Skip to main content
Logotip Europske komisije
Predstavništvo u Hrvatskoj
Informativni članak2 rujan 2022Predstavništvo u Hrvatskoj

Konzularna zaštita EU-a: tijekom pandemije, 600 000 osoba vratilo se kućama zahvaljujući suradnji Unije

Europska komisija je danas objavila izvješće o pravilima EU-a o konzularnoj zaštiti temeljem kojih građanke i građani EU-a u inozemstvu imaju pravo zatražiti konzularnu pomoć od  druge države članice EU-a ako njihova zemlja tamo nema predstavništvo.

Konzularna zaštita EU-a: tijekom pandemije, 600 000 osoba vratilo se kućama zahvaljujući suradnji Unije

Iako je suradnja EU-a tijekom pandemije bolesti COVID-19, afganistanske krize i ruske agresije na Ukrajinu bila uspješna, u izvješću se ipak navodi kako bi pravila EU-a ipak trebala biti primjenjivija u slučaju kriza.

Visoki predstavnik/potpredsjednik Komisije Josep Borrell izjavio je: „Konzularna zaštita element je vanjskog djelovanja EU-a: tijekom pandemije bolesti COVID-19 i od početka ruske agresije na Ukrajinu, EU i države članice blisko surađuju kako bi se pomoglo našim građankama i građanima i vratili ih u zemlju podrijetla. Ključnu ulogu u pružanju konzularne pomoći imalo je 130 delegacija EU-a, veleposlanstva i konzulata.“

Povjerenik Komisije za pravosuđe Didier Reynders izjavio je: „Zahvaljujući suradnji EU-a, 600 000 ljudi vratilo se kućama usred pandemije bolesti COVID-19. Pravila EU-a o konzularnoj zaštiti pogodovala su našim građankama i građanima u kriznim vremenima i pokazala istinsku solidarnost među državama članicama EU-a. U ovom se izvješću analizira važnost važnih nedavnih događaja i predlaže niz mjera za dodatno olakšavanje i jačanje prava koja proizlaze iz građanstva EU-a.“

Slična konzularna pomoć pružena je građankama i građanima EU-a i njihovim obiteljima nakon krize u Afganistanu te ruske agresije na Ukrajinu. Upravo u tom je kontekstu ključna bila lokalna potpora delegacija EU-a, posebno u zemljama u kojima je bilo zastupljeno samo nekoliko ili nijedna država članica.

Općenito, u izvješću se navodi potreba za pojednostavnjenjem postojećih pravila pružanja konzularne zaštite. To uključuje poboljšanje razmjene informacija među državama članicama i koordinaciju komunikacije te pojašnjavanje položaja ranjivih osoba, kao što su trudnice, maloljetnici bez pratnje ili osobe s invaliditetom. Naposljetku, iako primarna obveza pružanja konzularne zaštite ostaje na državama članicama, u izvješću se napominje da bi se u nekim slučajevima moglo razmotriti i osnaživanje delegacija EU-a za izravniju interakciju s građankama i građanima EU-a, na zahtjev država članica.

Više informacija (na engleskom jeziku)
O konzularnoj zaštiti
Info-članak o konzularnoj zaštiti

Pojedinosti

Datum objave
2 rujan 2022
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj