Europsko gospodarstvo raste sedmu godinu zaredom i očekuje se da će unatoč manje povoljnim uvjetima i globalnoj nesigurnosti nastaviti rasti i 2020., i to u svim državama članicama. Zaposlenost je na rekordno visokoj, a nezaposlenost na rekordno niskoj razini. Međutim, i dalje su prisutne znatne razlike među zemljama, regijama i skupinama stanovništva. U tom kontekstu, Komisija poziva države članice da nastave djelovati na temelju napretka ostvarenog posljednjih godina. Učinkovitim reformama, koje prate ciljane investicijske strategije i odgovorne fiskalne politike, i dalje se osigurava uspješan okvir za modernizaciju europskog gospodarstva.
Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog te za financijsku stabilnost, financijske usluge te uniju tržišta kapitala, izjavio je: Europski semestar istinski je doprinio poboljšanju gospodarskog i socijalnog stanja u Europi. Ipak, još su prisutni neki važni izazovi, a rizici za gospodarske izglede se povećavaju. Zabrinjavajuće je da je u nekim zemljama došlo do slabljenja zamaha reformi. Pozivamo sve države članice da ulože nove napore u povećanje otpornosti naših gospodarstava i poticanje održivog i uključivog rasta. Bolje usmjerenim ulaganjima može se znatno doprinijeti ostvarenju tih ciljeva.
Povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage Marianne Thyssen izjavila je: Sadašnja je Komisija predano radila na izgradnji pravednije Europe, održive i uključive Europe, Europe koja nikoga ne isključuje. Europskim stupom socijalnih prava utvrđuju se načela i prava za sve građane EU-a, koja treba primjenjivati na nacionalnoj razini. S obzirom na brze promjene u svijetu rada, ključno je da države članice provedu reforme u području inicijalnog obrazovanja i cjeloživotnog učenja, tržišta rada i socijalne zaštite.
Povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu Pierre Moscovici izjavio je: Ovim posljednjim proljetnim paketom u našem mandatu ponovno potvrđujemo svoju predanost pametnoj primjeni Pakta o stabilnosti i rastu. To znači da se naše odluke ne temelje na mehaničkoj ili legalističkoj primjeni pravila, već na tome doprinosi li se njima rastu, zapošljavanju i zdravim javnim financijama. Naši rezultati pokazuju da je to ispravan pristup: javne financije stalno se poboljšavaju, a da se pritom ne narušava rast. Danas želimo naglasiti i da dio država članica treba nastaviti i po potrebi pojačati napore u borbi protiv agresivnog poreznog planiranja, u interesu pravednosti prema svim poreznim obveznicima.
Preporuke po državama članicama 2019.
U današnjim se preporukama državama članicama daju smjernice kako bi mogle prikladno odgovoriti na stalne i nove ekonomske i socijalne izazove i ostvariti zajedničke ključne ciljeve politika. U preporukama se odražavaju opći prioriteti utvrđeni u Godišnjem pregledu rasta za 2019. i preporuci o ekonomskoj politici europodručja objavljenoj u studenome 2019. Preporuke se temelje na detaljnoj analizi iz izvješća po državama članicama objavljenih u veljači i procjeni nacionalnih programa predstavljenih u travnju. Zbog usporavanja globalnog rasta naglašena je potreba za nastavkom strukturnih reformi, osobito onih kojima se nastoji postići održiv i uključiv rast. Države članice trebale bi ulagati veće napore u postizanje socijalne konvergencije u skladu s europskim stupom socijalnih prava. U skladu s preporukom za europodručje, države članice trebale bi nastojati ostvariti i simetričniju ponovnu uspostavu ravnoteže u cijelom europodručju te nastaviti ulagati napore u jačanje jedinstvenog tržišta i produbljenje europske ekonomske i monetarne unije.
U preporukama po državama članicama 2019. stavlja se jači naglasak na utvrđivanje nacionalnih potreba za ulaganjima i određivanje prioriteta ulaganja i posebna se pozornost pridaje regionalnim i teritorijalnim razlikama. To je u skladu s detaljnom analizom potreba za ulaganjima i uskih grla utvrđenih za svaku državu članicu u izvješćima po državama članicama objavljenima ranije ove godine i u skladu s ciljem određivanja prioriteta pri korištenju sredstava EU-a u sljedećem dugoročnom proračunu EU-a – višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021.–2027.
Napredak u provedbi preporuka
Od uvođenja europskog semestra 2011. države članice postigle su barem određeni napredak u provedbi više od dvije trećine preporuka koje su im upućene.
Najveći napredak ostvaren je u području financijskih usluga i politika zapošljavanja, dok je stopa provedbe preporuka o proširenju porezne osnovice, zdravstvu i tržišnom natjecanju u sektoru usluga, posebno niska.
S obzirom na preostale ekonomske i socijalne izazove te na rizike od pogoršanja gospodarskih izgleda odlučnija provedba reformi u svim područjima od ključne je važnosti za jačanje otpornosti gospodarstava EU-a.
Nastavlja se ispravljanje makroekonomskih neravnoteža
Nastavlja se napredak u ispravljanju makroekonomskih neravnoteža, ali potrebne su dodatne mjere politike. U nekim državama članicama razine privatnog i javnog duga i dalje su nezapamćeno visoke, što ostavlja manje manevarskog prostora za suočavanje s negativnim šokovima. U drugima su vidljivi znakovi mogućeg „pregrijavanja” gospodarstva zbog dinamičnog rasta cijena stambenih nekretnina i povećanja jediničnih troškova rada. U svim državama članicama potrebne su daljnje mjere za povećanje produktivnosti, poticanje ulaganja i promicanje potencijalnog rasta.
Komisija je u veljači zaključila da u 13 država članica postoje neravnoteže (Bugarska, Hrvatska, Francuska, Njemačka, Irska, Portugal, Španjolska, Nizozemska, Rumunjska i Švedska), a u tri države članice prekomjerne neravnoteže (Cipar, Grčka i Italija). Kao i prethodnih godina, zbog tih će neravnoteža biti potrebno kontinuirano posebno praćenje u okviru postupka zbog makroekonomskih neravnoteža.
Smjernice i odluke u okviru Pakta o stabilnosti i rastu
Na temelju ocjene programâ stabilnosti i konvergencije 2019. Komisija je poduzela određene mjere u okviru Pakta o stabilnosti i rastu. Komisija preporučuje da se postupak u slučaju prekomjernog deficita obustavi za Španjolsku. Nakon što Vijeće donese tu odluku, svi postupci u slučaju prekomjernog deficita koji su bili pokrenuti tijekom krize bit će obustavljeni. U 2011. korektivni dio Pakta o stabilnosti i rastu primjenjivao se na 24 države članice.
Komisija je na temelju članka 126. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) donijela izvješća za Belgiju, Francusku, Italiju i Cipar u kojima preispituje njihovo poštovanje kriterija deficita i duga iz Ugovora. Za Italiju se u izvješću zaključuje da je opravdano pokretanje postupka u slučaju prekomjernog deficita na temelju duga.
Na Mađarsku i Rumunjsku se od 2018., odnosno 2017., primjenjuje postupak zbog značajnog odstupanja. Komisija je danas Mađarsku i Rumunjsku upozorila da je u 2018. uočeno značajno odstupanje i preporučila Vijeću da tim državama članicama preporuči da to uočeno značajno odstupanje isprave.
Komisija je danas donijela i treće izvješće za Grčku u okviru pojačanog nadzora uspostavljenog nakon završetka programa potpore stabilnosti Europskog stabilizacijskog mehanizma. U izvješću se navodi da je u Grčkoj stanje nakon provedbe programa u kolovozu 2018. bilo relativno zadovoljavajuće, ali je zadnjih mjeseci provedba reformi usporena i upitna je usklađenost određenih mjera s obvezama preuzetima prema europskim partnerima, što bi moglo ugroziti ostvarenje dogovorenih fiskalnih ciljeva.
Kontekst
Preporuke po državama članicama temelje se na širim prioritetima iz predsjednikova govora o stanju Unije i Godišnjeg pregleda rasta. Preporuke se svake godine revidiraju kako bi se uzeo u obzir ostvareni napredak i promjenjivo okruženje. Državama članicama europodručja daju se i preporuke o ekonomskoj politici europodručja. Preporuke u okviru europskog semestra usklađene su s dugoročnijom vizijom strategije Europa 2020.
Od preuzimanja mandata ova je Komisija uvela niz izmjena u europski semestar kako bi on postao učinkovitiji i relevantniji. Primjerice, broj preporuka je smanjen, a njihov je sadržaj postao precizniji, istodobno ostavljajući prostor državama članicama da djeluju u skladu sa svojom nacionalnom praksom i situacijama. Veći naglasak stavljen je na izazove koji proizlaze iz ukupne situacije u europodručju, uključujući moguća prelijevanja među državama članicama. Preporuka za europodručje predstavljena je ranije u ciklusu europskog semestra (u studenome) kako bi se državama članicama omogućilo da u svojim planovima uzmu u obzir perspektivu europodručja. Socijalna pitanja stavljena su u prvi plan i uključena u sve faze ocjenjivanja, u skladu s prioritetima europskog stupa socijalnih prava i primjenom pregleda socijalnih pokazatelja. Osim toga, u ovogodišnjem ciklusu Komisija se usredotočila na potrebe za ulaganjima svake države članice kako bi se mogla pripremiti izrada programa za sljedeću generaciju fondova EU-a i kako bi se osiguralo da su reformski i investicijski prioriteti dobro usklađeni na nacionalnoj razini, tako da se potpora EU-a može iskoristiti na najbolji mogući način.
Osim toga, Komisija je poduzela više inicijativa kako bi potaknula dijalog, povezala se s dionicima i povećala nacionalnu odgovornost za reforme. Prije objave izvješća po državama članicama savjetovala se s državama članicama o analitičkim dijelovima izvješća koja se na njih odnose. Tijekom proteklih mjeseci Komisija se sastala s nacionalnim tijelima i dionicima kako bi razmotrila ključne izazove i provjerila kako bi se oni mogli prenijeti u preporuke po državama članicama. Istovremeno, Komisija održava redovita savjetovanja sa socijalnim partnerima i pozvala je države članice da budu otvorenije za doprinose nacionalnih socijalnih partnera. Usto Komisijina Služba za potporu strukturnim reformama državama članicama koje to zatraže pruža ciljanu pomoć u izradi i provedbi reformi.
Komisija je u veljači objavila detaljnu analizu gospodarskog i socijalnog stanja u svakoj od država članica u obliku izvješća po državama članicama u okviru Zimskog paketa Europskog semestra 2019.
U travnju su države članice dostavile svoje nacionalne programe reformi te svoje programe stabilnosti (države članice europodručja) odnosno programe konvergencije (države članice izvan europodručja), uključujući daljnje mjere poduzete kao odgovor na Zimski paket.
Današnje se preporuke temelje na tim dijalozima, nacionalnim programima, podacima Eurostata i nedavno objavljenoj Komisijinoj proljetnoj gospodarskoj prognozi 2019.
Sljedeći koraci
Komisija poziva Vijeće da potvrdi preporuke po državama članicama, a države članice da ih u potpunosti i pravovremeno provedu. Komisija će nastaviti surađivati s dionicima kako bi osigurala odgovornost u širem smislu te učinkovito praćenje i provedbu. Očekuje se da će ministri država članica EU-a raspravljati o preporukama po državama članicama prije nego ih čelnici država ili vlada EU-a prihvate. Nakon toga, zadaća je država članica da provedu preporuke u okviru svojih nacionalnih ekonomskih i proračunskih politika. Preporuke po državama članicama i analize na kojima se temelje izvješća po državama članicama poslužit će kao analitički temelj za izradu programa za fondove kohezijske politike EU-a u razdoblju 2021.–2027.
Pojedinosti
- Datum objave
- 5. lipnja 2019.
- Autor
- Predstavništvo u Hrvatskoj