Proljetni paket europskog semestra: izgradnja temelja za snažan i održiv oporavak

Smjernice fiskalne politike i nastavak primjene opće klauzule o odstupanju

Zahvaljujući aktivaciji opće klauzule o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu u ožujku 2020. države članice mogle su brzo reagirati i donijeti hitne mjere za ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica krize.

U Komunikaciji o fiskalnoj politici od 3. ožujka 2021. pojašnjeno je da se odluka o deaktivaciji opće klauzule o odstupanju treba donijeti na temelju ukupne ocjene stanja gospodarstva utemeljene na kvantitativnim kriterijima te da bi glavni kvantitativni kriterij trebala biti razina gospodarske aktivnosti u EU-u u usporedbi s razinama prije krize. U skladu s Komisijinom proljetnom gospodarskom prognozom 2021. opća klauzula o odstupanju nastavit će se primjenjivati u 2022., a njezina se deaktivacija očekuje od 2023.

Fiskalna politika u 2021. i 2022. treba ostati poticajna. Države članice trebale bi izbjeći prerano ukidanje potpore te u cijelosti iskoristiti sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Provedbom ulaganja i reformi u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost poduprijet će se gospodarski oporavak, potaknuti potencijalni rast i zapošljavanje te doprinijeti smanjenju neravnoteža i poboljšanju javnih financija. Tijekom 2022. trebala bi započeti sve veća diferencijacija nacionalnih fiskalnih politika, a države članice trebale bi zadržati ulaganja za potporu oporavku. Kada uvjeti to dopuste, države članice trebale bi provoditi politike usmjerene na osiguravanje fiskalne održivosti u srednjoročnom razdoblju.

Izvješće iz članka 126. stavka 3. o ispunjavanju kriterija deficita i duga iz Ugovora

Komisija je donijela izvješće u skladu s člankom 126. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju EU-a (UFEU) za sve države članice osim Rumunjske, na koju se već primjenjuje korektivni dio Pakta. Svrha je izvješća ocijeniti usklađenost država članica s kriterijima deficita i duga iz Ugovora. Analiza upućuje na to da kriterij deficita ispunjavaju Bugarska, Danska i Švedska, dok ga ostale države članice ne ispunjavaju. Kriterij duga ne ispunjava 13 država članica (Belgija, Njemačka, Grčka, Španjolska, Francuska, Hrvatska, Italija, Cipar, Mađarska, Austrija, Portugal, Slovenija i Finska).

Komisija smatra da u ovoj fazi ne bi trebalo donositi odluku o pokretanju postupka u slučaju prekomjernog deficita za države članice. Za Rumunjsku preporučuje ažuriranje fiskalnog plana prilagodbe s ciljem ispravljanja prekomjernog deficita u 2024.

Uklanjanje makroekonomskih neravnoteža

Komisija je utvrdila makroekonomske slabosti povezane s neravnotežama i prekomjernim neravnotežama za 12 država članica koje su odabrane za detaljna preispitivanja u Izvješću o mehanizmu upozoravanja za 2021. Tri države članice i dalje bilježe prekomjerne neravnoteže (Cipar, Grčka i Italija), a devet država članica neravnoteže (Hrvatska, Francuska, Njemačka, Irska, Nizozemska, Portugal, Rumunjska, Španjolska i Švedska).

Očekuje se da će provedba reformi i ulaganja u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost pomoći u suočavanju s izazovima utvrđenima u prethodnim ciklusima semestra i imati važnu ulogu u uklanjanju postojećih makroekonomskih neravnoteža.

Izvješće o pojačanom nadzoru i izvješća o nadzoru nakon provedbe programa

Komisija je donijela deseto izvješće o pojačanom nadzoru za Grčku. U izvješću se zaključuje da je Grčka poduzela potrebne mjere kako bi ispunila svoje posebne obveze unatoč nepovoljnim okolnostima prouzročenima pandemijom bolesti COVID-19.

Komisija je donijela i izvješća o nadzoru nakon provedbe programa za Irsku, Španjolsku, Cipar i Portugal. U izvješćima se zaključuje da je sposobnost otplate duga svih predmetnih država članica zadovoljavajuća.

Smjernice za zapošljavanje

Smjernicama za zapošljavanje utvrđuju se zajednički prioriteti nacionalnih politika zapošljavanja kako bi one bile što uključivije i pravednije. Nakon njihova donošenja u listopadu 2020. smjernice su ažurirane kako bi se u njih uključila dimenzija okolišne održivosti i digitalna dimenzija, uzimajući u obzir Komunikaciju o jakoj socijalnoj Europi za pravednu tranziciju i UN-ove ciljeve održivog razvoja. U njima se uzimaju u obzir i posljedice krize uzrokovane bolešću COVID-19 te se pružaju posebne smjernice za ublažavanje učinka krize na zaposlenost i njezinih socijalnih posljedica.

S obzirom na to da su postojeće smjernice za zapošljavanje i dalje aktualne, Komisija predlaže da se one prenesu u 2021. te naglašava ulogu novih glavnih ciljeva EU-a utvrđenih akcijskim planom europskog stupa socijalnih prava i smjernice politike određene na socijalnom samitu u Portu.

Izjave članova Kolegija

Izvršni potpredsjednik nadležan za gospodarstvo u interesu građana Valdis Dombrovskis izjavio je: Ovo posebno izdanje proljetnog paketa predstavljamo u prijelomnom trenutku, kada nam je oporavak nadohvat ruke, ali je put do njega još uvijek pun nepoznanica. Stoga ćemo nastaviti koristiti sve dostupne instrumente kako bismo osigurali normalizaciju naših gospodarstava. Produljujemo opću klauzulu o odstupanju na 2022. s ciljem njezine deaktivacije u 2023. Potičemo države članice da ove i sljedeće godine zadrže poticajnu fiskalnu politiku, očuvaju javna ulaganja i na najbolji način iskoriste financiranje iz Mehanizma za oporavak i otpornost kako bi potaknule rast. Zdrava kombinacija rashoda – s naglaskom na ulaganjima uz strogo kontroliranje ostalih izdataka – olakšat će povratak na razboritije pozicije u srednjoročnom razdoblju, a to je posebno važno za države s visokom razinom duga.

Povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit izjavio je: Na socijalnom samitu u Portu definirali smo europski socijalni program za sljedećih deset godina, u skladu s akcijskim planom europskog stupa socijalnih prava. Smjernicama za zapošljavanje koje danas predlažemo utvrđuju se zajednički prioriteti za države članice, s posebnim naglaskom na otvaranju kvalitetnih radnih mjesta, modernizaciji i uključivosti tržišta rada, obrazovanju i osposobljavanju te primjerenoj socijalnoj zaštiti i zdravstvenim sustavima. Provedba načela stupa socijalnih prava u okviru europskog semestra doprinijet će otpornom, uključivom i održivom oporavku u Europi.

Povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni izjavio je: Nakon tmurne zime europsko je gospodarstvo obasjalo proljetno sunce. Milijuni Europljana svakodnevno primaju svoje doze cjepiva, brojke novozaraženih se smanjuju, ograničenja popuštaju, a povjerenje raste. NextGenerationEU napokon je postao stvarnost. Sada moramo povući prave poteze. Oporavak je i dalje neujednačen, a nesigurnost velika, stoga gospodarska politika mora ostati poticajna u 2021. i u 2022. Zahvaljujući Mehanizmu za oporavak i otpornost javna ulaganja trebala bi doseći najvišu razinu u zadnjih deset godina. Naša je današnja poruka da sve države trebaju zadržati i ulaganja financirana nacionalnim sredstvima. Kada se zdravstveni rizici smanje, države članice Unije trebale bi postupno prijeći na ciljane mjere kako bi poduzećima i radnicima pružile potporu u razdoblju nakon pandemije.

Daljnji koraci

Komisija poziva Euroskupinu i Vijeće na raspravu o paketu i prihvaćanje preporuka koje su danas predstavljene. Komisija očekuje konstruktivan dijalog s Europskim parlamentom o sadržaju paketa i svakom sljedećem koraku ciklusa europskog semestra.

Dodatne informacije

Proljetni paket Europskog semestra 2021.: pitanja i odgovori

Proljetni paket Europskog semestra 2021. – dokumenti

Komunikacija o preporukama Komisije

Preporuke Komisije

Izvješće u skladu s člankom 126. stavkom 3.

Smjernica za zapošljavanje 2021.

Deseto izvješće o pojačanom nadzoru za Grčku

Izvješće o nadzoru nakon provedbe programa za Cipar

Izvješće o nadzoru nakon provedbe programa za Irsku

Izvješće o nadzoru nakon provedbe programa za Španjolsku

Izvješće o nadzoru nakon provedbe programa za Portugal