu. Komisija je stoga odlučila uputiti službenu opomenu Slovačkoj. Slovačka ima dva mjeseca za odgovor i poduzimanje potrebnih mjera; u protivnom joj Komisija može uputiti obrazloženo mišljenje.
Službena opomena, članak 260. UFEU-a
Priroda: Komisija poziva ŠPANJOLSKU da se uskladi sa zakonodavstvom EU-a o prirodi
Komisija poziva Španjolsku da ispuni obveze iz Direktive o pticama (Direktiva 2009/147/EZ), Direktive o staništima (Direktiva 92/43/EEZ) i prethodne presude Suda Europske unije (C-461/14). Usklađenost sa zakonodavstvom EU-a o prirodi ključna je za očuvanje i obnovu prirode i bioraznolikosti. U europskom zelenom planu i europskoj strategiji za bioraznolikost za 2030. naglašava se da je neophodno da EU zaustavi gubitak bioraznolikosti očuvanjem prirodnih područja i obnavljanjem oštećenih ekosustava kako bi se postiglo dobro ekološko stanje. Sud Europske unije presudio je 24. studenoga 2016. da Španjolska nije poduzela odgovarajuće mjere kako bi izbjegla pogoršanje prirodnih staništa i uznemiravanje zaštićenih vrsta ptica zbog izgradnje željezničke pruge koja prolazi kroz područje posebne zaštite „Campiñas de Sevilla” u Andaluziji. Španjolska je odredila niz mjera ublažavanja i kompenzacijskih mjera kako bi nadoknadila prouzročenu štetu i provela presudu Suda EU-a. Međutim, gotovo pet godina nakon presude Španjolska ih još nije u potpunosti provela. Komisija je stoga Španjolskoj odlučila uputiti službenu opomenu zbog nepoštovanja presude Suda EU-a. Riječ je o postupku zbog povrede na temelju članka 260. stavka 2. UFEU-a, što znači da Komisija može predmet vratiti Sudu Europske unije i tražiti financijske sankcije nakon što Španjolskoj pruži priliku za očitovanje i poduzimanje potrebnih mjera.
Otpad: Komisija poziva HRVATSKU da postupi u skladu s presudom Suda EU-a o gospodarenju otpadom
Komisija poziva Hrvatsku da postupi u skladu s Okvirnom direktivom o otpadu (Direktiva 2008/98/EZ) i prethodnom presudom Suda Europske unije (C-250/18). Direktivom je propisano da države članice moraju poduzeti mjere kako bi osigurale da se otpad prikuplja i obrađuje na način kojim se štite zdravlje ljudi i okoliš. U europskom zelenom planu i akcijskom planu za postizanje nulte stope onečišćenja postavljen je cilj nulte stope onečišćenja za EU, što doprinosi javnom zdravlju, okolišu i klimatskoj neutralnosti. Sud Europske unije presudio je 2. svibnja 2019. (C-250/18) da je Hrvatska više od 140 000 tona proizvodnog ostatka od obrade silikomanganske troske pogrešno kvalificirala kao „nusproizvod”, a ne kao otpad na lokaciji Biljane Donje. Hrvatska stoga nije osigurala da se tim otpadom gospodari na način koji ne ugrožava zdravlje ljudi i ne šteti okolišu. Hrvatska je u ranoj fazi planiranja izvršenja navedene presude, bez konkretnog vremenskog okvira i detaljnog plana sanacije lokacije. Komisija je stoga odlučila uputiti službenu opomenu Hrvatskoj zbog nepoštovanja presude Suda Europske unije. Riječ je o postupku zbog povrede na temelju članka 260. stavka 2. UFEU-a, što znači da Komisija može predmet vratiti Sudu Europske unije i tražiti financijske sankcije nakon što Hrvatskoj pruži priliku za očitovanje i poduzimanje potrebnih mjera.
Obrazložena mišljenja
Procjena utjecaja na okoliš: Komisija poziva SLOVENIJU i ŠPANJOLSKU da ažuriraju nacionalno zakonodavstvo
Komisija poziva Sloveniju i Španjolsku da nacionalno zakonodavstvo usklade s Direktivom o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (Direktiva 2011/92/EU). Direktivom se osigurava da se prije odobravanja javnih i privatnih projekata procijeni njihov utjecaj na okoliš i da se utvrde i uklone znatni štetni utjecaji na okoliš. Direktiva je izmijenjena u travnju 2014. (Direktivom 2014/52/EU) kako bi se smanjilo administrativno opterećenje, povećala razina zaštite okoliša te omogućilo donošenje smislenijih, predvidivijih i održivijih poslovnih odluka o javnim i privatnim ulaganjima. Slovenija nije pravilno prenijela određene odredbe izmijenjene Direktive u nacionalno zakonodavstvo, uključujući zahtjeve o prekograničnim postupcima procjene utjecaja na okoliš i zahtjeve o provedbi mjera za sprečavanje, smanjenje ili uklanjanje štetnih učinaka na okoliš u dozvolama za određene projekte. Španjolska nije pravilno prenijela Direktivu u nacionalno zakonodavstvo jer španjolskim pravom nije propisana procjena učinka za određene projekte koji bi mogli imati znatan utjecaj na okoliš. To se posebno odnosi na postrojenja za vađenje, preradu i preinaku azbesta. Španjolska je također odredila razne pragove na temelju kojih se projekti mogu isključiti iz postupka, bez obzira na njihov vjerojatan znatan utjecaj na okoliš. Komisija stoga Sloveniji i Španjolskoj šalje obrazložena mišljenja. Obje države članice imaju dva mjeseca da riješe to pitanje. U protivnom Komisija može odlučiti uputiti predmete protiv njih Sudu Europske unije.
Priroda: Komisija poziva MALTU da poduzme potrebne korake za dovršetak svoje mreže Natura 2000
Komisija poziva Maltu da provede daljnje znanstvene studije o svojim zaštićenim morskim staništima na udaljenosti većoj od 25 nautičkih milja radi utvrđivanja područja od značaja za Zajednicu koja treba uključiti u mrežu Natura 2000 kako bi ispunila svoje obveze iz Direktive o staništima (Direktiva 92/43/EEZ). Uspostava potpune i usklađene mreže Natura 2000 i upravljanje njome presudno je za zaštitu biološke raznolikosti u cijelom EU-u. U europskom zelenom planu i europskoj strategiji za bioraznolikost za 2030. naglašava se da je neophodno da EU zaustavi gubitak bioraznolikosti očuvanjem prirodnih područja i obnavljanjem oštećenih ekosustava kako bi se postiglo dobro ekološko stanje. Malta nije predložila područja od značaja za Zajednicu radi zaštite svojih morskih grebena i preplavljenih ili dijelom preplavljenih morskih špilja na morskom području na udaljenosti većoj od 25 nautičkih milja. Nije ni pružila dostatne znanstvene dokaze kako bi opravdala zašto nije predložila ta područja. Stoga joj je Komisija odlučila uputiti obrazloženo mišljenje. Malta ima dva mjeseca da odgovori i poduzme potrebne mjere, u protivnom Komisija može odlučiti uputiti predmet Sudu Europske unije.
Poplave: Komisija poziva BUGARSKU da dostavi informacije o procjenama rizika od poplava
Komisija poziva Bugarsku da ispuni svoje obveze izvješćivanja u skladu s Direktivom o poplavama (Direktiva 2007/60/EZ). U skladu s tom direktivom države članice su obvezne dostaviti informacije o preispitivanju svojih preliminarnih procjena rizika od poplava te ih prema potrebi ažurirati. Preispitivanje i ažuriranje tih procjena važno je kako bi i javnost i Komisija bile svjesne novih promjena povezanih s rizicima od poplava. U europskom zelenom planu naglašava se koliko je važno da Europa dobro napreduje u postizanju svojih okolišnih ciljeva. Bugarska nije preispitala ni, prema potrebi, ažurirala preliminarne procjene rizika od poplava niti je te procjene dala na raspolaganje Komisiji. Zbog toga Komisija šalje obrazloženo mišljenje Bugarskoj. Bugarska ima dva mjeseca da odgovori i poduzme potrebne mjere, u protivnom Komisija može odlučiti uputiti predmet Sudu Europske unije.
Kvaliteta vode: Komisija poziva IRSKU da poboljša propise o zaštiti površinskih voda od onečišćenja
Komisija poziva Irsku da pravilno prenese sve elemente Direktive o standardima kvalitete okoliša (Direktiva 2008/105/EZ, kako je izmijenjena Direktivom 2013/39/EU) u nacionalno zakonodavstvo. Cilj je Direktive o standardima kvalitete okoliša osigurati da kemijsko onečišćenje površinskih voda ne predstavlja opasnost za vodni okoliš ni zdravlje ljudi. U europskom zelenom planu i akcijskom planu za postizanje nulte stope onečišćenja postavljen je cilj nulte stope onečišćenja za EU, što doprinosi javnom zdravlju, okolišu i klimatskoj neutralnosti. Iako je Irska pravilno prenijela većinu odredaba Direktive u nacionalno zakonodavstvo, određeni aspekti još nisu u potpunosti preneseni. Među njima su obveza utvrđivanja posebnih standarda kvalitete vode za određene prioritetne tvari i obveza obraćanja posebne pozornosti na određene prioritetne tvari pri procjeni trendova njihova potencijalnog nakupljanja u sedimentu ili flori i fauni. Uz to, Irska nije pravilno prenijela ni obvezu uključivanja karata emisija, ispuštanja i rasipanja prioritetnih tvari, kad su dostupne, ni obvezu uključivanja informacija o njihovim koncentracijama u sedimentu ili u flori i fauni. Stoga joj je Komisija odlučila uputiti obrazloženo mišljenje. Irska ima dva mjeseca da odgovori i poduzme potrebne mjere, u protivnom Komisija može uputiti predmet Sudu Europske unije.
Ribarstvo
Službene opomene
Ribarstvo: Komisija poziva ŠPANJOLSKU i FRANCUSKU da osiguraju usklađenost s obvezama u pogledu kontrole i provedbe obveze iskrcavanja
Komisija poziva Španjolsku i Francusku da osiguraju usklađenost s obvezama u pogledu kontrole i provedbe obveze iskrcavanja u skladu s Uredbom o zajedničkoj ribarstvenoj politici (Uredba (EU) br. 1380/2013) i Uredbom o kontroli ribarstva (Uredba Vijeća (EZ) br. 1224/2009). Ta je obveza uvedena tijekom zadnje reforme zajedničke ribarstvene politike 2013. kako bi se okončala nepotrebna i neodrživa praksa odbacivanja ulova, prilikom koje se neželjeni ulov vraća u more. Predmetna se pitanja odnose i na neusklađenost Španjolske i Francuske s obvezama iz Uredbe o nezakonitom, neprijavljenom i nereguliranom ribolovu (Uredba o ribolovu NNN – Uredba Vijeća (EZ) br. 1005/2008). Konkretno, Španjolska i Francuska nisu osigurale kontrolu ni provedbu obveze da se sav ulov vrsta koje podliježu ograničenjima ulova i, u Sredozemnom moru, vrsta koje podliježu minimalnim veličinama, donosi i zadržava na ribarskim plovilima te da se, ovisno o slučaju, zabilježi, iskrca i oduzme od kvota. Djelotvorna kontrola i izvršenje ribolovnih aktivnosti na moru te točno bilježenje ulova i odbačenih količina ključni su za provedbu obveze iskrcavanja i podupiranje dugoročnih ciljeva održivosti iz zajedničke ribarstvene politike. To je važno i za sprečavanje ribolova NNN, odvraćanje od njega i njegovo zaustavljanje. Komisija smatra da Španjolska i Francuska nisu poduzele potrebne korake za ispunjavanje navedenih obveza. Stoga je odlučila uputiti službene opomene Španjolskoj i Francuskoj, koje imaju dva mjeseca za odgovor i uklanjanje nedostataka. U protivnom im Komisija može odlučiti uputiti obrazloženo mišljenje.
2. Unutarnje tržište, industrija, poduzetništvo i MSP-ovi
Službene opomene
Građevni proizvodi: Komisija poziva MAĐARSKU da se uskladi s propisima EU-a o slobodnom kretanju robe
Komisija je danas odlučila uputiti službenu opomenu Mađarskoj i zatražiti od nje da se uskladi s odredbama Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) o slobodnom kretanju robe i Direktive o transparentnosti jedinstvenog tržišta (Direktiva (EU) 2015/1535). Mađarska je uvela sustav prethodne kontrole na nacionalnoj razini koji utječe na prodaju i izvoz građevinskih materijala u inozemstvo. Prema mišljenju Komisije, Uredbom mađarske vlade br. 402/2021 uvodi se sustav prethodne kontrole na nacionalnoj razini koji utječe na prodaju i izvoz građevinskih materijala u inozemstvo. Riječ je o mjeri s istovrsnim učinkom kao količinsko ograničenje izvoza na unutarnjem tržištu, kojom se krši članak 35. UFEU-a. Čini se da ograničenje uvedeno tom uredbom nije potkrijepljeno valjanim važnim razlozima u općem interesu. Stoga je moguće da se njime kršiti i članak 36. UFEU-a. Komisija smatra da je Mađarska prekršila i svoje obveze iz Direktive o transparentnosti jedinstvenog tržišta kojom su propisane obveze obavješćivanja i mirovanja. Budući da se čini da se ograničenje primjenjuje i na izvoz iz Mađarske u treće zemlje, uredbom je uređena vanjska trgovina pa se ona može smatrati mjerom koja spada u zajedničku trgovinsku politiku, odnosno područje u isključivoj nadležnosti Unije. Mađarska ima dva mjeseca da odgovori na primjedbe Komisije. U protivnom joj Komisija može uputiti obrazloženo mišljenje.
Javna nabava: Komisija poziva ITALIJU i ŠPANJOLSKU da poštuju pravila o ugovorima o davanju autocesta u koncesije
Komisija je danas odlučila uputiti službenu opomenu Italiji i Španjolskoj kako bi osigurala pravilnu provedbu pravila EU-a o javnoj nabavi i ugovorima o koncesijama. Italija i Španjolska produljile su koncesije za autoceste bez prethodnog pokretanja postupka javne nabave. U skladu s pravom EU-a produljenje ugovora o koncesiji istovjetno je novoj koncesiji, koja se može dodijeliti samo pokretanjem postupka javnog nadmetanja. Za talijanski je predmet u rujnu 2019. donesena presuda (predmet C-526/17), u kojoj je Sud Europske unije utvrdio da je Italija produljenjem koncesije za autocestu društvu Società Autostrada Tirrenica p.A. bez prethodnog pokretanja postupka javne nabave prekršila Direktivu 2004/18/EZ o javnoj nabavi. Od toga su prošle dvije godine, ali čini se da Italija još nije poduzela mjere kako bi osigurala pravodobnu provedbu presude. Španjolska je također produljila koncesiju za autocestu AP-9 bez prethodnog pokretanja postupka javne nabave. Komisija stoga smatra da Španjolska nije ispunila svoje obveze u okviru EU-ovih pravila o javnoj nabavi, a posebno iz Direktive 93/37/EEZ. Italija i Španjolska imaju dva mjeseca da odgovore na argumente koje je iznijela Komisija. U protivnom Komisija može uputiti obrazloženo mišljenje Španjolskoj, a predmet protiv Italije uputiti Sudu Europske unije.
Javna nabava: Komisija poziva PORTUGAL da dostavi dodatne informacije o nacionalnim pravilima o javnoj nabavi i koncesijama
Komisija je danas odlučila uputiti dodatnu službenu opomenu Portugalu u pogledu usklađenosti njegova nacionalnog zakonodavstva s propisima EU-a o javnoj nabavi i koncesijama (direktive 2014/24/EU, 2014/25/EU i 2014/23/EU). Portugalu je u listopadu 2019. poslana prva službena opomena u pogledu usklađenosti s propisima EU-a. Međutim, ispitivanjem nacionalnog zakonodavstva kako je izmijenjeno u svibnju 2021. otkriveni su drugi problemi u pogledu izravne dodjele ugovora, ubrzanih postupaka, lokalnih i regionalnih preferencija te izmjene ugovora. Portugal ima dva mjeseca da odgovori na argumente koje je iznijela Komisija. U protivnom mu Komisija može uputiti obrazloženo mišljenje.
3. Migracije, unutarnji poslovi i sigurnosna unija
Službene opomene
Vatreno oružje: Komisija poziva BELGIJU i MALTU da ispune svoje obveze u pogledu oružja za uzbunjivanje i signalizaciju
Komisija je od Belgije i Malte službeno zatražila da izvijeste o tome kako su pravila EU-a o oružju za uzbunjivanje i signalizaciju (Provedbena direktiva (EU) 2019/69) prenesena u njihovo nacionalno zakonodavstvo. Zajedno s Direktivom o vatrenom oružju (Direktiva (EU) 2021/555) tim se pravilima nastoji spriječiti mogućnost preinake oružja za uzbunjivanje i signalizaciju, koje ispušta samo manevarsko streljivo ili nadražujuće tvari, u smrtonosno vatreno oružje. Države članice EU-a dogovorile su tehničke specifikacije za oružje za uzbunjivanje i signalizaciju, uključujući postupak za provjeru usklađenosti i potrebu za razmjenom informacija među nadležnim tijelima. Države članice EU-a morale su pravila o oružju za uzbunjivanje i signalizaciju prenijeti u svoje nacionalno zakonodavstvo do 17. siječnja 2020. Belgijska i malteška tijela priopćila su svoje mjere prenošenja, no nakon ocjene primljenih tekstova Komisija je utvrdila da neki elementi nedostaju. Stoga je danas odlučila pokrenuti postupak zbog povrede upućivanjem službene opomene. Belgija i Malta imaju dva mjeseca da obavijeste Komisiju o mjerama koje su poduzele kako bi osigurale potpuno prenošenje predmetnih pravila. U protivnom im Komisija može uputiti obrazloženo mišljenje.
Borba protiv terorizma: Komisija poziva AUSTRIJU, FINSKU, HRVATSKU I LUKSEMBURG da osiguraju pravilno prenošenje pravila EU-a o borbi protiv terorizma
Europska komisija danas je odlučila pokrenuti postupke zbog povrede protiv Austrije, Finske, Hrvatske i Luksemburga slanjem službenih opomena zbog nepravilnog prenošenja određenih elemenata pravila EU-a o borbi protiv terorizma (Direktiva (EU) 2017/541). Pravila uključuju odredbe o inkriminiranju i sankcioniranju kaznenih djela povezanih s terorizmom, kao što je putovanje u inozemstvo radi počinjenja kaznenog djela terorizma, vraćanje u EU ili putovanje unutar EU-a radi takvih aktivnosti, obučavanje u svrhu terorizma i financiranje terorističkih aktivnosti. Pravilima se predviđaju i posebne odredbe za žrtve terorizma kako bi im se osigurao pristup pouzdanim informacijama te profesionalnim i specijaliziranim službama za potporu neposredno nakon napada i sve dok je potrebno. Ta su pravila važan dio EU-ove Agende za borbu protiv terorizma. Države članice morale su ih prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do 8. rujna 2018. Austrija, Finska, Hrvatska i Luksemburg imaju dva mjeseca da odgovore na argumente koje je iznijela Komisija. U protivnom im Komisija može uputiti obrazloženo mišljenje.
Zakonite migracije: Komisija poziva BUGARSKU i NJEMAČKU da počnu upotrebljavati novi obrazac boravišnih dozvola za državljane trećih zemalja
Komisija danas šalje službene opomene Bugarskoj jer nije uvela i Njemačkoj jer nije pravilno uvela novi obrazac boravišnih dozvola za državljane trećih zemalja (Uredba (EZ) 1030/2002). Kako bi se spriječilo krivotvorenje, Uredba je izmijenjena 2017. kako bi se uveo novi obrazac boravišnih dozvola s poboljšanim sigurnosnim značajkama koje se oslanjaju na biometrijske podatke. Bugarska trenutačno ne izdaje nove boravišne dozvole, što je trebala početi činiti 10. srpnja 2020. Njemačka u nekim slučajevima i dalje izdaje boravišne dozvole, plave karte EU-a i kartice za premještaje unutar društva u obliku naljepnice, s neograničenim rokom valjanosti u slučajevima iznimnih teškoća. Naljepnica ne uključuje biometrijske podatke o licu ni otiscima prstiju, zbog čega je teško provjeriti identitet nositelja. Predmetne države članice imaju dva mjeseca da odgovore na argumente koje je iznijela Komisija. U protivnom im Komisija može uputiti obrazloženo mišljenje.
Obrazložena mišljenja
Vatreno oružje: Komisija poziva DANSKU, IRSKU i LUKSEMBURG da se usklade s pravilima EU-a o nabavljanju i posjedovanju vatrenog oružja
Komisija danas upućuje obrazloženo mišljenje Danskoj, Irskoj i Luksemburgu i od njih traži da u svoje nacionalno zakonodavstvo prenesu pravila EU-a o nabavljanju i posjedovanju vatrenog oružja. U skladu s Direktivom o vatrenom oružju (Direktiva (EU) 2021/555) države članice morale su do 14. prosinca 2019. uspostaviti dva sustava baze podataka radi reguliranja djelatnosti trgovaca oružjem i posrednika te evidentiranja svih vrsta vatrenog oružja na koje se Direktiva primjenjuje. Danska i Irska izvijestile su o djelomičnom prenošenju te odredbe, ali nijedna nije dostavila informacije o sustavu baze podataka u kojem se evidentira sve vatreno oružje. Luksemburg nije dostavio informacije ni o jednom od dvaju sustava baze podataka. Današnja obrazložena mišljenja slijede službene opomene koje je Komisija svima trima državama članicama uputila u siječnju 2020. Danska, Irska i Luksemburg imaju dva mjeseca da obavijeste Komisiju o mjerama koje su poduzeli kako bi osigurali potpuno prenošenje. U protivnom Komisija može Sudu Europske unije uputiti predmete protiv njih.
Upućivanje predmeta Sudu
Vatreno oružje: Komisija Sudu EU-a upućuje predmet protiv LUKSEMBURGA jer nije prenio pravila EU-a o nabavljanju i posjedovanju vatrenog oružja
Komisija je danas odlučila Sudu Europske unije uputiti predmet protiv Luksemburga jer nije priopćio nacionalne mjere potrebne za prenošenje pravila EU-a o nabavljanju i posjedovanju vatrenog oružja. Komisija je od Suda EU-a odlučila zatražiti i da naloži plaćanje novčane kazne. Direktivom o vatrenom oružju (Direktiva (EU) 2021/555) utvrđuju se zajednički minimalni standardi za nabavu, posjedovanje i komercijalnu razmjenu vatrenog oružja za civilnu uporabu, primjerice vatrenog oružja koje se upotrebljava za sportsko streljaštvo i lov. Pravilima se omogućava zakonita uporaba i kretanje vatrenog oružja, a istodobno se sprečava da vatreno oružje dođe u krive ruke, čime se olakšava razbijanje poslovnih modela kriminalaca i borba protiv organiziranog kriminala. Današnje upućivanje odnosi se na niz odredaba uvedenih revizijom Direktive iz 2017. koje su države članice morale prenijeti do 14. rujna 2018. To posebno uključuje nova pravila o djelatnostima trgovaca oružjem i posrednika, izmjene pravila o označivanju i stroža pravila o najopasnijem vatrenom oružju. Među njima su i najnovije informacije o europskoj oružnoj propusnici, pravila koja se odnose na određeno oružje za uzbunjivanje i signalizaciju te paradno i akustično oružje koje bi se moglo lako preinačiti u smrtonosno vatreno oružje te nova pravila o onesposobljenom vatrenom oružju. Komisija je postupak zbog povrede protiv Luksemburga pokrenula u studenome 2018. upućivanjem službene opomene, a u srpnju 2019. uputila mu je obrazloženo mišljenje. Luksemburg još nije izvijestio Komisiju o potpunom prenošenju predmetne direktive u nacionalno zakonodavstvo. Priopćenje za medije dostupno je ovdje.
4. Pravosuđe
Službene opomene
Prava u kaznenom postupku: Komisija poziva BELGIJU, ČEŠKU, NJEMAČKU i FRANCUSKU da pravilno prenesu propise EU-a o pravu na pristup odvjetniku
Komisija je danas odlučila pokrenuti postupke zbog povrede protiv Belgije, Češke, Njemačke i Francuske slanjem službenih opomena zbog nepravilnog prenošenja propisa EU-a o pravu na pristup odvjetniku i pravu na komunikaciju nakon uhićenja (Direktiva (EU) 2013/48). Ta je direktiva dio pravnog okvira EU-a o poštenom suđenju kojim se osigurava dostatna zaštita prava osumnjičenika i optuženika. Komisija smatra da se određenim nacionalnim mjerama za prenošenje o kojima su obavijestile te četiri države članice ne ispunjavaju zahtjevi Direktive. Konkretno, Komisija je utvrdila nedostatke u vezi s mogućim odstupanjima od prava na pristup odvjetniku, kao i od prava na obavješćivanje treće osobe u slučaju oduzimanja slobode. Predmetne države članice imaju rok od dva mjeseca da odgovore i poduzmu potrebne mjere za uklanjanje nedostataka koje je utvrdila Komisija. U protivnom Komisija može odlučiti poduzeti sljedeći korak u postupku zbog povrede i poslati obrazložena mišljenja. Više pojedinosti o Direktivi dostupno je u informativnom članku.
Prava u kaznenom postupku: Komisija poziva BELGIJU, LATVIJU, PORTUGAL i ŠVEDSKU da osiguraju pravilno prenošenje propisa EU-a o tumačenju i prevođenju
Komisija je danas odlučila pokrenuti postupke zbog povrede protiv Belgije, Latvije, Portugala i Švedske slanjem službenih opomena zbog nepravilnog prenošenja propisa EU-a o pravu na tumačenje i prevođenje u kaznenim postupcima (Direktiva (EU) 2010/64). Tom se direktivom jamči da se osobama protiv kojih se vodi kazneni postupak u EU-u mora ponuditi besplatno tumačenje i prevođenje na jezik koji razumiju. To je jedno od temeljnih postupovnih prava kojim se jamči pravo na pošteno suđenje. Direktiva je dio pravnog okvira EU-a o poštenom suđenju kojim se osigurava dostatna zaštita prava osumnjičenika i optuženika. Komisija smatra da se mjerama za prenošenje o kojima su obavijestile Belgija, Latvija, Portugal i Švedska ta direktiva ne prenosi na odgovarajući način te da neke od tih mjera nisu u skladu s njom. Konkretno, Komisija je utvrdila nedostatke u pogledu prava na prevođenje bitnih dokumenata i prava na tumačenje komunikacije između osumnjičenika ili optuženika i njihovih pravnih zastupnika. Četiri predmetne države članice imaju rok od dva mjeseca da odgovore na službenu opomenu. U protivnom Komisija može odlučiti poduzeti sljedeći korak u postupku zbog povrede i poslati obrazložena mišljenja. Više pojedinosti o Direktivi dostupno je u informativnom članku.
Prava u kaznenom postupku: Komisija poziva BUGARSKU, IRSKU, LATVIJU i PORTUGAL da pravilno prenesu propise EU-a o pravu na informiranje u kaznenom postupku
Komisija je danas odlučila pokrenuti postupke zbog povrede protiv Bugarske, Irske, Latvije i Portugala slanjem službenih opomena zbog neusklađenosti njihova nacionalnog zakonodavstva s propisima EU-a o pravu na informiranje u kaznenom postupku (Direktiva (EU) 2012/13). Tom se direktivom jamči da će se osobe protiv kojih se vodi kazneni postupak u EU-u odmah obavijestiti o njihovim pravima u kaznenom postupku, među ostalim o optužbama, pristupu odvjetniku ili besplatnom pravnom savjetovanju. Direktiva je dio pravnog okvira EU-a o poštenom suđenju kojim se osigurava dostatna zaštita prava osumnjičenika i optuženika. Komisija smatra da se nekima od nacionalnih mjera za prenošenje o kojima su obavijestile četiri države članice ta direktiva ne prenosi na odgovarajući način i da nisu u skladu s njom. Predmetne države članice imaju rok od dva mjeseca da odgovore i poduzmu potrebne mjere za uklanjanje nedostataka koje je utvrdila Komisija. U protivnom Komisija može odlučiti poduzeti sljedeći korak u postupku zbog povrede i poslati obrazložena mišljenja. Više pojedinosti o Direktivi dostupno je u informativnom članku.
Europski uhidbeni nalog: Komisija poziva HRVATSKU i FINSKU da uklone nedostatke u prenošenju pravila EU-a
Komisija je danas odlučila pokrenuti postupke zbog povrede protiv Hrvatske i Finske slanjem službenih opomena jer nisu prenijele Okvirnu odluku o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica (Okvirna odluka 2002/584/PUP) potpuno u skladu s pravilima EU-a. Europskim uhidbenim nalogom predviđeni su pojednostavnjeni prekogranični sudski postupci predaje. Ako sudac iz bilo koje države članice izda nalog za uhićenje i zadržavanje osumnjičenika koji je počinio teško kazneno djelo, taj je nalog valjan u cijelom EU-u. Nalog je uveden 1. siječnja 2004. te je zamijenio dotadašnje dugotrajne postupke izručenja između država članica EU-a. Kako bi se osiguralo njegovo pravilno funkcioniranje, važno je da sve države članice u potpunosti i pravilno prenesu sve odredbe Okvirne odluke u svoje nacionalno zakonodavstvo. Komisija smatra da se nacionalnim mjerama za prenošenje o kojima su obavijestile Hrvatska i Finska Okvirna odluka ne prenosi na odgovarajući način. Konkretno, Komisija je utvrdila nedostatke u pogledu prenošenja mogućih razloga za neizvršenje i obvezujućih rokova za donošenje odluke o izvršenju europskog uhidbenog naloga. Te dvije države članice imaju rok od dva mjeseca da poduzmu potrebne mjere kako bi se osigurala pravilno prenošenje Okvirne odluke, a u protivnom im Komisija može odlučiti uputiti obrazložena mišljenja. Komisija je uputila službene opomene u vezi s tim instrumentom Austriji, Češkoj, Estoniji, Irskoj, Italiji, Litvi i Poljskoj u listopadu i prosincu 2020., zatim Cipru, Njemačkoj i Švedskoj 18. veljače 2021. te Belgiji, Grčkoj, Nizozemskoj, Mađarskoj i Španjolskoj u lipnju 2021. i ti su predmeti i dalje otvoreni. Komisija nastavlja ocjenjivati prenošenje Okvirne odluke u drugim državama članicama. Više informacija o europskom uhidbenom nalogu dostupno je ovdje, a ovdje su najnoviji statistički podaci.
5. Energetika i klima
Službene opomene
Odobalna energetska sigurnost: Komisija poziva POLJSKU i RUMUNJSKU da pravilno prenesu, provedu i primijene pravila EU-a o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti
Komisija je danas odlučila uputiti službene opomene Poljskoj i Rumunjskoj jer nisu pravilno prenijele određene aspekte Direktive o odobalnoj sigurnosti (Direktiva 2013/30/EU) u svoje pravne sustave. Tom je direktivom EU uveo skup pravila za sprečavanje nesreća te za hitan i učinkovit odgovor u slučaju takvih nesreća. Države članice moraju osigurati da poduzeća kojima izdaju odobrenja za istraživanje i proizvodnju imaju dostatna financijska sredstva i potrebno tehničko znanje i iskustvo te da raspolažu resursima koje mogu upotrijebiti prema potrebi. Mora biti uspostavljeno neovisno tijelo kako bi se osiguralo da se poštuju sigurnosni zahtjevi te primjeren sustav za rješavanje tužbi za naknadu štete u slučaju nesreće. Poduzeća snose punu odgovornost za štetu u okolišu koja se prouzroči zaštićenim vrstama i prirodnim staništima. Navedene države članice imaju dva mjeseca da uklone nedostatke koje je utvrdila Komisija. U protivnom Komisija može odlučiti uputiti obrazložena mišljenja.
Obrazložena mišljenja
Radioaktivni otpad: Komisija poziva NJEMAČKU i LATVIJU da donesu nacionalne programe za gospodarenje radioaktivnim otpadom u skladu s propisima EU-a
Komisija je danas odlučila uputiti obrazložena mišljenja Njemačkoj i Latviji jer su donijele nacionalne programe za gospodarenje radioaktivnim otpadom koji nisu u potpunosti u skladu s Direktivom o istrošenom gorivu i radioaktivnom otpadu (Direktiva Vijeća 2011/70/Euratom). Radioaktivni otpad nastaje proizvodnjom električne energije u nuklearnim elektranama, ali i upotrebom radioaktivnih materijala u medicinske, istraživačke, industrijske i poljoprivredne svrhe koje nisu povezane s električnom energijom. To znači da sve države članice stvaraju radioaktivni otpad. Direktivom se uspostavlja okvir Zajednice za odgovorno i sigurno gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom kako bi se zajamčila visoka razina sigurnosti i izbjeglo nepotrebno opterećivanje budućih naraštaja. Konkretno, njome je propisano da države članice moraju izraditi i provesti nacionalne programe za gospodarenje svim istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom nastalima na njihovu državnom području, od njihova nastanka do odlaganja. Cilj je zaštititi radnike i stanovništvo od opasnosti od ionizirajućeg zračenja. Za nacionalne programe o kojima su obavijestile Njemačka i Latvija utvrđeno je da nisu usklađeni s određenim zahtjevima Direktive. Navedene države članice imaju dva mjeseca da uklone nedostatke koje je utvrdila Komisija. Ako ne dobije zadovoljavajući odgovor, Komisija može odlučiti uputiti predmete Sudu Europske unije.
6. Oporezivanje i carinska unija
Službene opomene
Oporezivanje: Komisija poziva CIPAR da izmijeni svoje zakonodavstvo za prenošenje pravila EU-a protiv izbjegavanja poreza
Komisija je danas odlučila uputiti službenu opomenu Cipru zbog nepravilnog prenošenja pravila o ograničavanju kamata iz Direktive o suzbijanju izbjegavanja poreza (članak 4. Direktive Vijeća (EU) 2016/1164). Cipar iskorištava mogućnost izuzeća financijskih društava od pravila o ograničavanju kamata iz Direktive o suzbijanju izbjegavanja poreza. Međutim, u mjerodavnom nacionalnom zakonodavstvu nadilaze se dopuštena izuzeća i omogućuje neograničen odbitak kamata za potrebe poreza na dobit za sekuritizacijske subjekte koji se ne smatraju „financijskim društvima” prema članku 2. stavku 5. Direktive. Ako Cipar u sljedeća dva mjeseca ne poduzme odgovarajuće mjere, Komisija mu može uputiti obrazloženo mišljenje.
Oporezivanje: Komisija zahtijeva od ČEŠKE da priopći sve mjere za provedbu pravila EU-a protiv izbjegavanja poreza
Komisija je danas odlučila uputiti službenu opomenu Češkoj jer nije priopćila sve potrebne nacionalne mjere za potpunu provedbu Direktive Vijeća (EU) 2017/952 od 29. svibnja 2017. o izmjeni Direktive 2016/1164 (ATAD1) u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama (ATAD2). Rok za obavješćivanje o mjerama bio je 31. prosinca 2019. Češka je samo djelomično obavijestila o relevantnim mjerama i sad ima rok od dva mjeseca da poduzme daljnje potrebne mjere. U protivnom Komisija može uputiti obrazloženo mišljenje.
Oporezivanje: Komisija poduzima mjere protiv GRČKE zbog nepoštovanja propisa EU-a o oporezivanju automobila
Komisija je danas odlučila u skladu s člankom 258. UFEU-a uputiti službenu opomenu Grčkoj zbog nepravilne primjene propisa EU-a o rabljenim vozilima kupljenima u drugim državama članicama EU-a. Nacionalni postupak porezne registracije odvraća od stavljanja u promet rabljenih vozila u Grčkoj u korist prodaje sličnih proizvoda dostupnih na domaćem tržištu. Osim toga, Grčka zabranjuje registraciju određenih kategorija rabljenih vozila kupljenih u drugim državama članicama EU-a. Grčka stoga nije ispunila svoje obveze povezane sa slobodnim kretanjem robe i zabranom uvođenja diskriminirajućeg fiskalnog tretmana za proizvode (članci 34., 36. i 110. UFEU-a). Grčka ima rok od dva mjeseca da odgovori na službenu opomenu. Ako Grčka u sljedeća dva mjeseca ne poduzme odgovarajuće mjere, Komisija joj može uputiti obrazloženo mišljenje.
Obrazloženo mišljenje
Oporezivanje: Komisija poziva ITALIJU da prenese pravila za poboljšanje funkcioniranja postojećeg sustava PDV-a
Komisija je danas odlučila uputiti obrazloženo mišljenje Italiji jer je nije obavijestila o mjerama za prenošenje Direktive (EU) 2018/1910 (Direktiva o „brzim rješenjima” u vezi s PDV-om) u nacionalno pravo. Tom se direktivom usklađuju i poboljšavaju određena pravila o porezu na dodanu vrijednost (PDV). Njome se pružaju pojašnjenja i „brza rješenja” za određene situacije u kojima su države članice različito postupale kako bi se izbjeglo moguće dvostruko oporezivanje ili neoporezivanje te povećala pravna sigurnost za poduzeća. Nove odredbe temelje se na načelu oporezivanja u državi članici odredišta te se njima pojednostavnjuje trgovina među državama članicama. Države članice trebale su donijeti i objaviti potrebne nacionalne odredbe do 31. prosinca 2019. Ne poduzme li Italija potrebne mjere u roku od dva mjeseca, Komisija može odlučiti uputiti predmet protiv nje Sudu Europske unije.
7. Mobilnost i promet
Službena opomena
Pomorski promet: Komisija poziva CIPAR da se uskladi s pravilima EU-a o pomorskoj opremi
Komisija je danas odlučila poslati službenu opomenu Cipru zbog nepoštovanja pravila EU-a o pomorskoj opremi (Direktiva 2014/90/EU). Direktivom o pomorskoj opremi usklađuju se pravila o sigurnosti za opremu kao što su prsluci za spašavanje, sustavi za čišćenje kanalizacije i radari na brodovima koji plove pod zastavom EU-a. Cipar ne osigurava da pomorska oprema na brodovima koji plove pod ciparskom zastavom pri izdavanju, odobravanju ili obnavljanju potvrda za te brodove u potpunosti ispunjava zahtjeve iz Direktive 2014/90/EU. Povrh toga, ne provodi nadzor tržišta u odgovarajućoj mjeri. Cipar ima rok od dva mjeseca da odgovori na primjedbe Komisije i ukloni utvrđene nedostatke; u protivnom mu Komisija može uputiti obrazloženo mišljenje.
8. Zapošljavanje i socijalna prava
Službene opomene
Mobilnost radnika: Komisija poziva ITALIJU da zaustavi diskriminaciju stranih predavača
Komisija je danas odlučila poslati službenu opomenu Italiji zbog nepoštovanja pravila EU-a o slobodnom kretanju radnika (Uredba (EU) br. 492/2011). U skladu s pravom EU-a građani EU-a koji se koriste svojim pravom na slobodno kretanje ne smiju zbog državljanstva biti diskriminirani u smislu pristupa zapošljavanju i radnih uvjeta. U presudi u predmetu C-119/04 Sud Europske unije naveo je da je talijanskim zakonom iz 2004. predviđen prihvatljiv okvir za takozvanu obnovu karijere stranih predavača („lettori”) na talijanskim sveučilištima. To znači da zakon dopušta da se njihove plaće, staž i odgovarajuće naknade iz sustava socijalne sigurnosti prilagode onima koje imaju istraživači s ugovorom o radu u nepunom radnom vremenu te im daje pravo na potraživanje nepodmirenih plaćanja od početka zaposlenja. Međutim, talijanskim zakonom zahtijeva se potpisivanje kolektivnog ugovora. Većina sveučilišta nije potpisala kolektivni ugovor, stoga većina stranih predavača još uvijek nije primila novac na koji ima pravo. Italija i dalje diskriminira strane predavače. Italija ima dva mjeseca da ukloni nedostatke koje je utvrdila Komisija. U protivnom joj Komisija može uputiti obrazloženo mišljenje.
9. Financijska stabilnost, financijske usluge i unija tržišta kapitala
Službene opomene
Sustavi osiguranja depozita: Komisija poziva HRVATSKU, MALTU i MAĐARSKU da izmijene svoje prenošenje Direktive o sustavima osiguranja depozita
Komisija je danas odlučila uputiti službene opomene Hrvatskoj, Malti i Mađarskoj zbog nepravilnog prenošenja Direktive o sustavima osiguranja depozita (2014/49/EU). Ta je direktiva dio regulatornog okvira koji je uspostavljen u cilju stvaranja sigurnijeg i čvršćeg financijskog sektora u kontekstu financijske krize 2008. U skladu s pravilima EU-a sustavi osiguranja depozita štite štednju deponenata jamčenjem depozita u iznosu do 100 000 EUR i pomažu u sprečavanju masovnog povlačenja depozita u slučaju propasti banke, što može dovesti do financijske nestabilnosti. Rok za prenošenje tih pravila u nacionalno zakonodavstvo bio je 3. srpnja 2015. Predmetne države članice izvijestile su o potpunom prenošenju Direktive. Međutim, nakon detaljne procjene priopćenih mjera Komisija je zaključila da nekoliko odredaba Direktive nije pravilno preneseno u nacionalno zakonodavstvo. Nepravilno su prenesene odredbe Direktive o sustavima osiguranja depozita koje se odnose na obveze plaćanja i alternativne aranžmane financiranja (Malta), zaštitu deponenata koji imaju apsolutno pravo i prijenos doprinosa između sustava osiguranja depozita (Hrvatska) te prijeboj dospjelih obveza (Mađarska). Ako u roku od dva mjeseca ne primi zadovoljavajući odgovor od navedenih država članica, Komisija im može uputiti obrazložena mišljenja.
Oporavak i sanacija banaka: Komisija poziva FINSKU i GRČKU da izmijene svoje prenošenje Direktive o oporavku i sanaciji banaka
Komisija je danas odlučila poslati službene opomene Finskoj i Grčkoj zbog nepravilnog prenošenja Direktive o oporavku i sanaciji banaka (BRRD, 2014/59/EU). Ta je direktiva središnji element regulatornog okvira koji je uspostavljen u cilju stvaranja sigurnijeg i čvršćeg financijskog sektora u kontekstu financijske krize 2008. Ona je prekretnica za bankovnu uniju EU-a jer se njome nacionalnim tijelima osiguravaju potrebni alati i ovlasti za ublažavanje poteškoća ili propasti banaka u svim državama članicama EU-a i upravljanje u tim slučajevima. Cilj je osigurati restrukturiranje banaka na rubu insolventnosti, a da porezni obveznici ne moraju plaćati bankama koje propadaju kako bi se očuvala financijska stabilnost. Rok za prenošenje tih pravila u nacionalno zakonodavstvo bio je 31. prosinca 2014. Te dvije države članice izvijestile su o potpunom prenošenju Direktive. Nakon detaljne procjene priopćenih mjera Komisija je zaključila da nekoliko odredaba Direktive nije pravilno preneseno u nacionalno zakonodavstvo. Nepravilno su prenesene odredbe okvira za oporavak i sanaciju banaka koje se odnose na uvjete preventivne dokapitalizacije (Finska) i isključenja iz bail-in instrumenta (Grčka). Ako u roku od dva mjeseca ne primi zadovoljavajući odgovor od tih država članica, Komisija im može uputiti obrazložena mišljenja.
10. Digitalno gospodarstvo
Obrazložena mišljenja
Europski zakonik elektroničkih komunikacija: Komisija poziva države članice da u potpunosti prenesu nova pravila o telekomunikacijama u nacionalno zakonodavstvo
Komisija je danas odlučila uputiti obrazložena mišljenja Estoniji, Španjolskoj, Hrvatskoj, Irskoj, Italiji, Cipru, Latviji, Litvi, Luksemburgu, Malti, Nizozemskoj, Austriji, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Sloveniji, Slovačkoj i Švedskoj jer Komisiju nisu obavijestili o potpunom prenošenju Europskog zakonika elektroničkih komunikacija. Novim pravilima modernizira se europski regulatorni okvir za elektroničke komunikacije, poboljšavaju mogućnost izbora i prava potrošača te se operateri potiču na ulaganje u mreže vrlo velikog kapaciteta i uvođenje 5G i svjetlovodne infrastrukture. Države članice trebale su prenijeti ta pravila u nacionalno zakonodavstvo do 21. prosinca 2020. U veljači 2021. Komisija je poslala opomene u 24 države članice jer je nisu obavijestile o potpunom prenošenju. Komisija sada poduzima drugi korak u postupku zbog povrede upućivanjem obrazloženih mišljenja 18 država članica koje još nisu izvijestile o potpunom prenošenju. Te države članice moraju odgovoriti u roku od dva mjeseca; u protivnom Komisija može odlučiti uputiti predmete protiv njih Sudu Europske unije.
Audiovizualni mediji: Komisija poziva države članice da u potpunosti prenesu pravila EU-a o audiovizualnom sadržaju
Europska komisija danas je odlučila uputiti obrazložena mišljenja Češkoj, Estoniji, Irskoj, Španjolskoj, Hrvatskoj, Italiji, Cipru, Sloveniji i Slovačkoj jer nisu dostavili informacije o provedbi Direktive EU-a o audiovizualnom sadržaju (AVMSD) u nacionalno zakonodavstvo. Nova pravila primjenjuju se na sve audiovizualne medije: tradicionalne televizijske sadržaje i usluge na zahtjev te platforme za razmjenu videosadržaja. Cilj je stvoriti regulatorni okvir koji je prilagođen digitalnom dobu i koji će dovesti do sigurnijeg, pravednijeg i raznolikijeg audiovizualnog okruženja. Države članice bile su dužne prenijeti Direktivu i obavijestiti Komisiju o mjerama za prenošenje do 19. rujna 2020. U studenome 2020. Komisija je poslala službene opomene u 23 države članice jer je nisu obavijestile o potpunom prenošenju. Komisija sada poduzima drugi korak u postupku zbog povrede upućivanjem obrazloženih mišljenja navedenim državama članicama, koje još nisu izvijestile o potpunom prenošenju. Države članice moraju odgovoriti u roku od dva mjeseca; u protivnom Komisija može odlučiti uputiti predmete protiv njih Sudu Europske unije.
Upućivanje predmeta Sudu
Komisija upućuje Sudu Europske unije predmet protiv POLJSKE zbog ugrožavanja neovisnosti nacionalnog regulatornog tijela za telekomunikacije
Komisija je danas odlučila uputiti predmet protiv Poljske Sudu Europske unije zbog povrede prava EU-a o zaštiti neovisnosti nacionalnog regulatornog tijela, Ureda za elektroničke komunikacije (UKE). Poljska je hitnim postupkom u svibnju 2020. izmijenila određene odredbe svojeg zakona o telekomunikacijama koje se odnose na imenovanje i razrješenje predsjednika nacionalnog regulatornog tijela, Ureda za elektroničke komunikacije. Istom izmjenom zakonodavstva poljska vlada prijevremeno je razriješila dužnosti predsjednika nacionalnog regulatornog tijela od svibnja 2020., a mandat mu je trebao trajati do rujna 2021. U skladu s pravilima EU-a uvjeti koji mogu dovesti do prijevremenog razrješenja predsjednika nacionalnog regulatornog tijela moraju biti utvrđeni prije početka mandata. To je važna zaštitna mjera kojom se jamči neovisnost nacionalnog regulatornog tijela od političkih pritisaka. Priopćenje za medije dostupno je ovdje.
11. Javno zdravlje
Obrazložena mišljenja
Sigurnost hrane: Komisija poziva ČEŠKU da pravilno primijeni pravila EU-a o provedbi službenih kontrola
Europska komisija danas je odlučila uputiti dodatno obrazloženo mišljenje Češkoj zbog nepoštovanja pravila EU-a o službenim kontrolama (Uredba (EU) 2017/625) jer je sustavno zahtijevala prethodno obavješćivanje o prispijeću prehrambenih proizvoda. Komisija smatra da obveza prijave prispijeća robe iz druge države članice ne smije biti sustavna, nego ograničena na nužno potrebno za organizaciju službenih kontrola. Budući da Češka kontinuirano i sustavno krši pravila EU-a o službenim kontrolama iz Uredbe (EU) 2017/625, Komisija je odlučila uputiti joj dodatno obrazloženo mišljenje. Češka ima rok od dva mjeseca da poduzme potrebne mjere kako bi postupila u skladu s dodatnim obrazloženim mišljenjem; u protivnom Komisija može uputiti predmet protiv nje Sudu Europske unije.
Sigurnost hrane: Komisija poziva BUGARSKU da pravilno primijeni pravila EU-a o stavljanju na tržište prirodne mineralne vode i izvorske vode
Europska komisija danas je odlučila uputiti obrazloženo mišljenje Bugarskoj zbog nepoštovanja pravila EU-a o zahtjevima u pogledu stavljanja na tržište prirodnih mineralnih voda i izvorskih voda iz Direktive 2009/54/EZ o prirodnim mineralnim vodama. Bugarskim propisima nije zabranjeno stavljanje na tržište prirodne mineralne vode i izvorske vode iz jednog te istog izvora s različitim trgovačkim nazivima, što je zabranjeno Direktivom 2009/54/EZ. Usto, u suprotnosti s Direktivom, bugarskim propisima ne zahtijeva se navođenje naziva izvora na deklaracijama tih prehrambenih proizvoda. Direktiva 2009/54/EZ donesena je kako bi se uklonile razlike između propisa država članica o prirodnim mineralnim vodama i izvorskim vodama u cilju zaštite zdravlja potrošača, sprečavanja dovođenja potrošača u zabludu i osiguravanja poštenog trgovanja. Bugarska ima rok od dva mjeseca da poduzme potrebne mjere kako bi postupila u skladu s obrazloženim mišljenjem; u protivnom Komisija može uputiti predmet protiv nje Sudu Europske unije.
Pojedinosti
- Datum objave
- 23. rujna 2021.
- Autor
- Predstavništvo u Hrvatskoj