Pravosudna suradnja: Komisija predlaže pravila o prijenosu kaznenih postupaka među državama članicama

Europska komisija danas je donijela prijedlog uredbe o prijenosu kaznenih postupaka među državama članicama. Zbog povećanja prekograničnog kriminala sve je veći broj slučajeva u kojima je više država članica nadležno za kazneni progon u istom predmetu. Usporedni ili višestruki kazneni progon može biti neučinkovit, ali i naštetiti pravima dotičnih pojedinaca jer se osobu ne može dvaput kazneno goniti ni kazniti za isto kazneno djelo.

Prijedlogom će se stoga spriječiti dvostruki postupci i izbjeći nekažnjavanje u slučaju odbijanja predaje na temelju europskog uhidbenog naloga. Osim toga, osigurat će se da se kazneni postupci vode u državi članici koja je za to u najboljem položaju, primjerice u državi u kojoj je počinjen najveći dio kaznenog djela. Zajednička pravila uključivat će:

• popis zajedničkih kriterija za prijenos postupka, kao i razloga za odbijanje prijenosa postupka
• rok za donošenje odluke o prijenosu postupka
• pravila o troškovima prevođenja i učincima prijenosa postupka
• obveze u pogledu prava osumnjičenika i optuženika te žrtava
• pravila o upotrebi prekograničnih digitalnih kanala za komunikaciju među nadležnim tijelima.

Kako bi postupak prijenosa bio učinkovitiji, prijedlogom uredbe uređena je i nadležnost u posebnim slučajevima. Očekuje se da će se time smanjiti fragmentacija, pružiti veća pravna sigurnost i u konačnici povećati broj uspješno prenesenih kaznenih postupaka.

Sljedeći koraci

Da bi predložena uredba mogla stupiti na snagu, Europski parlament i Vijeće moraju raspraviti o njoj i prihvatiti je.     

Kontekst

Države članice trenutačno međusobno prenose kaznene postupke na temelju različitih pravnih instrumenata, a ne na temelju jedinstvenog pravnog okvira na razini EU-a. Na primjer, Europsku konvenciju o prijenosu postupaka u kaznenim stvarima od 15. svibnja 1972. ratificiralo je i primjenjuje samo 13 država članica. Većina država članica oslanja se na Europsku konvenciju o uzajamnoj sudskoj pomoći u kaznenim stvarima iz 1959. (članak 21.), prema kojoj su prijenosi uglavnom neregulirani i oslanjaju se na nacionalne propise. Države članice već su 1990. potpisale Sporazum o prijenosu postupaka u kaznenim stvarima, ali on nije stupio na snagu.

O mjeri prijenosa postupaka raspravlja se od stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona, kojim je izmijenjen način na koji se pravila EU-a u području kaznenog prava predstavljaju i donose. Prijedlogom se ostvaruju ciljevi Strategije EU-a za suzbijanje organiziranog kriminala, u kojoj se naglašava da je prijenos kaznenih postupaka važan instrument za jačanje borbe protiv organiziranih kriminalnih skupina koje djeluju u cijelom EU-u.

Budući da se prijedlog odnosi na prekogranične postupke u kojima su potrebna jedinstvena pravila, Komisija predlaže uredbu koja je izravno primjenjiva i u cijelosti obvezujuća u svim državama članicama. Njome se jamči ujednačena primjena pravila u cijeloj Uniji i njihovo istodobno stupanje na snagu. Ona osigurava pravnu sigurnost izbjegavanjem različitih tumačenja u državama članicama, čime se sprečava pravna rascjepkanost. Prijedlogom Komisije pridonijet će se učinkovitom i pravilnom kaznenom sudovanju u državama članicama.

Više informacija

Pitanja i odgovori

Prijedlog uredbe o prijenosu postupaka u kaznenim stvarima

Prijenos kaznenih postupaka

Izjave

Kriminalne aktivnosti mijenjaju se i prilagođavaju novim okolnostima pa tako moraju i naši instrumenti za suzbijanje tih aktivnosti. Iznimno je važno da nastavimo modernizirati pravosudni sustav kako bismo bili spremni prevladati današnje prepreke, posebno u Europi sa sve manje granica. Uredbom će se uštedjeti vrijeme, spriječiti dvostruki kazneni progon i izbjeći nekažnjavanje u prekograničnim predmetima.

Didier Reynders, povjerenik za pravosuđe