Skip to main content
Logotip Europske komisije
Predstavništvo u Hrvatskoj
Informativni članak9 ožujak 2022Predstavništvo u Hrvatskoj

REPowerEU: Zajedničko europsko djelovanje za cjenovno pristupačniju, sigurniju i održiviju energiju

Europska komisija danas je u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu predložila nacrt plana prema kojem bi Europa postala neovisna o ruskim fosilnim gorivima znatno prije 2030., počevši od plina.

REPowerEU: Zajedničko europsko djelovanje za cjenovno pristupačniju, sigurniju i održiviju energiju

U tom se planu navodi i niz mjera za odgovor na sve veće cijene energije u Europi i za obnovu zaliha plina za sljedeću zimu. Europa se već nekoliko mjeseci suočava s rastućim cijenama energije, a aktualna nesigurnost opskrbe samo pogoršava taj problem. Uz REPowerEU nastojat će se diversificirati opskrba plinom i ubrzati uvođenje plinova iz obnovljivih izvora u proizvodnji toplinske i električne energije. Time se potražnja EU-a za ruskim plinom može smanjiti za dvije trećine prije kraja godine.

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen izjavila je: Moramo postati neovisni o ruskoj nafti, ugljenu i plinu. Jednostavno se ne možemo osloniti na dobavljača koji nam izričito prijeti. Moramo djelovati odmah kako bismo ublažili utjecaj rastućih cijena energije, diversificirali opskrbu plinom za sljedeću zimu i ubrzali zelenu tranziciju. Što brže pređemo na obnovljive izvore energije i vodik te poboljšamo energetsku učinkovitost, to ćemo prije biti zaista neovisni i sami upravljati svojim energetskim sustavom. Kasnije ovog tjedna razgovarat ću o idejama Komisije s europskim čelnicima u Versaillesu, a zatim ću raditi na njihovoj brzoj provedbi sa svojim timom.

Izvršni potpredsjednik za europski zeleni plan Frans Timmermans rekao je: Vrijeme je da se suočimo sa svojim slabostima i brzo postanemo neovisniji u izboru energije. Moramo požuriti s prelaskom na obnovljive izvore energije. Obnovljivi su izvori energije jeftin, čist i potencijalno beskonačan izvor energije. Zahvaljujući njima možemo otvarati domaća radna mjesta umjesto da financiramo industriju fosilnih goriva drugdje. Putinov rat u Ukrajini pokazuje koliko je hitno potrebno ubrzati prelazak na čistu energiju.

Povjerenica za energetiku Kadri Simson dodala je: Ruska invazija na Ukrajinu pogoršala je sigurnost opskrbe i cijene energije odletjele su u nebo. U preostalim tjednima ove zime Europa ima dovoljno plina, ali za sljedeću godinu moramo hitno dopuniti svoje rezerve. Komisija će stoga predložiti da se do 1. listopada skladišta plina u EU-u moraju popuniti do najmanje 90 % kapaciteta. Predstavili smo i propise za regulaciju cijena, državne potpore i oporezivanje kako bismo zaštitili europska kućanstva i poduzeća od iznimno visokih cijena.

Hitne mjere za cijene energije i skladištenje plina

Komisijin paket instrumenata za cijene energije od prošlog listopada pomogao je državama članicama da ublaže utjecaj visokih cijena na ugrožene potrošače te je i dalje važan okvir za nacionalne mjere. Komisija danas državama članicama predstavlja dodatne smjernice kojima se potvrđuje mogućnost reguliranja cijena u iznimnim okolnostima i utvrđuje kako države članice mogu preraspodijeliti prihode od visoke dobiti u energetskom sektoru i trgovanja emisijama potrošačima. Pravilima EU-a o državnim potporama državama članicama omogućuje se i da pruže kratkoročnu potporu poduzećima pogođenima visokim cijenama energije i da im pomognu smanjiti izloženost nestabilnosti cijena energije u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Nakon savjetovanja o ciljanim izmjenama i dopunama smjernica o državnim potporama za sustav trgovanja emisijama Komisija će se savjetovati i s državama članicama o potrebama i opsegu novog privremenog okvira za državne potpore u kriznim situacijama za pomoć poduzećima pogođenima krizom, posebno onima koja se suočavaju s visokim troškovima energije.

Komisija do travnja namjerava predstaviti zakonodavni prijedlog kojim se zahtijeva da se podzemna skladišta plina u cijelom EU-u do 1. listopada svake godine popune do najmanje 90 % kapaciteta. Prijedlog bi uključivao praćenje i provedbu razina popunjavanja te bi se temeljio na aranžmanima solidarnosti među državama članicama. Komisija nastavlja svoju istragu tržišta plina kao odgovor na zabrinutost zbog mogućeg narušavanja tržišnog natjecanja od strane operatora, posebno Gazproma.

Budući da cijene energije strelovito rastu, Komisija će razmotriti sve moguće opcije za hitne mjere kojima bi se ograničilo prelijevanje cijena plina na cijene električne energije, primjerice privremena ograničenja cijena. Procijenit će se i mogućnosti za optimizaciju modela tržišta električne energije uzimajući u obzir završno izvješće Agencije EU-a za suradnju energetskih regulatora (ACER) i druge doprinose o koristima i nedostacima alternativnih mehanizama određivanja cijena kako bi električna energija ostala cjenovno pristupačna, bez narušavanja opskrbe i daljnjih ulaganja u zelenu tranziciju.

REPowerEU – uklanjanje ovisnosti o ruskom plinu prije 2030.

Postupno ukidanje naše ovisnosti o fosilnim gorivima iz Rusije može se provesti znatno prije 2030. U tu svrhu Komisija predlaže da se razradi plan REPowerEU kojim će se povećati otpornost energetskog sustava na razini EU-a i koji čine dva stupa: diversifikacija opskrbe plinom putem većeg uvoza ukapljenog prirodnog plina i plina preko plinovoda od neruskih dobavljača te povećanje proizvodnje i uvoza biometana i vodika iz obnovljivih izvora energije, te brže smanjenje uporabe fosilnih goriva u našim domovima, zgradama, industriji i energetskom sustavu povećanjem energetske učinkovitosti, udjela obnovljivih izvora energije i elektrifikacije te uklanjanjem uskih grla u infrastrukturi.

Potpuna provedba prijedloga Komisije „Spremni za 55 %” već bi do 2030. smanjila godišnju potrošnju prirodnog plina za 30 %, odnosno 100 milijardi kubičnih metara. Mjerama iz plana REPowerEU mogli bismo postupno smanjiti potrošnju fosilnog plina za najmanje 155 milijardi kubičnih metara, što je jednako količini uvezenoj iz Rusije 2021. Gotovo dvije trećine tog smanjenja može se postići u roku od godinu dana, čime bi se okončala prekomjerna ovisnost EU-a o jednom dobavljaču. Komisija predlaže suradnju s državama članicama kako bi se utvrdili najprikladniji projekti za postizanje tih ciljeva, i to na temelju opsežnog dosadašnjeg rada na nacionalnim planovima za oporavak i otpornost.

Kontekst

Nova geopolitička stvarnost i situacija na energetskom tržištu zahtijevaju od nas da drastično ubrzamo prelazak na čistu energiju i povećamo energetsku neovisnost Europe o nepouzdanim dobavljačima i nestabilnim fosilnim gorivima.

Nakon invazije Ukrajine argumenti za brzi prelazak na čistu energiju uvjerljiviji su nego ikad prije. EU 90 % svoje potrošnje plina pokriva uvozom, od čega iz Rusije dolazi oko 45 %, a udio se razlikuje među državama članicama. Na Rusiju također otpada oko 25 % uvoza nafte i 45 % uvoza ugljena.

Zahvaljujući Komisijinu paketu instrumenata za cijene energije iz listopada 2021., građani i poduzeća lakše podnose visoke cijene energije. 25 država članica donijelo je mjere u skladu s paketom instrumenata kojima se već smanjuju računi za energiju za više od 70 milijuna kućanstava i nekoliko milijuna mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća.

Komisija nastavlja surađivati sa susjedima i partnerima na zapadnom Balkanu i u Energetskoj zajednici, koji su kao i EU ovisni o fosilnim gorivima i izloženi rastu cijena, a istodobno se su obvezali na iste dugoročne klimatske ciljeve. EU je spreman pružiti potporu Ukrajini, Moldovi i Gruziji kako bi se osigurala pouzdana i održiva energija. Kontinuiran rad na hitnoj sinkronizaciji ukrajinskih i moldovskih elektroenergetskih mreža s kontinentalnom europskom mrežom jasan je izraz te potpore.

Više informacija pročitajte ovdje.

Pojedinosti

Datum objave
9 ožujak 2022
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj