Predstavljen Program vještina za Europu za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost

Cilj je svim Europljanima, u gradovima i ruralnim područjima, zajamčiti mogućnost osposobljavanja i cjeloživotnog učenja, u skladu s europskim stupom socijalnih prava. Komisija se zalaže za ulaganja u ljude i vještine, koje imaju središnju ulogu u njezinom političkom programu, kako bi se nakon pandemije koronavirusa mogao osigurati održiv oporavak. Poduzećima, naime, trebaju radnici s vještinama za postizanje zelene i digitalne tranzicije, a građanima treba dostupno odgovarajuće obrazovanje i osposobljavanje kako bi napredovali.

Potpredsjednik za promicanje europskog načina života Margaritis Schinas izjavio je: Ova dosad neviđena kriza zahtijeva od nas inovativno rješenje koje će biti jednako učinkovito sada i u budućnosti. Europska komisija stoga danas poziva države članice da ulažu u vještine. Milijarde eura predložene u planu oporavka EU-a i budućem dugoročnom proračunu EU-a jedinstvena su prilika za to. Znamo, naime, da su za osobni napredak i napredak gospodarstva potrebne vještine. Sada je pravo vrijeme da zajedno pokrenemo revoluciju u tom području, tako da nitko ne bude zapostavljen.

Nicolas Schmit, povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava, izjavio je: Kvalificirana radna snaga jedan je od glavnih faktora za oporavak, a pružanje prilika za stjecanje potrebnih vještina neophodno je da bismo se pripremili za zelenu i digitalnu tranziciju. Tako svatko može iskoristiti prilike na vrlo dinamičnom tržištu rada.

Vještine za radna mjesta u zelenom i digitalnom gospodarstvu

Zelena i digitalna tranzicija te demografska kretanja mijenjaju naše živote, rad i interakcije. Želimo da građani imaju vještine koje su im potrebne za napredak. Pandemija koronavirusa ubrzala je te promjene i donijela nove profesionalne izazove. Nakon krize mnogi će se građani morati prekvalificirati ili poboljšati postojeće vještine kako bi se prilagodili promjenama na tržištu rada. Cilj je Programa stjecanje relevantnih vještina radi jačanja održive konkurentnosti, osiguravanja socijalne pravednosti i izgradnje otpornosti. Tome će doprinijeti s 12 mjera:

1. Pakt za vještine
2. Povećanje opsega informacija o vještinama
3. Potpora EU-a strateškim nacionalnim mjerama usavršavanja
4. Prijedlog preporuke Vijeća o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost
5. Pokretanje inicijative „Europska sveučilišta” i usavršavanje znanstvenika
6. Vještine potrebne za zelenu i digitalnu tranziciju
7. Povećanje broja osoba s diplomom u području STEM-a i poticanje poduzetničkih i transverzalnih vještina
8. Vještine za život
9. Inicijativa za individualne račune za učenje
10. Europski pristup mikrokvalifikacijama
11. Nova platforma Europass

Poboljšanje okvira za poticanje ulaganja država članica i privatnih ulaganja u vještine

Dodatne informacije o tim vodećim mjerama dostupne su u pitanjima i odgovorima.

Prva provedena mjera iz Programa vještina, nova platforma Europass, pokrenuta je danas. Sad nudi i pomoć u pisanju životopisa, prilagođene prijedloge radnih mjesta i mogućnosti za učenje te informacije o tome koje se vještine traže, a dostupna je na 29 jezika.

Komisija danas donosi i prijedlog preporuke Vijeća o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.

Ambiciozni ciljevi

U okviru svoje odvažne nove politike u području vještina Komisija je postavila ambiciozne ciljeve za sljedećih pet godina. Oni se temelje na pokazateljima koji će omogućiti praćenje napretka na godišnjoj bazi u okviru europskog semestra. Budući da trenutačno ne postoje kvantitativni pokazatelji za zelene vještine, Komisija će osmisliti nove.

Pokazatelji

To znači da bismo do 2025. trebali očekivati 540 milijuna aktivnosti osposobljavanja za odrasle, među ostalim 60 milijuna za niskokvalificirane odrasle i 40 milijuna za nezaposlene. Broj odraslih osoba koje raspolažu barem osnovnim digitalnim vještinama trebao bi se povećati na 230 milijuna.

Poticaj za ulaganje u vještine

Procjenjuje se da će EU za provedbu mjera i postizanje ciljeva iz Programa vještina trebati dodatna javna i privatna ulaganja u iznosu od oko 48 milijardi eura godišnje. Komisijin prijedlog za instrument NextGenerationEU uključuje znatna financijska sredstva u okviru važne proračunske inicijative za rješavanje gospodarskih i socijalnih posljedica krize.

Fondovi EU-a mogu djelovati kao katalizator za ulaganje u vještine. U okviru Plana oporavka EU-a na raspolaganju su dosad nezabilježena financijska sredstva za potporu održivom oporavku, koji se treba temeljiti na ulaganju u stjecanje vještina. U razdoblju od 2021. do 2027. za poboljšanje ili stjecanje novih vještina mogu se mobilizirati instrumenti EU-a, kao što je Europski socijalni fond plus, čiji je predloženi proračun 86 milijardi eura, Erasmus, čiji je predloženi proračun 26 milijardi eura, i program InvestEU u području socijalnog ulaganja i vještina, čiji je predloženi proračun 3,6 milijardi eura. Putem novog programa Digitalna Europa, čiji je predloženi proračun 9,2 milijarde eura, ulagat će se u razvoj naprednih digitalnih vještina za savladavanje tehnologija. Usto, Mehanizam za oporavak i otpornost, s 560 milijardi eura u nepovratnim sredstvima i zajmovima, državama članicama omogućuje financiranje inicijativa za usavršavanje i prekvalifikaciju te potrebne reforme.

Kontekst

Očekuje se da bi tranzicija prema resursno učinkovitom, kružnom, digitaliziranom i niskougljičnom gospodarstvu do 2030. mogla dovesti do otvaranja više od milijun radnih mjesta. Samo u području umjetne inteligencije i robotike u sljedećih pet godina moglo bi se otvoriti gotovo 60 milijuna novih radnih mjesta diljem svijeta. No, neka zanimanja mogu se promijeniti ili čak nestati. Pandemija koronavirusa ubrzala je promjene na tržištu rada, povećavši potrebu, ali i prilike, za promjenama. Dinamično tržište rada i društvo moraju pratiti cjeloživotno učenje.

Današnje inicijative temelje se na europskom stupu socijalnih prava, koji su institucije EU-a i čelnici proglasili u studenome 2017., i na Komunikaciji o jakoj socijalnoj Europi za pravednu tranziciju iz siječnja 2020.