Glavni sadržaj
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj
  • Novinski članak
  • 25. lipnja 2020.
  • Predstavništvo u Hrvatskoj
  • Predviđeno vrijeme čitanja: 3 min

Potrebna je bolja zaštita naših mora i oceana

Komisija je danas donijela izvješće o Okvirnoj direktivi o pomorskoj strategiji. U izvješću je utvrđeno da je okvir EU-a za zaštitu morskog okoliša jedan od najsveobuhvatnijih i najambicioznijih u cijelom svijetu, ali da i dalje postoje problemi kao...

Potrebna je bolja zaštita naših mora i oceana

Povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius izjavio je: Ovo izvješće i izvješće Europske agencije za okoliš potvrđuju da trebamo učiniti više za zaštitu naših mora i oceana. Iako smo ostvarili određeni napredak, primjerice u području održivog ribarstva, moramo se još više potruditi da zaustavimo neodgovorno onečišćavanje naših mora. Moram reći da, nažalost, države članice EU-a neće ispuniti svoju zakonsku obvezu postizanja dobrog stanja okoliša u svim morima do 2020., a u nekim morskim regijama potrebno je puno više rada da se to postigne. Komisija će pokrenuti reviziju Okvirne direktive o pomorskoj strategiji kako bi utvrdila koje su mjere bile uspješne te će postupiti u skladu s utvrđenim nedostacima. Zaštita naših mora i oceana važan je dio europskog zelenog plana jer će jedino tako naši ribari i ubuduće moći osigurati zdravu i održivu morsku hranu. Zaštitu stoga i dalje moramo uključivati u sva područja politike.

Hans Bruyninckx, izvršni direktor Europske agencije za okoliš, izjavio je: Naša mora i morski ekosustavi godinama su prekomjerno iskorištavani i zanemarivani. Uskoro bismo mogli dostići točku s koje nema povratka, ali naše izvješće potvrđuje da morski ekosustavi još imaju šansu za oporavak ako budemo djelovali odlučno i dosljedno te ako uspostavimo održivu ravnotežu između načina na koji koristimo mora i našeg utjecaja na morski okoliš. U tom kontekstu hitne i usklađene mjere za zaštitu i obnovu moraju se temeljiti na novoj Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. i drugim elementima europskog zelenog plana.

Izvješće o Okvirnoj direktivi o pomorskoj strategiji ukazuje na neujednačeno stanje europskih mora. Gotovo polovina europskih obalnih voda prolazi intenzivnu eutrofikaciju. Iako su propisi EU-a kojima se reguliraju kemikalije doveli do smanjenja onečišćujućih tvari, kod većine morskih vrsta porasla je akumulacija plastike i kemijskih ostataka plastike. Zahvaljujući zajedničkoj ribarstvenoj politici EU-a gotovo sva ulovljena riba iz sjeveroistočnog Atlantika dolazi iz zdravih stokova. Međutim, u Sredozemnom moru situacija je drugačija pa je potrebno znatno više truda kako bi se riješila.

U izvješću Europske agencije za okoliš „Poruke o moru II”, koje Komisija uzima u obzir u reviziji, navodi se da ranija, a ponekad i sadašnja upotreba naših mora dovodi do promjene strukture morskih vrsta i staništa, kao i do promjene općih fizikalnih i kemijskih svojstava mora. Predlažu se rješenja koja bi omogućila da mora u EU-u postanu čista, zdrava i produktivna, a kao glavno rješenje nudi se upravljanje utemeljeno na ekosustavima. Osim toga, utvrđeno je da u nekim područjima postoje znakovi oporavka morskih ekosustava, koji su rezultat snažnih i često dugotrajnih nastojanja da se ublaži utjecaj onečišćujućih tvari, eutrofikacije i prelova.

Kontekst

Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji doprinijela je boljem razumijevanju pritisaka i utjecaja ljudskih aktivnosti na more te njihovih posljedica za morsku bioraznolikost, staništa i ekosustave. Znanje stečeno provedbom Direktive bilo je, primjerice, temelj za donošenje Direktive o plastici za jednokratnu upotrebu. Omogućilo je intenzivniju suradnju obalnih država članica iz četiri europske morske regije te suradnju unutar morskih regija. Čak i zemlje izvan EU-a nastoje postići dobro ili jednakovrijedno stanje okoliša.

Na temelju Direktive države članice moraju donijeti strategije za čista, zdrava i produktivna mora koordinirane na regionalnoj razini. Postizanje općeg cilja „dobrog stanja okoliša” utvrđuje se na temelju niza deskriptora, među kojima su bioraznolikost, ribolov, eutrofikacija, onečišćujuće tvari, otpaci i podvodna buka. Direktiva je jedan od glavnih zakonodavnih akata kojima se štite i čuvaju morska bioraznolikost i morska staništa. Ona je stoga važan alat za provedbu Strategije za bioraznolikost i Strategije „od polja do stola” do 2030. i uvelike doprinosi cilju postizanja nulte stope onečišćenja na moru. Usko je povezana s budućom strategijom za održive kemikalije te strategijom za pametan i održiv promet.

Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji mora se revidirati do sredine 2023., a na temelju toga predložit će se eventualne izmjene. U okviru revizije detaljno će se analizirati postignuća i problemi povezani sa zaštitom okoliša u skladu s Komisijinom agendom za bolju regulativu, a paralelno s njom provest će se i revizija zajedničke ribarstvene politike.

Više informacija

Europski oceani, mora i obala

Pojedinosti

Datum objave
25. lipnja 2020.
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj