Glavni sadržaj
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj
  • Novinski članak
  • 6. lipnja 2018.
  • Predstavništvo u Hrvatskoj
  • Predviđeno vrijeme čitanja: 4 min

Proračun EU-a: 16 milijardi eura vrijedan svemirski program nakon 2020. za vodeću ulogu EU-a u sektoru

EU-a u svemirskom sektoru

Komisija predlaže da se u sljedećem dugoročnom proračunskom razdoblju EU-a, od 2021. do 2027., 16 milijardi eura izdvoji za daljnje osnaživanje vodeće uloge EU-a u svemirskom sektoru. Svemirska tehnologija, svemirski podaci i svemirske usluge postali su neophodni u svakodnevnom životu Europljana, a važni su i za zaštitu europskih strateških interesa. Zahvaljujući velikim ulaganjima EU snažno predvodi u svemirskim aktivnostima, a europska svemirska industrija jedna je od najkonkurentnijih. No puno je novih izazova, a globalna konkurencija sve je oštrija. Novi svemirski program EU-a predviđa veća ulaganja u svemirske aktivnosti i prilagođavanje novim potrebama i tehnologijama uz istovremeno jačanje autonomnog pristupa Europe svemiru.

Potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič izjavio je: Ulaganja EU-a u svemir već su donijela vrhunske rezultate u korist europskih građana i poduzeća. Više od 10 % BDP-a proizlazi iz usluga koje se temelje na svemirskoj tehnologiji, a velika ulaganja EU-a omogućila su napredak koji ni jedna država članica ne bi mogla ostvariti samostalno. No moramo dodatno razvijati svemirski sektor. Upotrebom svemirskih podataka naša industrija može preuzeti vodeći položaj u tehnologijama kao što su internet stvari i automatizirana vožnja. Svemirski podaci mogu nam pomoći u točnijem praćenju emisija stakleničkih plinova, a time i u izradi djelotvornije klimatske politike.

Elżbieta Bieńkowska, povjerenica za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo i MSP-ove, dodala je: Svemir je važan za Europu. Vrijednost svemirskih aktivnosti EU-a za naše društvo, naše gospodarstvo i našu sigurnost iznimna je. Naš je plan jasan: održavati i nadograđivati postojeću infrastrukturu za Galileo i Copernicus, povećati upotrebu svemirskih podataka, poticati inovativna novoosnovana poduzeća koja čine privatni segment svemirskih letova, odnosno europski „novi svemir”, i povećati sigurnost Europljana. Danas tu ambiciju i viziju pretvaramo u konkretan program tako da Europa ostane svjetski predvodnik u svemirskom sektoru i ima kapacitete da bolje odgovori na korjenite promjene u tom sektoru.

Komisija predlaže da se sve postojeće i nove svemirske aktivnosti objedine u jedinstven program. Novi svemirski program oslanja se na postojeću infrastrukturu i postojeće usluge, ali i uvodi neke novine.

  • Poticanje snažne i inovativne svemirske industrije: novi svemirski program poboljšat će pristup rizičnom financiranju za novoosnovana poduzeća u području svemirskih tehnologija. Komisija će usto istražiti mogućnost uspostave namjenskog vlasničkog instrumenta u okviru programa InvestEU. Novi svemirski program uspostavit će inovacijska partnerstva za razvoj i kupnju inovativnih proizvoda i usluga, olakšati pristup ispitnim i proizvodnim postrojenjima za novoosnovana poduzeća te promicati certifikacija i standardizacija. Program će se provoditi zajedno s Obzorom Europa i osigurati suradnju u istraživačkim i inovacijskim aktivnostima povezanima sa svemirom.
  • Zadržavanje autonomnog, pouzdanog i ekonomski isplativog pristupa EU-a svemiru: posebno je važno da Europa bude strateški autonomna kad je riječ o ključnoj infrastrukturi, tehnologiji, sigurnosti i obrani. Budući da je EU najveći institucijski korisnik, Komisija će objediniti potražnju EU-a za uslugama lansiranja te će ulagati u taj sektor i podupirati upotrebu inovativnih tehnologija kao što su ponovno upotrebljive rakete, ali i podupirati prilagodbu potrebne zemaljske infrastrukture.
  • Jedinstven i pojednostavnjen sustav upravljanja: EU će zbog većih financijskih ulaganja prilagoditi postupak odlučivanja tako da bude učinkovitiji i da se sve svemirske aktivnosti EU-a provode na vrijeme i u skladu s proračunom. Komisija će i dalje biti odgovorna za upravljanje ukupnim programom. Zbog svoje neosporne stručnosti međuvladina Europska svemirska agencija (ESA) ostat će važan partner u tehničkoj i operativnoj provedbi svemirskog programa EU-a. Europska agencija za globalne navigacijske satelitske sustave, koja će se preimenovati u „Agenciju EU-a za svemirski program”, intenzivnije će podupirati iskorištavanje rezultata svemirskih aktivnosti EU-a i njihovo prihvaćanje na tržištu te imati važniju ulogu u osiguravanju sigurnosti svih komponenti programa.

Komisija predlaže sljedeću raspodjelu proračuna od 16 milijardi eura za razdoblje 2021. – 2027.:

  • 9,7 milijardi eura za Galileo i EGNOS, EU-ove globalne i regionalne satelitske navigacijske sustave: time će se financirati daljnja ulaganja u aktivnosti i infrastrukturu za upotpunjavanje i održavanje konstelacije satelita, razvoj signala poboljšane preciznosti i potpora prihvaćanju usluga satelitske navigacije na tržištu za potrebe autonomnih i povezanih automobila, interneta stvari, pametnih telefona i upravljanja prometom.
  • 5,8 milijardi eura za Copernicus, EU-ov program za promatranje Zemlje: zadržat će se autonomija EU-a i njegova vodeća uloga u visokokvalitetnom praćenju okoliša, upravljanju hitnim situacijama i potpori sigurnosti granica i pomorskoj sigurnosti. Nove misije Copernicusa poput praćenja CO2 omogućit će EU-u da postane tehnološki predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena, u skladu s obvezama preuzetima na temelju Pariškog sporazuma o klimi. Usluga pristupa podacima i informacijama programa Copernicus (DIAS) omogućit će MSP-ovima i novoosnovanim poduzećima da lakše iskorištavaju Copernicusove podatke i razviju inovativne primjene.
  • 500 milijuna eura za razvoj novih komponenti: novi svemirski program povećat će efikasnost i autonomiju kapaciteta za SSA (svijest o situaciji u svemiru), koji omogućuju izbjegavanje sudara u svemiru i praćenje ponovnog ulaska svemirskih objekata u Zemljinu atmosferu. Jedno od područja kojima se Program bavi su i opasnosti iz svemira povezane sa Sunčevom aktivnošću odnosno asteroidima i kometima koji prijete ključnoj infrastrukturi. Pokreće se i nova inicijativa za državnu satelitsku komunikaciju (GOVSATCOM), koja će državama članicama omogućiti pouzdan, siguran i isplativ pristup sigurnoj satelitskoj komunikaciji. No koristi GOVSATCOM-a osjetit će se i u drugim područjima kao što su policijska zaštita granica, diplomatske zajednice, civilna zaštita i humanitarne intervencije.

Pojedinosti

Datum objave
6. lipnja 2018.
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj