Glavni sadržaj
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj
Novinski članak6. travnja 2016.Predstavništvo u Hrvatskoj

Reforme zajedničkog europskog sustava azila

Europska komisija danas pokreće postupak reforme zajedničkog europskog sustava azila te predstavlja mogućnosti za pravedan i održiv sustav raspodjele podnositelja zahtjeva za azil među državama članicama, daljnje usklađivanje postupaka i normi u...

20160406_asylum_0.jpg

Istovremeno Komisija utvrđuje mjere za osiguravanje sigurnih i organiziranih načina zakonite migracije u Europu.

Prvi potpredsjednik Frans Timmermans izjavio je: Zbog izbjegličke krize na vidjelo su izašle slabosti našeg zajedničkog europskog sustava azila. Neporecivo je da međunarodna zaštita mora biti pružena osobama kojima je potrebna i da ti ljudi ne bi trebali svoje živote stavljati u ruke krijumčara. No postojeći sustav nije održiv. Zbog različitih nacionalnih pristupa javljaju se biranje zemlje za podnošenje zahtjeva za azil i nezakonite migracije, a uslijed trenutačne krize pokazalo se da je dublinskim pravilima previše odgovornosti palo na nekolicinu država članica. Kratkoročno moramo primjenjivati postojeće zakonodavstvo kako bismo stabilizirali situaciju. No nakon toga moramo osmisliti održivi sustav za budućnost, koji će se temeljiti na zajedničkim pravilima, pravednijoj podjeli odgovornosti i sigurnim, zakonitim načinima za dobivanje zaštite u EU-u za one kojima je potrebna.

Povjerenik za migracije i unutarnje poslove Dimitris Avramopoulos poručio je: Mobilnost ljudi bit će neizbježan element života u 21. stoljeću. Kako bi odgovorila na taj izazov, Europa mora uspostaviti snažan i učinkovit zajednički europski sustav azila, uključujući i dublinski sustav, koji je pravedan za države članice, građane EU-a te migrante i zemlje porijekla i tranzitne zemlje. Iako će EU nastaviti ulagati u svoju radnu snagu i rješavati problem nezaposlenosti, Europa mora i unaprijediti zakonite i sigurne načine na koje osobe mogu doći u EU, bez obzira na to traže li zaštitu ili posao. Europa mora privući inozemne stručnjake kako bi održala svoj gospodarski rast. Takvim se mjerama treba dopuniti poduzete aktivnosti za smanjenje nezakonitih migracija u Europu i unutar Europe te za zaštitu naših vanjskih granica. Konačno, raznolikost sve više postaje ključno obilježje mnogih zajednica i gradova u EU-u te je trebamo prigrliti i inovativnim integracijskim politikama iskoristiti prilike koje nudi.

U okviru provedbe Europskog migracijskog programa ovom Komunikacijom utvrđuju se moguće metode razvoja humanije i učinkovitije europske politike azila te kvalitetnijeg upravljanja politikama o zakonitim migracijama. Komisija će iznijeti odgovarajuće prijedloge na temelju povratnih informacija koje primi o ovoj Komunikaciji.
Izgradnja pravedne i održive zajedničke politike azila
Masovni, nekontrolirani dolazak migranata i podnositelja zahtjeva za azil tijekom 2015. stvorio je velik pritisak ne samo na sustave azila brojnih država članica, nego i na zajednički europski sustav azila u cjelini. Zbog broja i koncentracije dolazaka posebno su se pokazale slabosti Dublinskog sustava, kojim se država članica odgovorna za razmatranje zahtjeva za azil utvrđuje prvenstveno na temelju prve lokacije nezakonitog ulaska. Različitim postupanjem s tražiteljima azila u državama članicama dodatno se pogoršao problem nezakonitih sekundarnih kretanja.

Komisija je utvrdila pet prioritetnih područja u kojima bi trebalo strukturno poboljšati zajednički europski sustav azila:

  • Uspostava održivog i pravednog sustava za određivanje države članice koja je odgovorna za pojedinačne podnositelje zahtjeva za azil : Kako bi se bolje odgovorilo na velik broj dolazaka i osigurala pravedna podjela odgovornosti, Komisija može predložiti izmjene Dublinske uredbe, bilo u obliku racionalizacije i dopune korektivnim mehanizmom za pravednu raspodjelu ili prijelazom na novi sustav temeljen na ključu raspodjele.
  • Ostvarenje veće konvergencije i smanjenje učestalosti biranja zemlje za podnošenje zahtjeva za azil : Komisija namjerava predložiti daljnje usklađivanje postupaka azila kako bi se osiguralo humanije i ujednačenije postupanje u cijelom EU-u te smanjio utjecaj čimbenika koji ljude privlače malom broju država članica. Komisija bi mogla predložiti novu uredbu kojom će se zamijeniti Direktiva o postupcima azila te novu uredbu umjesto Direktive o kvalifikaciji. Mogu se predložiti i ciljane izmjene Direktive o uvjetima prihvata.
  • Sprečavanje sekundarnih kretanja unutar EU-a: Kako bi osigurala integritet Dublinskog sustava te onemogućila zlouporabe i biranje države za podnošenje zahtjeva za azil, Komisija može predložiti mjere kojima će se obeshrabrivati i kažnjavati nezakonita kretanja. Posebno, prava povezana s postupkom azila mogla bi ovisiti o registraciji, davanju otisaka prstiju i boravku u državi EU-a u koju je podnositelj zahtjeva upućen
  • Novi mandat za agenciju EU-a za azil : Komisija bi mogla predložiti izmjene mandata Europskog ureda za podršku azilu kako bi mu se dodijelila nova uloga u provedbi politike te ojačala njegova operativna uloga. To bi moglo uključivati upravljanje mehanizmom raspodjele u okviru reformiranog Dublinskog sustava, praćenje usklađenosti država članica s pravilima o azilu EU-a, utvrđivanje mjera za otklanjanje nedostataka te mogućnost poduzimanja operativnih mjera u hitnim situacijama.
  • Jačanje sustava Eurodac: Kako bi podržala primjenu Dublinskog sustava, Komisija bi mogla predložiti prilagođavanje sustava Eurodac i proširenje njegove svrhe u cilju olakšavanja borbe protiv nezakonite migracije, učinkovitijeg pohranjivanja i razmjene otisaka prstiju te podrške vraćanju.

Osiguravanje i jačanje sigurnih i zakonitih migracijskih putova

U travnju 2014. Jean Claude Juncker na Malti je u okviru svoje izborne kampanje predstavio plan o migracijama u pet točaka, koji je uključivao i poziv Europi da pokaže više političke odlučnosti u pogledu zakonitih migracija. EU mora u okviru svojih međunarodnih obveza omogućiti osobama kojima je potrebna međunarodna zaštita da u EU stignu na organiziran, siguran i dostojanstven način. Osim toga, nužno je proaktivnom politikom radne migracije pridonijeti otklanjanju nedostataka vještina i odgovoriti na demografske izazove s kojima se EU suočava. Komisija će raditi na nizu mjera povezanih sa zakonitim načinima migracije u Europu i integracijskim politikama:

  • Strukturirani sustav preseljenja : Na temelju postojećih inicijativa Komisija će iznijeti prijedlog za okvir politika EU-a povezanih s preseljenjem. Tim će se prijedlogom uspostaviti horizontalni mehanizam na temelju zajedničkih pravila EU-a o prihvatu i raspodjeli, statusu koji se dodjeljuje preseljenim osobama, financijskoj potpori i mjerama za odvraćanje od sekundarnih kretanja.
  • Reforma Direktive EU-a o plavoj karti : Ojačat će se njezina uloga kao sustava koji postoji na razini EU-a razvijanjem ujednačenog pristupa koji bi uključivao fleksibilnije uvjete sudjelovanja, poboljšane postupke odobravanja i povećana prava visokokvalificiranih državljana trećih zemalja
  • Mjere za privlačenje inovativnih poduzetnika i potporu njihovoj djelatnosti kako bi se potaknuo gospodarski rast i otvorila radna mjesta.
  • Ocjena prikladnosti i učinkovitosti (REFIT) postojećih pravila o zakonitim migracijama u cilju racionalizacije i pojednostavnjenja postojećih pravila za različite kategorije državljana trećih zemalja za boravak, rad ili studiranje u EU-u.
  • Razvoj bliske suradnje s trećim zemljama kao dio postojećih političkih dijaloga i operativne suradnje u okviru globalnog pristupa migraciji i mobilnosti kako bi se osiguralo učinkovitije upravljanje migracijskim tokovima.

Komisija će predložiti i akcijski plan EU-a za integraciju.

Kontekst
Europska komisija predano i neprestano radi na usklađenom europskom odgovoru na problem izbjeglica i migracija.
Nakon preuzimanja dužnosti predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker zadužio je Dimitrisa Avramopoulosa, povjerenika s posebnom nadležnošću za migracije, da zajedno s drugim povjerenicima, pod koordinacijom prvog potpredsjednika Fransa Timmermansa, pripremi novu migracijsku politiku kao jedan od 10 prioriteta političkih smjernica.

Dana 13. svibnja 2015. Europska komisija predložila je dalekosežnu strategiju u obliku Europskoga migracijskog programa za odgovor na neposredne izazove u trenutačnom kriznom stanju te za stvaranje instrumenata EU-a za bolje srednjoročno i dugoročno upravljanje migracijama u područjima nezakonitih migracija, granica, azila i zakonitih migracija.
Već su donesena tri provedbena paketa u okviru tog Programa: 27. svibnja, 9. rujna te 15. prosinca 2015.

Dodatne informacije:

Komunikacija: Ususret reformi zajedničkog europskog sustava azila i olakšavanju zakonitih načina dolaska u Europu




INFORMATIVNI ČLANAK: Dublinski sustav



INFORMATIVNI ČLANAK: Zajednički europski sustav azila



INFORMATIVNI ČLANAK: Zakonite migracije



Europski migracijski program



Internetska stranica Glavne uprave za unutarnje poslove


Pojedinosti

Datum objave
6. travnja 2016.
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj