Novi pakt o migracijama i azilu: izvješćivanje o promjenama i jačanje angažmana u borbi protiv iskorištavanja migranata

Komisija također donosi osuvremenjeni akcijski plan EU-a protiv krijumčarenja migranata i Komunikaciju o primjeni Direktive o sankcijama za poslodavce. Te su inicijative dio sveobuhvatnog pristupa migracijama u okviru Novog pakta o migracijama i azilu. Njihov je cilj spriječiti organizirano iskorištavanje migranata i smanjiti nezakonite migracije, u skladu s ciljem novog pakta da se promiče održivo i uređeno upravljanje migracijama. Inicijative će obuhvatiti trajno prisutne probleme razbijanja organiziranih kriminalnih skupina i nove teme, među kojima je krijumčarenje migranata s državnom podrškom, što je odgovor na situaciju na vanjskim granicama EU-a s Bjelarusom.

Prošli tjedan obilježili smo godinu dana od iznošenja prijedloga za novi pakt o migracijama i azilu. Njihovo donošenje bilo je zahtjevno i sporo, a ne samo što su tadašnji migracijski problemi i dalje prisutni nego se pojavljuju i novi. Stalan pritisak na središnjem Sredozemlju, pogoršanje stanja u Afganistanu i novi pritisak na našim istočnim granicama ukazuju na to da je nužno donijeti održiv europski okvir za azil i migracije. Ako prijedlozi budu prihvaćeni, pakt bi mogao znatno poboljšati sposobnost država članica za rješavanje niza pitanja s kojima se trenutačno suočavaju. Tijekom proteklih godina naučili smo da to pitanje ne možemo rješavati sami. Stoga je vrijeme da potražimo rješenja zajedničkim snagama, rekao je potpredsjednik za promicanje europskog načina života Margaritis Schinas.

Napravili smo puno u pogledu novog pakta o migracijama i azilu, a nedavni događaji ukazuju na to da hitno moramo napredovati po pitanju naših pažljivo uravnoteženih prijedloga: prijedlozi uredbe o dubinskim provjerama i uredbe o Eurodacu omogućit će odgovarajuću provjeru svih osoba koje dolaze u EU, a dopunit će ih prijedlozi za solidaran odgovor. Dogovor o uredbi o okviru za preseljenje omogućit će EU-u da pokaže kako EU i države članice u praksi nude zaštitu ljudima kojima je potrebna pomoć, pa tako ojača svoju ulogu na globalnoj razini. Uzeli smo u obzir sve elemente i doveli ih u ravnotežu, a sad ih trebamo ostvariti u praksi, izjavila je povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson.

Izvješće o migracijama i azilu: prva godina novog pakta

U današnjem se izvješću analiziraju ostvareni napredak i najvažniji događaji u području migracijske politike i politike azila tijekom proteklih godinu i pol, utvrđuju ključni problemi, ističu mogućnosti za napredak i definiraju koraci koji će dovesti do snažnije, održivije i pravednije migracijske politike i politike azila.

Obuhvaćeni su svi aspekti upravljanja migracijama: trenutačno stanje migracijskih kretanja, utjecaji pandemije na migracije, rad agencija EU-a u području upravljanja državnom granicom i azila, kontinuirana potpora koju Komisija pruža državama članicama koje su pod pritiskom, financiranje i pitanje nedopuštenih kretanja unutar EU-a. U izvješću se ističu hitan odgovor EU-a na stanje u Afganistanu, potpora EU-a Grčkoj i reakcija na dolaske migranata iz Bjelarusa. Navedeni su podaci o napretku jačanja zakonodavnog okvira i potpuni pregled suradnje s partnerskim zemljama na temelju novog pristupa utvrđenog u paktu. Razmotren je i napredak u području integracije i uključivanja.

EU je poduzeo brojne mjere kako bi poboljšao svoje kapacitete za suočavanje sa stalno promjenjivim pitanjima upravljanja migracijama. Sad je najvažnije brzo i konstruktivno raditi na donošenju zakonodavnih akata iz novog pakta kako bi Europa još bolje štitila svoje granice i primala u humanim uvjetima osobe koje imaju pravo na dolazak, a s onima koje nemaju pravo na to postupala dostojanstveno, u skladu s vrijednostima i načelima EU-a.

Osuvremenjeni akcijski plan EU-a protiv krijumčarenja migranata (2021.–2025.)

Sprečavanje i borba protiv krijumčarenja migranata je ključan strateški cilj novog pakta o migracijama i azilu i strategije EU-a za sigurnosnu uniju. Da bi se taj cilj postigao, potrebna je stalna međunarodna suradnja i koordinacija. Komisija i visoki predstavnik će na temelju rezultata prvog akcijskog plana EU-a protiv krijumčarenja migranata (2015. – 2020.):

uspostavljati operativna partnerstva protiv krijumčarenja s konkretnim instrumentima u okviru sveobuhvatnih, uravnoteženih, pojedinačno prilagođenih i uzajamno korisnih migracijskih partnerstava, čime će se dodatno raditi na stvaranju povjerenja i uspostavljanju suradnje
dodatno razvijati sve operativne, pravne, diplomatske i financijske instrumente kojima EU može odgovoriti na slučajeve u kojima državni akteri iskorištavaju nezakonite migracije, uključujući reakcije u obliku poduzimanja odgovarajućih mjera u raznim područjima politika, npr. viza, trgovine, razvoja, financijske pomoći itd. Primjer takve mjere je djelomična suspenzija Sporazuma o pojednostavnjenju izdavanja viza s Bjelarusom
poboljšati provedbu pravnog okvira za sankcioniranje krijumčara, među ostalim kroz Protokol UN-a protiv krijumčarenja migranata kopnom, morem i zrakom, koji je dopunski protokol uz Konvenciju UN-a protiv transnacionalnog organiziranog kriminala i, unutar EU-a, kroz Paket mjera povezanih s posrednicima
poboljšati provedbu pravnog okvira za zaštitu od iskorištavanja, koji među ostalim obuhvaća Direktivu o suzbijanju trgovanja ljudima, Direktivu o pravima žrtava, Direktivu o dozvoli boravka i Direktivu o sankcijama za poslodavce
reagirati na internetska rješenja koja se neprestano razvijaju i na alate koji olakšavaju krijumčarenje. To će se činiti poboljšanom operativnom suradnjom i razmjenom informacija između nacionalnih tijela i agencija EU-a
proširiti istraživanje i prikupljanje podataka kako bi se bolje pojmili migracijski trendovi, narav i doseg kriminalnih mreža, učinak politika protiv krijumčarenja i način rada kriminalnih mreža

Komunikacija o primjeni Direktive o sankcijama za poslodavce

Nezakonito zapošljavanje je važan poticaj za nezakonite migracije i štetno iz ljudske i gospodarske perspektive jer izlaže ljude opasnosti od iskorištavanja, uzrokuje gubitke za javne financije i ugrožava pojedinačna i socijalna prava.

Direktivom o sankcijama za poslodavce uspostavljen je europski pravni okvir za sprečavanje nezakonitog zapošljavanja nezakonitih migranata i za reagiranje na takvo ponašanje. U današnjem su izvješću utvrđene mjere za poboljšanje praktične provedbe te direktive, rješavanje problema neučinkovite primjene pravila za sankcioniranje u državama članicama i provođenje inspekcija za otkrivanje poslodavaca zlostavljača i zaštitu migranata od iskorištavanja. Kako bi državama članicama pomogla u provedbi zajednički dogovorenih pravila EU-a, Komisija će:

promicati dijalog s tijelima država članica i različitim dionicima, među ostalim tako što će 2021. ponovno aktivirati namjensku neredovitu stručnu skupinu za migracije za Direktivu o sankcijama za poslodavce
podržavati razmjenu najboljih rješenja iz prakse radom s dionicima kao što su nacionalna tijela za rad i imigraciju, sindikati, organizacije civilnog društva, međunarodne organizacije i europska platforma za borbu protiv neprijavljenog rada
neprekidno pratiti provedbu Direktive s fokusom na stvarnoj primjeni njezinih odredbi, pri čemu će prema potrebi pokretati postupke zbog povrede

Komisija će do kraja 2022. provesti mjere iz Komunikacije i najkasnije do 2024. izvijestiti o postignutim rezultatima u sljedećem izvješću o provedbi. Ovisno o tome Komisija će razmotriti jesu li potrebne izmjene postojećeg pravnog okvira.

Kontekst

Današnji prijedlozi su mjere iz pakta najavljene u rujnu prošle godine.

Uz podatke iz izvješća o migracijama o azilu postoje i novi statistički podaci dostupni na danas ažuriranoj namjenskoj internetskoj stranici. Prema najnovijim podacima pandemija bolesti COVID-19 znatno je utjecala na migracije u 2020., pri čemu se broj zakonitih i nezakonitih dolazaka smanjio u odnosu na 2019. Privremeni podaci pokazuju da se broj stanovnika EU-a u 2020. smanjio za otprilike 300 000, djelomično zbog manje neto migracija, ali i zbog povećanog broja smrtnih slučajeva zbog pandemije. Smanjenje dolazaka u 2020. bilo je privremeno. Naime, dostupni podaci ukazuju na to da je 2021. bilo više dolazaka nego prošle godine. To se posebno odnosi na nezakonite dolaske srednjosredozemnim i zapadnosredozemnim rutama te rutama preko istočnih granica (iz Bjelarusa). Države članice nastavile su smanjivati zaostatke u obradi zahtjeva za azil: krajem lipnja neriješeno je bilo oko 700 000 zahtjeva, što je najmanji broj neriješenih zahtjeva od sredine 2015.

Više informacija

Pojedinosti

Datum objave: 30. rujna 2021.
Autor: Predstavništvo u Hrvatskoj