Međunarodno upravljanje oceanima: doprinos Unije u određivanju smjera plavog planeta

Europska komisija i visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku danas su predstavili obnovljen plan EU-a za međunarodno upravljanje oceanima, u kojem se predlažu mjere za siguran i čist ocean kojim se održivo upravlja. Tom politikom Unija potvrđuje svoju aktivnu ulogu u međunarodnom upravljanju oceanima i preuzetu obvezu da pojača provedbu UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. i njegova cilja br. 14 „Život pod vodom”. Taj novi plan ima važnu ulogu u ostvarivanju ciljeva plavog dijela europskog zelenog plana. Predstavivši prijedlog Komisije o pravno obvezujućim ciljevima za obnovu ekosustavâ, uključujući morske, Unija pokazuje snažan angažman za oceane uoči 2. UN-ove konferencije o oceanima (od 27. lipnja do 1. srpnja 2022. u Lisabonu) i UN-ove konferencije o bioraznolikosti (COP15) (od 5. do 17. prosinca 2022. u Montrealu).

Josep Borrell, visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, rekao je: Unija i njezine države članice zajedno imaju najveći isključivi gospodarski pojas na svijetu. Međutim, gotovo dvije trećine svjetskih oceana izvan je nacionalne jurisdikcije. Radi njihove zaštite i obnove i iskorištavanja njihova golemog potencijala na održiv način u korist društava u cijelom svijetu potreban je kolektivni globalni pristup. Ažuriranim planom za međunarodno upravljanje oceanima dodatno se jača naša uloga pokretačke sile i vjerodostojnog partnera u donošenju stvarnih i održivih rješenja za izazove s kojima se oceani suočavaju.

Povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius izjavio je: Moramo se više brinuti o oceanima. Novim prijedlogom akta o obnovi prirode želimo popraviti morske ekosustave u Europi, ali to neće biti dovoljno. Moramo mobilizirati partnere u svijetu kako bismo ostvarili održivo upravljanje oceanima i zdrav život u svjetskim morima. Komisija je zbog toga izdvojila i do 1 milijarde eura za mjere u području morske i obalne bioraznolikosti i klime u cijelom svijetu. Danas pozivamo sve međunarodne partnere da potaknu provedbu naših zajedničkih obveza i usredotoče se na ambiciozne mjere za oceane uoči predstojeće UN-ove konferencije COP 15 o bioraznolikosti.

Ažuriranje strategije EU-a u skladu s novim kretanjima u području geopolitike i održivosti

Međunarodno upravljanje oceanima podrazumijeva zajedničko upravljanje svjetskim oceanima i njihovim resursima kako bi bili zdravi i produktivni, na dobrobit sadašnjih i budućih generacija. Današnja nova zajednička komunikacija temelji se na Komunikaciji iz 2016. te na najvažnijim trendovima kao što su sve veći učinak klimatskih promjena i opasno smanjenje bioraznolikosti. U obzir se uzima i nova geopolitička situacija, kao što je ruska agresija na Ukrajinu, koja je dovela do nestabilnosti i nesigurnosti, uključujući zamrzavanje određenih inicijativa.

Unija kao vodeći svjetski akter utvrđuje ažurirani plan za bolje upravljanje oceanima koji se temelji na međunarodnom međusektorskom pristupu i na pravilima, a cilj joj je daljnje učvršćivanje uloge globalnog predvodnika u upravljanju oceanima. Nadovezujući se na obveze utvrđene u Zajedničkoj komunikaciji iz 2016. koje je ažurirala, Unija se obvezala na sljedeće:

• jačanje okvira za međunarodno upravljanje oceanima na svjetskoj, regionalnoj i bilateralnoj razini
• ostvarivanje održivosti oceana do 2030. primjenom koordiniranog i komplementarnog pristupa zajedničkim izazovima i kumulativnim učincima
• osiguravanje da oceani i dalje budu siguran i zaštićen prostor s obzirom na porast tržišnog natjecanja u međunarodnim vodama i sve veće izazove za multilateralnu suradnju
• razvoj međunarodnog znanja o oceanima radi donošenja odluka na temelju dokaza kako bi se omogućilo djelovanje za zaštitu oceana i održivo upravljanje njima. 

Ključne mjere za siguran, čist i zdrav ocean kojim se održivo upravlja

U Komunikaciji je utvrđeno nekoliko ključnih prioriteta za ispunjavanje tih obveza:

• zaustavljanje i preokret trenda gubitka morske bioraznolikosti što skorijim sklapanjem ambicioznog ugovora UN-a o otvorenom moru (bioraznolikost izvan nacionalne jurisdikcije) i postizanjem cilja od 30 % zaštićenih morskih područja do 2030.
• zaštita morskog dna zabranom dubokomorskog rudarstva, kojim se uništava morsko dno, te po potrebi reguliranjem upotrebe ribolovnog alata koji najviše šteti bioraznolikosti
• osiguravanje održivog ribarstva uz pristup nulte tolerancije prema nezakonitom, neprijavljenom i nereguliranom ribolovu te uz poštovanje međunarodnih propisa i standarda. Isto tako, Unija pozdravlja važan multilateralni sporazum kojim se pridonosi zaštiti oceana i koji je, nakon 21 godine pregovora, postignut u WTO-u 17. lipnja ove godine. Unija je u potpunosti predana što skorijem postizanju dogovora i oko preostalih elemenata sporazuma:
• borba protiv klimatskih promjena za zdrav ocean, među ostalim mjerama u pomorskom prometu na razini EU-a i na svjetskoj razini, te dekarbonizacija sektora ribarstva kako bi se smanjila ovisnost o fosilnim gorivima
• borba protiv onečišćenja mora, posebno sklapanjem ambicioznog pravno obvezujućeg globalnog sporazuma o plastici do 2024.
• prelazak na globalno održivo plavo gospodarstvo, posebno povećanjem ulaganja u zdravlje oceana i prelaskom na održivo plavo gospodarstvo putem platforme EU-a za ulaganja „BlueInvest” te poboljšanjem integriranog pomorskog planiranja
• osiguravanje zaštite i sigurnosti na moru pozornim praćenjem i brzim odgovorom na prijetnje pomorskoj sigurnosti, suradnjom s partnerima kao što je NATO te rješavanjem pitanja prisilnog rada u skladu s propisima Međunarodne organizacije rada
• stjecanje znanja o oceanima stvaranjem međuvladinih poveznica između znanosti i politike za održivost oceana radi uspostave međuvladinog panela za održivost oceana, uz promicanje diplomacije i znanja u području oceana
• ulaganje u oceane izdvajanjem i do 1 milijarde eura u razdoblju od 2021. do 2027. za morsku i obalnu bioraznolikost i klimu, među ostalim za otvoreno more, te 350 milijuna eura godišnje za istraživanje oceana u okviru programa Obzor Europa za razdoblje 2021. – 2027.

Sljedeći koraci

Povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius predstavit će na 2. konferenciji UN-a o oceanima Zajedničku komunikaciju. O njemu će raspravljati Europski parlament i Vijeće. 

Kontekst

Unija je 2016. kao prvo vodeće gospodarstvo pokrenula svoj plan za međunarodno upravljanje oceanima te se obvezala na siguran, čist i zdrav ocean kojim se održivo upravlja.

U 2019. države članice EU-a izrazile su potporu daljnjem praćenju i razvoju tog plana. U europskom zelenom planu istaknuta je važnost jačanja uloge EU-a kao svjetskog predvodnika u upravljanju oceanima. U ciljanom savjetovanju i forumu međunarodnih dionika predstavljene su preporuke za njegov razvoj kako bi se osigurala trajna aktivna uloga EU-a u doprinosu globalnim ciljevima održivosti.

Dodatne informacije

Pitanja i odgovori o međunarodnom upravljanju oceanima

Zajednička komunikacija o obnovljenom programu EU-a za međunarodno upravljanje oceanima (IOG)