Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.

Europska komisija danas je objavila Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020., usporedni pregled učinkovitosti, kvalitete i neovisnosti pravosudnih sustava svih država članica EU-a. Ovogodišnji Pregled stanja pokazuje daljnja poboljšanja učinkovitosti pravosudnih sustava u znatnom broju država članica. S druge strane, prema rezultatima danas objavljenog istraživanja Eurobarometra, građani u nekoliko država članica sve manje percipiraju pravosuđe kao neovisno.

Glavni rezultati Pregleda stanja za 2020.

• Pozitivni trendovi u učinkovitosti pravosudnih sustava: U većini država članica za koje je u okviru europskog semestra utvrđeno da se suočavaju s posebnim poteškoćama od 2012. se zamjećuju pozitivni pomaci. Trajanje prvostupanjskih postupaka u gotovo svim se tim državama članicama skratilo ili je barem ostalo nepromijenjeno. Gotovo sve države članice izvijestile su o visokoj stopi rješavanja predmeta (više od 97 %), što znači da sudovi općenito mogu držati korak s predmetima koji se pred njima pokreću te napredovati u zaključivanju neriješenih predmeta. U Pregledu stanja razmatra se i učinkovitost u određenim područjima prava EU-a, koja su odabrana zbog važnosti za jedinstveno tržište i poslovno okruženje. Ta su područja, među ostalim, pravo o zaštiti potrošača, u kojem se u sedam država članica predmeti rješavaju u manje od tri mjeseca, te pranje novca, za koje trajanje prvostupanjskih sudskih postupaka varira od prosječno godinu dana u polovini država članica pa do dvije godine u nekoliko država članica koje se suočavaju s poteškoćama u području kaznenog progona zbog pranja novca.
• Percepcija neovisnosti pravosuđa pogoršala se u odnosu na 2019.: Prema rezultatima danas objavljenog istraživanja Eurobarometra u dvije trećine država članica percepcija neovisnosti pravosuđa među građanima se poboljšala od 2016. Međutim, u usporedbi s prošlom godinom, ta je percepcija lošija u otprilike 40 % svih država članica i otprilike polovini država članica koje se suočavaju s posebnim poteškoćama. Kao razlog percepcije manjkave neovisnosti sudova i sudaca najčešće se navodi pritisak vlade i političara, a zatim pritisak gospodarskih ili drugih posebnih interesa.
• Poboljšanja u pogledu pristupačnosti i rodne ravnopravnosti: Gotovo sve države članice omogućuju internetski pristup nekim informacijama o svojem pravosudnom sustavu, a većina ih pruža informacije i za osobe s oštećenjem vida ili sluha te osobe koje nisu izvorni govornici. Države članice počinju uvoditi sustave za strojno čitljive presude, uz varijacije među državama članicama u pogledu stupnja razvoja tih sustava. Presude u tom formatu pristupačnije su korisnicima i dostupnije široj javnosti. Gotovo sve države članice imaju barem neka pojednostavnjenja za djecu, na primjer mjere za saslušanja prilagođena djeci. Međutim, manje od polovine država članica ima internetske stranice s informacijama o pravosudnom sustavu prilagođene djeci. Konačno, iako je među sucima na vrhovnim sudovima većine država članica i dalje manje od 50 % žena, od 2010. u većini država članica taj broj raste.