Skip to main content
Logotip Europske komisije
Predstavništvo u Hrvatskoj
Informativni članak28 rujan 2022Predstavništvo u Hrvatskoj

Minimalni dohodak: za borbu protiv siromaštva i veću zaposlenost potrebna je djelotvornija potpora

Sustavi minimalnog dohotka i mreže socijalne sigurnosti moraju uključivati dostatne poticaje i potporu korisnicima koji mogu raditi u ponovnom ulasku na tržište rada.

Minimalni dohodak: za borbu protiv siromaštva i veću zaposlenost potrebna je djelotvornija potpora

Komisija danas poziva države članice da u okviru obveze smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti u Europi moderniziraju svoje sustave minimalnog dohotka. U predloženoj Preporuci Vijeća o primjerenom minimalnom dohotku kojim se osigurava aktivna uključenost utvrđuje se kako države članice mogu modernizirati svoje sustave minimalnog dohotka i povećati njihovu djelotvornost, tako da se građane izdiže iz siromaštva i istodobno promiče integracija osoba koje mogu raditi na tržište rada.

Minimalni dohodak podrazumijeva gotovinska plaćanja koja kućanstvima kojima je to potrebno pomažu da do određene razine nadoknade manjak dohotka tako da im se omogući da plaćaju račune i žive dostojanstveno. Ta su plaćanja posebno važna u vrijeme gospodarskog pada jer osobama kojima je pomoć najpotrebnija ublažavaju smanjenje dohotka kućanstva i tako doprinose održivom i uključivom rastu. Uglavnom ih se dopunjuje davanjima u naravi, koja omogućuju pristup uslugama i ciljanim poticajima za pristup tržištu rada. Stoga sustavi minimalnog dohotka nisu pasivni alat, već služe kao odskočna daska za poboljšanje uključenosti i izgleda za zapošljavanje. U dobro osmišljenim sustavima minimalnog dohotka uspostavljena je ravnoteža između ublažavanja siromaštva, poticanja rada i osiguravanja održivosti proračunskih troškova.

Sustavi minimalnog dohotka i mreže socijalne sigurnosti moraju uključivati dostatne poticaje i potporu korisnicima koji mogu raditi u ponovnom ulasku na tržište rada. Stoga bi trebali biti osmišljeni tako da pridonose i potpunom ostvarivanju potencijala zelene i digitalne tranzicije, i to poticanjem tranzicija na tržištu rada i aktivnijeg sudjelovanja osoba u nepovoljnom položaju.

Socijalne i gospodarske prednosti primjerenih i ciljanih mreža socijalne sigurnosti pokazale su se još važnijima tijekom zabrana kretanja povezanih s pandemijom bolesti COVID-19. Primjeren minimalni dohodak vrlo je važan i u trenutačnom kontekstu inflacije i rasta cijena energije nakon ruske invazije na Ukrajinu jer se mjere u području dohotka mogu usmjeriti na dobrobit ranjivih skupina.

Prijedlog će pridonijeti postizanju EU-ova socijalnog cilja da do 2030. bude barem 15 milijuna manje osoba izloženih riziku od siromaštva ili isključenosti,kako je utvrđeno u Akcijskom planu za provedbu europskog stupa socijalnih prava. Uz to, pomoći će državama članicama u ostvarenju cilja da barem 78 % stanovništva u dobi od 20 do 64 godine bude zaposleno.

Izvršni potpredsjednik za gospodarstvo u interesu građana Valdis Dombrovskis izjavio je: Sustavi socijalne zaštite pomažu u smanjenju socijalnih nejednakosti. Oni osiguravaju dostojanstven život onima koji ne mogu raditi, a one koji mogu potiču da ponovno počnu raditi. Danas mnogi teško spajaju kraj s krajem, stoga je važno da države članice ove jeseni moderniziraju svoje mreže socijalne sigurnosti primjenom pristupa aktivnog uključivanja kako bi se pomoglo onima kojima je pomoć najpotrebnija. Tako ćemo se moći boriti protiv siromaštva i socijalne isključenosti te pomoći većem broju ljudi da se zaposle u ovom zahtjevnom razdoblju.

Povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit izjavio je: Danas je više od 20 % ljudi u EU-u izloženo riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Sustavi minimalnog dohotka postoje u svim državama članicama, ali analize pokazuju da oni nisu uvijek primjereni, ne dopiru do svih kojima je to potrebno i ne motiviraju građane da se vrate na tržište rada. Moramo osigurati da se naše mreže socijalne sigurnosti mogu nositi s aktualnim uvjetima sve većih troškova života i nesigurnosti. Posebnu pozornost treba pridavati ponovnom zapošljavanju mladih, među ostalim i dodjelom potpore dohotku, kako ne bi zapeli u začaranom krugu isključenosti.

Dobro osmišljene mreže socijalne sigurnosti za one kojima je potrebna pomoć

Iako minimalni dohodak postoji u svim državama članicama, ti se sustavi znatno razlikuju s obzirom na primjerenost, doseg i djelotvornost u smislu pružanja potpore građanima.

U današnjem prijedlogu preporuke Vijeća državama članicama pružaju se jasne smjernice o tome kako osigurati djelotvornost sustava minimalnog dohotka u borbi protiv siromaštva i promicanju aktivne uključenosti u društvu i na tržištima rada.

Državama članicama preporučuju se sljedeće mjere:

  • poboljšanje primjerenosti potpore dohotku
  • Odrediti razinu potpore dohotku primjenom transparentne i pouzdane metodologije.
  • Uz zaštitu poticaja za rad, osigurati da se potporom dohotku postupno odražavaju razni kriteriji primjerenosti. Države članice trebale bi najkasnije do kraja 2030. postići odgovarajuću razinu potpore dohotku, uz istodobno osiguravanje održivosti javnih financija.
  • Svake godine preispitati i prema potrebi prilagoditi razine potpore dohotku.
  • poboljšanje pokrivenosti sustavima minimalnog dohotka i njihovog prihvaćanja
  • Kriteriji prihvatljivosti trebali bi biti transparentni i nediskriminirajući. Na primjer, kako bi se promicala rodna ravnopravnost i ekonomska neovisnost, posebno žena i mladih odraslih osoba, države članice trebale bi olakšati primanje potpore dohotku po osobi umjesto po kućanstvu, a da se pritom ne povećava nužno ukupna razina naknada po kućanstvu. Osim toga, potrebne su dodatne mjere kako bi se osiguralo da kućanstva sa samohranim roditeljem, koja uglavnom vode žene, primaju minimalni dohodak.
  • Postupci podnošenja zahtjeva trebali bi biti pristupačni, pojednostavljeni i popraćeni informacijama prilagođenima korisnicima.
  • Odluku o zahtjevu za minimalni dohodak trebalo bi donijeti u roku od 30 dana od njegova podnošenja, uz mogućnost preispitivanja te odluke.
  • U sustavima minimalnog dohotka trebalo bi uzeti u obzir socioekonomske krize, primjerice uvođenjem dodatne fleksibilnosti u pogledu prihvatljivosti.
  • poboljšanje pristupa uključivim tržištima rada
  • Poticajnim mjerama trebalo bi osigurati dostatne poticaje za (ponovno) uključivanje na tržište rada, posebno za mlade odrasle osobe.
  • Sustavi minimalnog dohotka trebali bi pomoći građanima da pronađu posao i zadrže ga, primjerice putem uključivog obrazovanja i osposobljavanja, pružanjem potpore za zapošljavanje i nakon zapošljavanja te mentorstvom.  
  • Trebalo bi biti moguće kombinirati potporu dohotku s dohotkom od rada u kraćim razdobljima, na primjer tijekom probnog rada ili pripravništva.
  • poboljšanjepristupa potpornim i osnovnim uslugama
  • Korisnici bi trebali imati djelotvoran pristup kvalitetnim potpornim uslugama, kao što su (zdravstvena) skrb, osposobljavanje i obrazovanje. Osobama kojima je potrebna pomoć trebale bi biti dostupne usluge za socijalnu uključenost, kao što su savjetovanje i podučavanje.
  •  Osim toga, korisnici bi trebali imati stalan djelotvoran pristup osnovnim uslugama, kao što je opskrba energijom.
  • pružanje individualizirane potpore
  • Države članice trebale bi provoditi pojedinačnu višedimenzionalnu procjenu potreba kako bi utvrdile s kojim se preprekama korisnici suočavaju u pogledu socijalne uključenosti i/ili zapošljavanja te kakva je potpora potrebna za uklanjanje tih prepreka.
  • Na temelju toga, najviše tri mjeseca od pristupa minimalnom dohotku korisnici bi trebali dobitiplan za uključivanje u kojem se definiraju zajednički ciljevi, vremenski okvir i prilagođeni paket potpore kako bi se to postiglo.
  • povećanje djelotvornosti upravljanja mrežama socijalne sigurnostina razini EU-a te nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te mehanizama za praćenje i izvješćivanje.

Financijska sredstva EU-a dostupna su za potporu državama članicama radi poboljšanja njihovih sustava minimalnog dohotka i socijalne infrastrukture putem reformi i ulaganja.

Bolje procjene učinka za pravedne politike

Komisija danas predstavlja i Komunikaciju o boljoj procjeni distribucijskog učinka reformi država članica. U njoj se pružaju smjernice o tome kako bolje usmjeravati politike na transparentan način, pritom osiguravajući da te politike pridonose suzbijanju postojećih nejednakosti i uzimajući u obzir učinak na razna zemljopisna područja i određene skupine stanovništva, kao što su žene, djeca i kućanstva s niskim prihodima. Komunikacija sadržava smjernice o područjima politika, alatima, pokazateljima, vremenskom okviru, podacima i širenju informacija iz procjene. Danas predstavljene smjernice relevantne su i za države članice pri osmišljavanju njihovih sustava minimalnog dohotka.

Sljedeći koraci

Države članice raspravit će o Komisijinu prijedlogu preporuke Vijeća o primjerenom minimalnom dohotku kojim se osigurava aktivna uključenost kako bi ju Vijeće moglo donijeti. Nakon donošenja, države članice trebale bi svake tri godine izvješćivati Komisiju o napretku u provedbi. Komisija će pratiti i napredak u provedbi te preporuke u kontekstu europskog semestra. Predloženi instrument, tj. preporuka Vijeća, državama članicama daje dovoljno prostora za odlučivanje o tome kako najbolje ostvariti ciljeve ove inicijative uzimajući u obzir svoje posebne okolnosti.

Kontekst

Više od 20 % građana, odnosno ukupno 94,5 milijuna ljudi, bilo je izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u EU-u 2021. Mreže socijalne sigurnosti važan su element u pružanju potpore i pomaganju tim građanima da (ponovno) uđu na tržište rada ako mogu. Međutim, sustavi socijalne zaštite moraju biti djelotvorniji jer oko 20 % nezaposlenih osoba izloženih riziku od siromaštva ne ispunjava uvjete za primanje potpore dohotku, a procjenjuje se da oko 30 % – 50 % stanovništva koje ispunjava uvjete ne prima potporu za minimalni dohodak. 

Europski stup socijalnih prava uključuje 14. načelo, koje se odnosi na pravo na primjeren minimalni dohodak. Kako bi promicala socijalnu uključenost i zapošljavanje te osigurala da nitko ne bude zapostavljen, Komisija je predstavila brojne dodatne inicijative kojima se nadopunjuje današnji prijedlog. To uključuje Prijedlog direktive o primjerenim minimalnim plaćama kako bi se radom mogli osigurati pristojni životni uvjeti, europsko jamstvo za djecu kako bi se djeci omogućio besplatan i djelotvoran pristup osnovnim uslugama te Europsku strategiju za skrb kako bi se poboljšao položaj žena i osoba u sektoru skrbi. Preporuka Komisije o učinkovitoj aktivnoj potpori zapošljavanju sadržava smjernice o aktivnim politikama tržišta rada, uključujući usavršavanje i prekvalifikaciju. U Preporuci Vijeća o osiguravanju pravedne tranzicije prema klimatskoj neutralnosti utvrđene su posebne smjernice za provedbu politika za pravednu tranziciju, s posebnim naglaskom na ranjivim kućanstvima. Naposljetku, Komisijinim Prijedlogom uredbe o hitnoj intervenciji za rješavanje problema visokih cijena energije problem dramatičnog porasta cijena energije nastoji se riješiti smanjenjem potrošnje i dijeljenjem iznimne dobiti proizvođača energije s onima kojima je pomoć najpotrebnija.

Dodatne informacije

Prijedlog preporuke Vijeća o primjerenom minimalnom dohotku kojim se osigurava aktivna uključenost

Komunikacija o boljoj procjeni distribucijskog učinka reformi država članica

Pitanja i odgovori: Primjeren minimalni dohodak

Informativni članak: Primjeren minimalni dohodak

Pojedinosti

Datum objave
28 rujan 2022
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj