Skip to main content
Logotip Europske komisije
Predstavništvo u Hrvatskoj
Informativni članak7 lipanj 2022Predstavništvo u Hrvatskoj

Proračun Unije za 2023.: omogućuje Europi da nastavi oblikovati svijet koji se mijenja

Nacrt proračuna za 2023., dopunjen instrumentom NextGenerationEU, osmišljen je tako da odgovara na najhitnije potrebe u vezi s oporavkom država članica Unije i naših partnera u svijetu.

Proračun Unije za 2023.: omogućuje Europi da nastavi oblikovati svijet koji se mijenja

Komisija je danas predložila godišnji proračun Unije za 2023. u vrijednosti od 185,6 milijardi eura, koji će se dopuniti bespovratnim sredstvima u okviru instrumenta NextGenerationEU koja se procjenjuju na oko 113,9 milijardi eura. U okviru proračuna Unije i dalje će se mobilizirati znatna ulaganja za poticanje strateške autonomije Europe, gospodarskog oporavka koji je u tijeku, očuvanja održivosti i otvaranja radnih mjesta. Komisija će nastaviti davati prednost zelenim i digitalnim ulaganjima te ispunjavanju hitnih potreba koje proizlaze iz nedavnih i sadašnjih kriza.

Povjerenik za proračun EU-a Johannes Hahn izjavio je: Nastavljamo predlagati izvanredne iznose financiranja za potporu oporavku Europe i svladavanje sadašnjih i budućih izazova. Proračun je i dalje važan alat Unije za osiguravanje jasne dodane vrijednosti građanima. Pomaže Europi oblikovati svijet koji se mijenja, u kojem radimo zajedno za mir, prosperitet i naše europske vrijednosti.

Nacrt proračuna za 2023., dopunjen instrumentom NextGenerationEU, osmišljen je tako da odgovara na najhitnije potrebe u vezi s oporavkom država članica Unije i naših partnera u svijetu. Tim financijskim sredstvima nastavit će se obnova i modernizacija Europske unije te jačanje statusa Europe kao snažnog globalnog aktera i pouzdanog partnera.

Dodatni prijedlozi za financiranje učinka rata u Ukrajini na vanjskoj i unutarnjoj razini podnijet će se kasnije tijekom godine na temelju preciznije procjene potreba, u skladu sa zaključcima Europskog vijeća od 31. svibnja 2022.

Proračun odražava političke prioritete Unije koji su ključni za osiguranje održivog oporavka i jačanje otpornosti Europe. U tu svrhu Komisija predlaže sljedeću raspodjelu sredstava (u obvezama):

  • 103,5 milijardi eura bespovratnih sredstava iz instrumenta NextGenerationEU u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost kako bi se pružila potpora gospodarskom oporavku i rastu nakon pandemije koronavirusa i svladali izazovi koji proizlaze iz rata u Ukrajini.
  • 53,6 milijardi eura za zajedničku poljoprivrednu politiku i 1,1 milijarda eura za Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu kao potpora europskim poljoprivrednicima i ribarima, ali i kako bi se ojačala otpornost poljoprivredno-prehrambenog sektora i sektora ribarstva te osigurala dostatna sredstva za upravljanje krizama u kontekstu očekivane globalne nestašice hrane.
  • 46,1 milijarda eura za regionalni razvoj i koheziju za potporu ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji, kao i za infrastrukturu kojom se podupiru zelena tranzicija i prioritetni projekti Unije.
  • 14,3 milijarde eura za potporu našim partnerima i interesima u svijetu, od čega 12 milijardi eura u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa (NDICI – Globalna Europa), 2,5 milijardi eura za Instrument pretpristupne pomoći (IPA III) i 1,6 milijardi eura za humanitarnu pomoć (HUMA).
  • 13,6 milijardi eura za istraživanje i inovacije, od čega 12,3 milijarde eura za Obzor Europa, vodeći istraživački program Unije, koji bi dobio dodatnih 1,8 milijardi eura iz instrumenta NextGenerationEU.
  • 4,8 milijardi eura za europska strateška ulaganja, od čega 341 milijun eura fondu InvestEU za ključne prioritete (istraživanje i inovacije, usporedna zelena i digitalna tranzicija, zdravstveni sektor i strateške tehnologije), 2,9 milijardi eura Instrumentu za povezivanje Europe za poboljšanje prekogranične infrastrukture i 1,3 milijarde eura programu Digitalna Europa za oblikovanje digitalne budućnosti Unije; fond InvestEU dobio bi dodatnih 2,5 milijardi eura bespovratnih sredstava iz instrumenta NextGenerationEU.
  • 4,8 milijardi eura za ulaganja u ljude, socijalnu koheziju i vrijednosti, od čega 3,5 milijardi eura programu Erasmus+ za stvaranje prilika za obrazovanje i mobilnost građana, 325 milijuna eura za potporu umjetnicima i stvarateljima iz cijele Europe te 212 milijuna eura za promicanje pravosuđa, prava i vrijednosti.
  • 2,3 milijarde eura za okoliš i klimatsku politiku, od čega 728 milijuna eura programu LIFE za potporu ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi na njih te 1,5 milijardi eura Fondu za pravednu tranziciju kako bi zelena tranzicija donijela koristi svima. Fond za pravednu tranziciju dobio bi dodatnih 5,4 milijarde eura bespovratnih sredstava iz instrumenta NextGenerationEU.
  • 2,2 milijarde eura za svemir, najvećim dijelom za Europski svemirski program, koji će objediniti djelovanje Unije u tom strateškom području.
  • 2,1 milijarda eura za zaštitu naših granica, od čega 1,1 milijarda eura Fondu za integrirano upravljanje granicama i 839 milijuna eura (ukupni doprinos Unije) Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex).
  • 1,6 milijardi eura za rashode povezane s migracijama, od čega 1,4 milijarde eura za potporu migrantima i tražiteljima azila u skladu s našim vrijednostima i prioritetima.
  • 1,2 milijarde eura za rješavanje pitanja povezanih s obranom, od čega 626 milijuna eura za potporu razvoju kapaciteta i istraživanju u okviru Europskog fonda za obranu te 237 milijuna eura za potporu vojnoj mobilnosti.
  • 927 milijuna eura za osiguravanje dobrog funkcioniranja jedinstvenog tržišta, od čega 593 milijuna eura programu jedinstvenog tržišta te blizu 200 milijuna eura za borbu protiv prijevara, suradnju u području oporezivanja i carina.
  • 732 milijuna eura za program „EU za zdravlje” kako bi se pružio sveobuhvatan odgovor na zdravstvene potrebe građana te 147 milijuna eura za Mehanizam Unije za civilnu zaštitu (rescEU) kako bi se omogućilo brzo pružanje operativne pomoći u slučaju krize.
  • 689 milijuna eura za sigurnost, od čega 310 milijuna eura za Fond za unutarnju sigurnost, koji će raditi na suzbijanju terorizma, radikalizacije, organiziranog kriminala i kiberkriminaliteta.
  • 138 milijuna eura za sigurne satelitske veze u okviru prijedloga novog programa Unije za sigurnu povezivost.
  • Proračunska sredstva za Europski akt o čipovima bit će na raspolaganju u okviru programa Obzor Europa i preraspodjelom sredstava iz drugih programa.

Nacrt proračuna za 2023. dio je dugoročnog proračuna Unije koji su čelnici vlada i država donijeli krajem 2020., uključujući naknadne tehničke prilagodbe, koji ima za cilj pretvoriti prioritete Unije u konkretne godišnje rezultate. Zbog toga će znatan dio sredstava biti namijenjen borbi protiv klimatskih promjena, u skladu s ciljem da se na taj prioritet politike potroši 30 % dugoročnog proračuna i instrumenta za oporavak NextGenerationEU.

Kontekst

Nacrtom proračuna Unije za 2023. obuhvaćeni su rashodi u okviru instrumenta NextGenerationEU, koji će se financirati zaduživanjem na tržištima kapitala, i rashodi obuhvaćeni odobrenim sredstvima u okviru gornjih granica dugoročnog proračuna, koji se financiraju iz vlastitih sredstava. Za potonje se rashode za svaki program u nacrtu proračuna predlažu dva iznosa: obveze i plaćanja. „Obveze” se odnose na financijska sredstva za koja se mogu sklopiti ugovori u određenoj godini, a „plaćanja” na stvarno isplaćena sredstva. Predloženi proračun Unije za 2023. iznosi 185,6 milijardi eura u obvezama i 166,3 milijarde eura u plaćanjima. Svi iznosi izraženi su u tekućim cijenama.

Stvarna plaćanja u okviru instrumenta NextGenerationEU i potrebna financijska sredstva za koja će Europska komisija tražiti tržišno financiranje mogu biti drugačiji, a odredit će se na temelju preciznih procjena koje se s vremenom mijenjaju. Komisija će i dalje objavljivati šestomjesečne planove financiranja radi informiranja javnosti o planiranom opsegu izdavanja u nadolazećim mjesecima.

Instrument NextGenerationEU raspolaže proračunom od 807 milijardi eura u tekućim cijenama, a pridonosi oporavku Unije od neposredne gospodarske i društvene štete prouzročene pandemijom koronavirusa te nam omogućava da odgovorimo na sadašnje i buduće krize kao što je rat u Ukrajini. Privremeni instrument pomaže u obnovi Unije nakon pandemije bolesti COVID-19, koja će biti zelenija, digitalnija, otpornija i spremnija za sadašnje i buduće izazove. Ugovori/obveze u okviru instrumenta NextGenerationEU mogu se sklapati do kraja 2023., a plaćanja povezana s tim zaduživanjem obavljat će se do kraja 2026.

Više informacija

Pitanja i odgovori: nacrt godišnjeg proračuna za 2023.

Dokumenti godišnjeg proračuna

Dugoročni proračun EU-a za razdoblje 2021. 2027. i NextGenerationEU

EU kao zajmoprimac

Pojedinosti

Datum objave
7 lipanj 2022
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj