Komunalne otpadne vode: boljim prikupljanjem i pročišćavanjem voda u EU-u do manjeg onečišćenja okoliša

Deseto izvješće Komisije o provedbi Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda pokazuje da su stope usklađenosti s pravilima EU-a o prikupljanju i pročišćavanju otpadnih voda visoke te da su se povećale u usporedbi s prethodnim razdobljem izvješćivanja. To pomaže u sprečavanju onečišćenja okoliša. Iako je trend u provedbi Direktive općenito pozitivan, potpuna usklađenost s Direktivom još nije postignuta. Financiranje i planiranje ostaju glavni izazovi s kojima se suočava sektor vodnih usluga.

Povjerenik EU-a za okoliš, ribarstvo i oceane Virginijus Sinkevičius izjavio je: Ovo izvješće potvrđuje da se prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda poboljšava diljem EU-a. Pravila EU-a imala su ključnu ulogu u poboljšanju kvalitete rijeka, jezera i mora na našem kontinentu, što povoljno utječe na zdravlje i kvalitetu života europskih građana. Međutim, stopa napretka nije jednaka u svim državama članicama EU-a, a u nekima od njih infrastrukturi je potrebno osigurati bolje planiranje i više financiranja. Učinit ćemo sve što je u našoj moći da potaknemo inovacije i nova ulaganja u okolišnu infrastrukturu diljem Europe.

Izvješće pokazuje da se prikuplja 95 % otpadnih voda, a 88 % ih se biološki pročišćuje. Iako je taj trend pozitivan, potrebno je poduzimati daljnje napore; i dalje se 1 % komunalnih otpadnih voda ne prikuplja, a više od 6 % ne pročišćava se dovoljno dobro da bi se ispunili standardi sekundarnog pročišćavanja. Trenutna razina ulaganja u mnogim državama članicama je preniska da bi se dugoročno postigla i održala usklađenost s Direktivom, a nekoliko gradova EU-a još uvijek treba izgraditi ili modernizirati svoju infrastrukturu za prikupljanje otpadnih voda te izgraditi moderna postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda.

Nedavno objavljena studija OECD-a pruža Europskoj uniji jasnu sliku o manjku ulaganja u EU. Komisija će surađivati s relevantnim državama članicama kojima cilj pročišćavanja voda i razvoja sanitarne infrastrukture treba postati jedan od prioriteta kako bi što bolje iskoristile mogućnosti u okviru novog višegodišnjeg financijskog okvira i europskog plana oporavka za ostvarenje tih ciljeva.

Izvješćem je obuhvaćeno više od 23 500 gradova u EU-u na koje se primjenjuje Direktiva i u kojima ljudi i industrija godišnje proizvedu više od 610 milijuna populacijskih ekvivalenata otpadnih voda. To znači da se dnevno proizvede otpadnih voda u količini od približno 490 milijuna kadi za kupanje.

Kontekst

Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda od država članica zahtijeva se da njihovi gradovi i naselja pravilno prikupljaju i pročišćavaju otpadne vode. Nepročišćene otpadne vode mogu biti zagađene štetnim kemikalijama, bakterijama i virusima te ugrožavati zdravlje ljudi. Te vode sadržavaju i hranjive tvari kao što su dušik i fosfor koje mogu naštetiti slatkim vodama i morskom okolišu poticanjem pretjeranog rasta algi koje uništavaju ostale oblike života (eutrofikacija). Evaluacija Direktive objavljena 2019. pokazala je da je Direktiva u cjelini svrsishodna, ali da postoji prostor za njezino poboljšanje.

Sljedeći koraci

Komisija je pokrenula procjenu učinka različitih opcija politike kojima bi se Direktiva osuvremenila. To obuhvaća pronalaženje načina za postupanje s novim kontaminantima koji izazivaju zabrinutost poput farmaceutskih proizvoda i mikroplastike te razmatranja može li EU redovitim nadzorom otpadnih voda spremnije reagirati na izazove poput pandemije bolesti COVID-19 ili sličnih bolesti. Tijekom procjene učinka provest će se opsežna savjetovanja s relevantnim dionicima.

Više informacija

Pitanja i odgovori o komunalnim otpadnim vodama: deseto izvješće o provedbi

Deseto izvješće o provedbi Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda

Pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u Europi – pokazatelji