Skip to main content
Logotip Europske komisije
Predstavništvo u Hrvatskoj
Informativni članak18 listopad 2022Predstavništvo u Hrvatskoj

Kritična infrastruktura: Komisija ubrzava rad na izgradnji europske otpornosti

Nakon sabotaže plinovoda Sjeverni tok 5. listopada 2022. predsjednica von der Leyen iznijela je plan od pet točaka za otpornu kritičnu infrastrukturu.

Kritična infrastruktura: Komisija ubrzava rad na izgradnji europske otpornosti
© Copyright EC - Audiovisual Service - NA

Komisija danas predlaže jačanje otpornosti kritične infrastrukture EU-a. Prijedlog preporuke Vijeća, koji je predsjednica von der Leyen iznijela 5. listopada u Europskom parlamentu, temelji se na planu od pet točaka za otpornu kritičnu infrastrukturu.

Europski kritični subjekti međusobno su povezani i ovise jedan o drugome. Zbog toga su jači i učinkovitiji, ali u slučaju incidenata i ranjiviji. Ruski agresivni rat protiv Ukrajine donio je nove rizike: fizičke napade i kibernapade koji su često kombinirani kao hibridna prijetnja. Sabotaža plinovoda Sjeverni tok i drugi nedavni incidenti jasno su pokazali da je otpornost EU-ove kritične infrastrukture ugrožena.  Potrebno je hitno povećati sposobnost EU-a da se zaštiti od napada na kritičnu infrastrukturu, unutar EU-a, ali i u najbližem susjedstvu.

Komisija je već 2020. kao ključan dio EU-ova rada na izgradnji sigurnosne unije predložila ažurirana pravila za povećanje otpornosti kritičnih subjekata. Nedavno dogovorenom Direktivom o otpornosti kritične infrastrukture (Direktiva o CER-u) i revidiranom Direktivom o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava (Direktiva NIS 2) EU će uskoro imati ažuriran i sveobuhvatan pravni okvir za jačanje fizičke otpornosti i kiberotpornosti kritične infrastrukture. Međutim, zbog prijetnji koje se brzo mijenjaju, potrebno je ubrzati primjenu novih pravila.

Cilj je nacrta preporuke što više povećati i ubrzati rad na zaštiti kritične infrastrukture u trima prioritetnim područjima: pripravnosti, odgovoru i međunarodnoj suradnji. U tu se svrhu predviđa snažnija potpora i koordinacijska uloga Komisije kako bi se poboljšala pripravnost i odgovor na trenutačne prijetnje, kao i pojačana suradnja među državama članicama te sa susjednim trećim zemljama. Prednost bi trebalo dati ključnim sektorima energetike, digitalne infrastrukture, prometa i svemira.

EU ima posebnu ulogu u pogledu infrastrukture koja se upotrebljava preko granica ili služi za pružanje prekograničnih usluga i time utječe na interese više država članica.  Jasno određivanje takve infrastrukture i subjekata koji njome upravljaju te zajedničko zalaganje za njezinu zaštitu u interesu je svih država članica. Komisija potiče države članice da na temelju zajedničkog skupa načela razvijenih na razini Unije provode testiranja otpornosti na stres subjekata koji upravljaju kritičnom infrastrukturom.

Testiranje otpornosti na stres dopunit će se izradom plana za incidente i krize povezane s kritičnom infrastrukturom. Opisat će se i utvrditi ciljevi i načini suradnje između država članica i institucija, tijela, ureda i agencija EU-a u odgovoru na incidente povezane s kritičnom infrastrukturom, posebice ako oni uzrokuju znatne poremećaje u pružanju osnovnih usluga na unutarnjem tržištu. Komisija će taj plan izraditi u suradnji s visokim predstavnikom/potpredsjednikom, uz savjetovanje s državama članicama i uz potporu relevantnih agencija. Za koordiniranje odgovora iskoristit će se postojeći mehanizmi za integrirani politički odgovor na krizu (IPCR).

Nacrtom preporuke nastoji se ojačati kapacitet ranog upozoravanja i odgovora na poremećaje kritične infrastrukture putem Mehanizma Unije za civilnu zaštitu. Komisija će redovito preispitivati prikladnost i pripravnost postojećih kapaciteta za odgovor i organizirati ispitivanja međusektorske suradnje na razini EU-a.

U nacrtu preporuke poziva se i na pojačanu suradnju s ključnim partnerima i susjednim zemljama kad je riječ o otpornosti kritične infrastrukture. Komisija i visoki predstavnik unaprijedit će koordinaciju s NATO-om u okviru strukturiranog dijaloga EU-a i NATO-a o otpornosti te će osnovati radnu skupinu u tu svrhu.

Potpredsjednik za promicanje europskog načina života Margaritis Schinas izjavio je: Kritične infrastrukture sve su više međusobno povezane i međuovisne. Bez obzira je li riječ o cjevovodima, prijevoznim putovima ili podmorskim kabelima, poremećaj u jednoj zemlji može imati kaskadni učinak s posljedicama za cijelu Uniju. Komisija se već na početku svojeg mandata zalagala za izgradnju čvrstog sustava za zaštitu infrastrukture na internetu i izvan njega. Sabotaža plinovoda Sjeverni tok i drugi nedavni incidenti pokazali su da moramo ubrzati uvođenje tog novog sustava i uspostaviti snažne mehanizme koordinacije u slučaju krize kako bismo mogli djelovati već danas. 

Povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson izjavila je: S obzirom na brzorastuće prijetnje, ruski agresivni rat protiv Ukrajine, sabotažu plinovoda Sjeverni tok i njemačke željezničke mreže, jasno je da moramo upornije raditi na zaštiti infrastrukture. Europski parlament i Vijeće već su postigli dogovor o produbljivanju zakonodavnog okvira radi jačanja otpornosti subjekata koji upravljaju kritičnom infrastrukturom. Međutim, s obzirom na prijetnje kojima danas svjedočimo, moramo ubrzati primjenu novih pravila i intenzivnije raditi na dodatnim mjerama i bližoj suradnji.

Povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton dodao je: Geopolitička stvarnost tjera nas da poboljšamo otpornost europske kritične infrastrukture u svim dimenzijama, kibernetičkoj i fizičkoj. Dvije nove direktive, Direktiva NIS 2 i Direktiva o CER-u, dvije su strane iste strategije koju želimo ostvariti što brže. Već smo postavili temelje za suradnju, koordinaciju i pripravnost u području kibersigurnosti koji mogu poslužiti kao inspiracija. Komisija je uspostavila i kratkoročni program za hitne slučajeve kako bi poduprla države članice u jačanju njihove kiberpripravnosti, primjerice podupiranjem penetracijskog testiranja.

Sljedeći koraci

Predsjednica von der Leyen predstavit će čelnicima EU-a prijedlog preporuke Vijeća o otpornosti kritične infrastrukture na sastanku Europskog vijeća 20. i 21. listopada.

Kontekst

U ljeto 2022. suzakonodavci su postigli politički dogovor o produbljivanju EU-ova zakonodavnog okvira radi jačanja otpornosti subjekata koji upravljaju kritičnom infrastrukturom. Postignuti su dogovori o Direktivi o otpornosti kritične infrastrukture („Direktiva o CER-u”) i revidiranoj Direktivi o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava („Direktiva NIS 2”). Očekuje se da će stupiti na snagu krajem 2022. ili početkom 2023., a države članice trebale bi ih što prije prenijeti i primijeniti. U Direktivi o CER-u predlaže se novi okvir za suradnju, kao i obveze za države članice i kritične subjekte za jačanje fizičke otpornosti izvan kiberprostora. Trenutačno je obuhvaćeno jedanaest sektora: energetika, promet, digitalna infrastruktura, bankarstvo, infrastruktura financijskog tržišta, zdravstvo, pitka voda, otpadne vode, javna uprava, svemir i prehrambeni sektor. Direktivom NIS 2 uvest će se široka sektorska pokrivenost kibersigurnosnih obveza. To će obuhvaćati novi zahtjev za države članice da u svoje strategije za kibersigurnost prema potrebi uključe podmorske kabele.

Nakon sabotaže plinovoda Sjeverni tok 5. listopada 2022. predsjednica von der Leyen iznijela je plan od pet točaka za otpornu kritičnu infrastrukturu. Njegovi su glavni elementi: jačanje pripravnosti, suradnja s državama članicama s ciljem testiranja otpornosti na stres njihove kritične infrastrukture, počevši s energetskim sektorom, a zatim i u drugim visokorizičnim sektorima, povećanje kapaciteta za odgovor, posebice putem Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, iskorištavanje satelitskih kapaciteta za otkrivanje potencijalnih prijetnji te jačanje suradnje s NATO-om i ključnim partnerima kad je riječ o otpornosti kritične infrastrukture.

Dodatne informacije

Preporuka Komisije

Sigurnosna unija: Komisija pozdravlja današnji politički dogovor o novim pravilima za jačanje otpornosti kritičnih subjekata

Komisija pozdravlja politički dogovor o novim pravilima o kibersigurnosti (NIS 2)

Paket instrumenata EU-a za kibersigurnost 5G mreža

Pojedinosti

Datum objave
18 listopad 2022
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj