Skip to main content
Logotip Europske komisije
Predstavništvo u Hrvatskoj
Novinski članak21 listopad 2021Predstavništvo u Hrvatskoj

Paket za proširenje za 2021.: Europska komisija donijela ocjene te utvrdila prioritete reformi za zapadni Balkan i Tursku

Europska komisija danas je donijela paket za proširenje za 2021. u kojem se iznose detaljne ocjene trenutačnog stanja i napretka koje su zemlje zapadnog Balkana i Turska ostvarile na putu prema Europskoj uniji, s posebnim naglaskom na provedbi...

Paket za proširenje za 2021.: Europska komisija donijela ocjene te utvrdila prioritete reformi za zapadni Balkan i Tursku

Visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku / potpredsjednik Europske komisije Josep Borrell izjavio je: U današnjem izvješću iznosimo detaljnu ocjenu napretka ostvarenog na zapadnom Balkanu i u Turskoj, te navodimo što je još potrebno učiniti. Moramo zadržati vjerodostojnost procesa proširenja. To je dvosmjeran proces: nova metodologija odražava pristup koji se temelji na zaslugama. Veći naglasak stavlja na temeljne reforme, kao što su reforme u području vladavine prava, temeljnih sloboda, gospodarstva i rada demokratskih institucija. Naši partneri moraju ih provesti u interesu svojih građana te radi napretka na putu prema EU-u. Pritom moraju ostaviti po strani međusobne razlike. S druge strane, EU mora ispuniti svoje obveze. EU neće biti cjelovit bez zapadnog Balkana. Vrijeme je da se udružimo i zajednički gradimo snažniju Europu.

Prilikom predstavljanja ovogodišnjeg paketa, koji se sastoji od Komunikacije o politici proširenja EU-a i godišnjih izvješa, povjerenik za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi izjavio je: Politika proširenja je geostrateško ulaganje u mir, stabilnost, sigurnost i gospodarski rast na našem kontinentu. Riječ je o procesu koji se temelji na zaslugama i u kojem dajemo činjeničnu i pravednu ocjenu te jasan plan za ubrzanje i produbljivanje reformi u našim partnerskim zemljama. To je u skladu s našom revidiranom metodologijom proširenja koja će povećati vjerodostojnost tog procesa. Zapadnom Balkanu i Turskoj pružamo i znatnu financijsku potporu u okviru novog Instrumenta pretpristupne pomoći III (IPA III). IPA III je i glavni izvor financiranja za Gospodarski i investicijski plan za zapadni Balkan vrijedan gotovo 30 milijardi eura, kojim se želi potaknuti gospodarski razvoj regije i njezino približavanje EU-u te dugoročni oporavak nakon pandemije.

Zapadni Balkan

Nedavni posjet predsjednice Komisije Ursule von der Leyen zemljama regije i njezino sudjelovanje na sastanku na vrhu EU-a i zapadnog Balkana koji se 6. listopada 2021. održao u Brdu pri Kranju poslali su važnu poruku da je budućnost zapadnog Balkana u Europskoj uniji. Jasna strateška predanost EU-a toj regiji vidljiva je u nizu važnih mjera koje donose konkretne koristi građanima zapadnog Balkana, od kontinuirane potpore i odgovora na pandemiju bolesti COVID-19 do izdvajanja znatnih sredstava u okviru Gospodarskog i investicijskog plana za zapadni Balkan kako bi se potaknuli dugoročni gospodarski rast i prelazak na zelenije, digitalnije i inovativnije gospodarstvo.

Crna Gora i Srbija prihvatile su primjenu revidirane metodologije. Prve političke međuvladine konferencije s Crnom Gorom i Srbijom koje su održane u lipnju 2021. dale su politički smjer za procese pristupanja tih država.

U procjeni Komisije za Crnu Goru navodi se da je sada postignuta ravnoteža između napretka u okviru poglavlja o vladavini prava i napretka u pregovorima o pristupanju u ostalim poglavljima. Prioritet za daljnji ukupni napredak u pristupnim pregovorima i dalje je ispunjenje privremenih mjerila u pogledu vladavine prava utvrđenih u poglavljima 23. i 24. Kako bi se napravio taj važan korak, vlada mora u praksi pokazati svoju predanost provedbi programa reformi EU-a u Crnoj Gori. Crna Gora mora dodatno poraditi na rješavanju preostalih pitanja, među ostalim u ključnim područjima kao što su sloboda izražavanja i sloboda medija te borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, a da pritom ne poništi prethodna postignuća u okviru reforme pravosuđa.

U procjeni Komisije za Srbiju navodi se da je sada postignuta ravnoteža između napretka u okviru poglavlja o vladavini prava i napretka u normalizaciji odnosa s Kosovom, s jedne strane, te napretka u pregovorima o pristupanju u ostalim poglavljima, s druge strane. Srbija mora nastaviti, ubrzati i produbiti reforme u pogledu neovisnosti pravosuđa, borbe protiv korupcije, slobode medija, postupanja s ratnim zločinima u zemlji i borbe protiv organiziranog kriminala. Konkretno, srbijanske vlasti trebale bi do kraja ove godine dovršiti proces ustavne reforme u području pravosuđa. Napredak Srbije u pogledu vladavine prava i normalizacije odnosa s Kosovom od ključne je važnosti za određivanje brzine pristupnih pregovora. Srbija mora povećati i svoju usklađenost s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a. Nedavno povećanje pozitivan je korak u tom smjeru. Komisija pozdravlja činjenicu da je Srbija ispunila mjerila za otvaranje skupine poglavlja 3. i 4. Komisija podržava ambiciju Srbije da što prije otvori nove skupine poglavlja na temelju kontinuiranog napretka u provedbi reformi.

Albanija i Sjeverna Makedonija i dalje ispunjavaju uvjete za otvaranje pristupnih pregovora i obje su zemlje pokazale postojan napredak u provedbi reformi EU-a. Kašnjenja službenog pokretanja pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom negativno utječu na vjerodostojnost EU-a. Prioritet mora biti rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja između Bugarske i Sjeverne Makedonije. Od najveće je važnosti da države članice EU-a bez daljnje odgode zaključe rasprave o pregovaračkim okvirima te da se prve međuvladine konferencije s objema zemljama održe što je prije moguće, a u svakom slučaju do kraja ove godine.

U Bosni i Hercegovini strateški cilj pristupanja EU-u nije pretvoren u konkretno djelovanje. Politička scena i dalje je polarizirana jer su politički čelnici svojom retorikom pojačali podjele i nastavili nekonstruktivne političke sporove, što je omelo ukupni napredak u pogledu 14 ključnih prioriteta. Blokada državnih institucija i poziv na ukidanje reformi izazivaju duboku zabrinutost i mogu se prevladati samo političkim dijalogom. Znatno smanjenje razine usklađenosti Bosne i Hercegovine s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a negativna je poruka. Unatoč tome, poduzeti su i neki važni koraci, među kojima je održavanje općinskih izbora u Mostaru nakon 12 godina. Bosna i Hercegovina treba riješiti 14 ključnih prioriteta, uključujući izbornu i ustavnu reformu, te postići rezultate u provedbi potrebnog broja reformi kako bi Komisija mogla preporučiti dodjelu statusa zemlje kandidatkinje.

Na Kosovu su prijevremeni parlamentarni izbori u veljači 2021. rezultirali formiranjem nove vlade koja ima jasnu parlamentarnu većinu. Potpuna i učinkovita provedba akcijskog plana reformi u nadolazećem razdoblju bit će ključna. Komisija stoji pri svojoj ocjeni iz srpnja 2018. da je Kosovo ispunilo sva mjerila za liberalizaciju viznog režima, no prijedlog još nije donesen u Vijeću te bi ga trebalo hitno razmotriti.

Od presudne je važnosti da Srbija i Kosovo hitno sklope sveobuhvatni, pravno obvezujući sporazum o normalizaciji odnosa kako bi mogli napredovati na svojem zasebnom europskom putu. Beograd i Priština trebaju konstruktivno sudjelovati u procesu dijaloga, uz pomoć visokog predstavnika/potpredsjednika Komisije Borrella i posebnog predstavnika EU-a Lajčáka.

Svih šest partnera sa zapadnog Balkana obvezalo se na uspostavu zajedničkog regionalnog tržišta, koje će se oslanjati na pravila i standarde EU-a, te bi se trebali usredotočiti na prevladavanje poteškoća s kojima se susreću kako bi se građanima i poduzećima regije pružile prilike koje proizlaze iz ove inicijative te kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri iskoristile prednosti ulaganja u okviru gospodarskog i investicijskog plana.

Turska

Turska je ključni partner Europske unije u područjima od zajedničkog interesa, kao što su migracije, borba protiv terorizma, gospodarstvo, trgovina, energetika i promet.

Dijalog i suradnja s Turskom intenzivirali su se 2021. Europsko vijeće u više je navrata izjavilo da je u strateškom interesu EU-a osigurati stabilno i sigurno okruženje na istočnom Sredozemlju, kao i razvoj suradnje i uzajamno koristan odnos s Turskom. Pozdravilo je smirivanje napetosti u istočnom Sredozemlju, koje je potrebno održati. Na temelju Zajedničke komunikacije o trenutačnom stanju odnosa EU-a i Turske iz ožujka 2021. EU je spreman postupno, proporcionalno i reverzibilno surađivati s Turskom kako bi se poboljšala suradnja u nizu područja od zajedničkog interesa, pod uvjetom da se održi trenutačno smirivanje napetosti te da se Turska konstruktivno uključi podložno utvrđenim uvjetima. U slučaju novih jednostranih djelovanja ili provokacija kojima se krši međunarodno pravo EU će iskoristiti sve instrumente i mogućnosti kojima raspolaže kako bi obranio svoje interese i interese svojih država članica. Od Turske se očekuje da će aktivno podupirati pregovore o pravednom, sveobuhvatnom i održivom rješenju ciparskog pitanja u okviru UN-a.

Čelnici EU-a potvrdili su da je dijalog o vladavini prava i temeljnim pravima i dalje sastavni dio odnosa EU-a i Turske. Turska nije na uvjerljiv način otklonila duboku zabrinutost EU-a zbog nastavka pogoršanja vladavine prava, temeljnih prava i neovisnosti pravosuđa. Na prvo mjesto mora staviti promjenu takvih negativnih trendova rješavanjem pitanja narušavanja učinkovitog mehanizma provjere i ravnoteže u političkom sustavu. Izjava EU-a i Turske iz ožujka 2016. nastavila je davati rezultate, a Turska i dalje ima ključnu ulogu u upravljanju migracijama duž istočnosredozemne rute i prihvaćanju najvećeg broja izbjeglica u svijetu. EU pozdravlja tursku ratifikaciju Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama i sa zanimanjem iščekuje suradnju s Turskom u provedbi europskog zelenog plana.

Sljedeći koraci

Sada je na Vijeću da razmotri današnje preporuke Komisije i odluči o sljedećim koracima.

Kontekst

Trenutačnim su planom proširenja obuhvaćeni partneri na zapadnom Balkanu i Turska.

Pregovori o pristupanju otvoreni su s Turskom (2005.), Crnom Gorom (2012.) i Srbijom (2014.). U ožujku 2020. države članice donijele su jednoglasnu odluku o otvaranju pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Potencijalni su kandidati Bosna i Hercegovina (zahtjev za pristupanje EU-u predan u veljači 2016.) i Kosovo (Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupio je na snagu u travnju 2016.).

Postupak pristupanja EU-u i dalje se temelji na utvrđenim mjerilima, pravednim i strogim uvjetima te na ostvarenim rezultatima. Pristupanje EU-u zahtijeva provedbu složenih reformi kako bi se preuzele obveze članstva i iskoristile brojne prilike koje pruža. Kako bi brže napredovali, kandidati za pristupanje moraju, kao prioritet, postizati stvarne i održive rezultate u pogledu ključnih pitanja: vladavina prava, reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, sigurnost, temeljna prava, funkcioniranje demokratskih institucija i reforma javne uprave te gospodarski razvoj i konkurentnost.

Važan je i napredak u pomirenju, dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj suradnji.

Izvješćivanjem u ovogodišnjem paketu za proširenje dodatno se provode prijedlozi revidirane metodologije pristupanja utvrđeni u Komunikaciji Europske komisije „Unapređenje pristupnog procesa – Vjerodostojna perspektiva EU-a za zapadni Balkan”, koju su države članice podržale u ožujku 2020.

Revidiranom metodologijom pristupanja stavlja se još veći naglasak na temeljne reforme u području vladavine prava, gospodarstva i funkcioniranja demokratskih institucija, slobode izražavanja, slobode i pluralizma medija te javne uprave. One su i dalje ključne za pripremu zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata za ispunjavanje uvjeta članstva. Sposobnost i politička volja zemalja proširenja da se usredotoče na te reforme i provedu ih ključni su za njihovu integraciju u EU.

Pregovaračka poglavlja grupirana su u šest tematskih skupina, što omogućuje širu tematsku suradnju s partnerima. Veći doprinosi paketu zatraženi su od država članica koje su tijekom postupka dale mišljenje i osigurale stručno znanje, među ostalim putem svojih veleposlanstava na terenu. Izvješća iz 2021. uključuju i ocjene javne političke predanosti vlasti strateškom cilju pristupanja EU-u.

Novi Instrument pretpristupne pomoći (IPA III), donesen 15. rujna s proračunom većim od 14 milijardi eura, stabilno je ulaganje u budućnost regije proširenja i omogućit će EU-u da osigura potrebna sredstva za potporu provedbi ključnih političkih, institucijskih, socijalnih i gospodarskih reformi radi usklađivanja sa standardima EU-a i postupnog usklađivanja s njegovim pravilima i politikama.

Više informacija

Komunikacija Komisije

Detaljni nalazi i preporuke za svaku zemlju partnera dostupni su na poveznicama u nastavku.

Opće informacije

Komunikacija Europske komisije iz veljače 2020. „Unapređenje pristupnog procesa – Vjerodostojna perspektiva EU-a za zapadni Balkan”

Informativni članak – Koraci pristupanja EU-u

Informativni članak – Proces pristupanja zemalja zapadnog Balkana EU-u

Pojedinosti

Datum objave
21 listopad 2021
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj