Glavni sadržaj
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj
Novinski članak13. travnja 2016.Predstavništvo u HrvatskojPredviđeno vrijeme čitanja: 6 min

Plaćaju li potrošači previše za električnu energiju u EU-u?

Zbog nepotrebnih i loše osmišljenih mehanizama kapaciteta može doći do narušavanja tržišnog natjecanja, ometanja prekograničnih tokova električne energije te do toga da potrošači previše plaćaju za električnu energiju.Komisija sada poziva države...

20160413_electricity.jpg

Komisijino istraživanje mehanizama kapaciteta pokazuje da se zahvaljujući njima može povećati sigurnost opskrbe električnom energijom, ali i da mnoge države članice moraju biti temeljitije pri ocjenjivanju potrebe za njima te pri njihovu oblikovanju, kako bi se osigurala njihova usmjerenost i troškovna učinkovitost.

Povjerenica za politiku tržišnog natjecanja Margrethe Vestager izjavila je: „Europski potrošači i poduzeća ne bi se trebali suočavati s nestancima struje, a s pomoću mehanizama kapaciteta moguće je smanjiti taj rizik. Jednako tako, potrošači ne bi trebali plaćati previše za električnu energiju te tržišno natjecanje ne bi smjelo biti narušeno. Izvješće koje je danas objavljeno pokazuje da bi države članice mogle znatno poboljšati svoj način ocjenjivanja potrebe za mehanizmima kapaciteta te njihova oblikovanja. Dobar model mehanizma kapaciteta onaj je koji je otvoren te kojim se uzima u obzir opskrba električnom energijom diljem EU-a, čime se doprinosi izgradnji energetske unije u Europi.”

U travnju 2015. Komisija je pokrenula sektorsko istraživanje nacionalnih mjera državne potpore za osiguranje stalne dostupnosti adekvatnih kapaciteta za proizvodnju električne energije kako bi se osigurala pouzdana opskrba električnom energijom (tzv. „mehanizmi kapaciteta”). Svrha je istraživanja prikupiti informacije o mehanizmima kapaciteta, posebno kako bi se ispitalo osigurava li se njima dostatna opskrba električnom energijom a da se pritom ne narušavaju tržišno natjecanje ni trgovina na jedinstvenom tržištu EU-a. Njime se dopunjuje Komisijina Strategija energetske unije



, kojom se želi stvoriti povezano, integrirano i sigurno tržište energije u Europi.

Tijekom protekle godine Komisija je prikupila veliku količinu informacija od više od 120 sudionika na tržištu i javnih tijela o prošlim, postojećim i planiranim mehanizmima kapaciteta u 11 država članica – Belgiji, Hrvatskoj, Danskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Irskoj, Italiji, Poljskoj, Portugalu, Španjolskoj i Švedskoj. Komisija je utvrdila 28 mehanizama kapaciteta, koji se mogu razvrstati u šest različitih vrsta. Najčešća je vrsta strateška rezerva, kojom država određenim elektranama plaća da u slučaju potrebe započnu s radom. Nedavne inicijative država članica upućuju na postojanje općeg trenda prema otvorenijim i uključivijim mehanizmima, u kojima u načelu mogu sudjelovati sve kategorije pružatelja kapaciteta. To je pozitivan razvoj događaja: za stvaranje prave energetske unije i osiguranje najmanjih mogućih troškova za potrošače i poduzeća potrebno je da mehanizmi kapaciteta budu otvoreni svim vrstama pružatelja, domaćim ili stranim, neovisno o tehnologiji.

Međutim današnje privremeno izvješće upućuje i na to da mnoge države članice ne provode odgovarajuću i dosljednu analizu stvarne potrebe za mehanizmima kapaciteta. Čini se i da bi neki postojeći mehanizmi kapaciteta mogli biti bolje usmjereni te troškovno učinkovitiji. Ovim se nalazima ne prejudicira Komisijina ocjena spojivosti pojedinačnih mehanizama kapaciteta s pravilima EU-a o državnim potporama, za što bi bila potrebna analiza pojedinačnih slučajeva.

Mehanizmi kapaciteta možda su potrebni...
Neke države članice EU-a izrazile su zabrinutost da opskrba električnom energijom neće moći zadovoljiti potražnju zbog nedovoljnog ulaganja uzrokovanog neizvjesnošću na tržištu i regulatornim intervencijama. Dodatni je problem to što opskrba mora u potpunosti zadovoljiti potražnju, čak i u slučaju nedostatka proizvodnje iz varijabilnih obnovljivih izvora energije (npr. zbog smanjenja količine vjetra ili sunčeve svjetlosti u određenom trenutku).

Preliminarni rezultati istraživanja upućuju na to da tržište samo po sebi trenutačno možda neće održati odgovarajuće razine sigurnosti opskrbe u određenim regijama. Uzrok tomu možda je djelomično to što su u nekoliko zemalja uspostavljene prilično niske gornje granice cijena ili to što ulagatelji možda ne vjeruju da će se u situacijama manjka opskrbe cijene električne energije dovoljno povisiti kako bi se potaknulo ulaganje u kapacitete. Cilj tekućih planova reformi postojećeg modela tržišta električne energije, što je jedan od ključnih ciljeva energetske unije



EU-a, jest znatno poboljšati buduće funkcioniranje tržišta. Međutim mehanizmi kapaciteta možda će biti potrebni u posebnim slučajevima, primjerice za premošćivanje prijelaznog razdoblja u kojemu bi moglo doći do manjka opskrbe.

... ali oni moraju biti odgovor na stvarnu potrebu...
Iz preliminarnih rezultata Komisijina istraživanja vidljivo je da su mnogi postojeći mehanizmi kapaciteta oblikovani a da nije prethodno ocijenjeno postoji li problem sigurnosti opskrbe na predmetnom tržištu. Gotovo polovina ispitanih država članica nije primjereno utvrdila što bi trebala biti njihova odgovarajuća razina sigurnosti opskrbe prije uspostavljanja mehanizma kapaciteta. Nadalje, širok je raspon različitih metoda ocjenjivanja sigurnosti opskrbe u državama članicama, što otežava prekograničnu usporedbu i suradnju. Mnoga ocjenjivanja provode se isključivo iz nacionalne perspektive te se njima ne uzimaju u obzir moguće isporuke iz susjednih zemalja. Bez temeljitije i usklađenije metode za utvrđivanje problema i procjenu rizika postoji opasnost da će se zbog mehanizama kapaciteta javna sredstva koristiti za financiranje skupog nepotrebnog kapaciteta, što će dovesti do viših cijena za potrošače i poduzeća u EU-u.

... te je potrebno poboljšati njihov model
U privremenom izvješću istaknuti su znatni problemi u pogledu modela mehanizama kapaciteta u nekim državama članicama. Prvo, Komisija je utvrdila da mnoge države članice nisu primjereno ocijenile koji bi bio najbolji način za povećanje sigurnosti opskrbe. Drugo, u većini država članica cijena kapaciteta električne energije ne određuje se postupkom tržišnog natjecanja, nego je određuje država članica ili je rezultat bilateralnih pregovora između države članice i pružatelja kapaciteta. Tako nastaje ozbiljan rizik od prekomjernog plaćanja, čime se subvencionira pružatelj. Treće, mnogim mehanizmima kapaciteta ne omogućuje se sudjelovanje svih potencijalnih pružatelja kapaciteta ili tehnologija, čime se nepotrebno ograničava tržišno natjecanje među opskrbljivačima ili podiže cijena koju treba platiti za kapacitet. Konačno, istraživanjem je pokazano da je elektranama iz drugih država članicama rijetko dopušteno izravno ili neizravno sudjelovati u nacionalnim mehanizmima kapaciteta.

Ako se te bojazni pokažu opravdanima, zbog takvih mehanizama kapaciteta moglo bi doći do narušavanja tržišnog natjecanja te do viših cijena električne energije tako što bi se neopravdano dala prednost određenim proizvođačima ili tehnologijama, što bi moglo dovesti do prepreka prekograničnoj trgovini električnom energijom.

Sljedeći koraci
Otvoreno je javno savjetovanje o privremenom izvješću koje je objavljeno danas. Komisija poziva države članice, dionike u elektroenergetskom sektoru i ostale da do 6. srpnja 2016. podnesu primjedbe na privremeno izvješće te na priloženi radni dokument službi. Uzimajući u obzir zaprimljene primjedbe, Komisija će kasnije ove godine objaviti konačno izvješće o rezultatima sektorskog istraživanja. U međuvremenu Komisija i dalje ocjenjuje mehanizme kapaciteta u okviru pravila EU-a o državnim potporama, posebno Smjernica o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju iz 2014.

Sektorskim istraživanjem pridonosi se i ciljevima Komisije u pogledu energetske unije. Konkretno, rezultati ispitivanja ugradit će se u zakonodavne prijedloge o revidiranom modelu tržišta električne energije, koji će biti predstavljen kasnije ove godine.

Informativni članak



Izvješće i radni dokument službi

Pojedinosti

Datum objave
13. travnja 2016.
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj