Komisija preporučuje obustavu postupka u slučaju prekomjernog deficita za Hrvatsku i Portugal

Proljetni paket Europskog semestra 2017. Komisija objavila preporuke po državama članicama

Europska komisija danas je objavila preporuke po državama članicama za 2017. u kojima se utvrđuju smjernice ekonomske politike za pojedine države članice za sljedećih 12 do 18 mjeseci. Gospodarstvo u EU-u i europodručju je otpornije, no izazovi poput sporog rasta produktivnosti, posljedica krize, uključujući trajne nejednakosti te nesigurnosti povezane uglavnom s vanjskim čimbenicima i dalje su prisutni. Komisija stoga poziva države članice da iskoriste tu priliku za jačanje temelja svojih gospodarstava provedbom gospodarskih i socijalnih prioriteta koji su zajednički utvrđeni na europskoj razini: poticanje ulaganja, provedba strukturnih reformi i osiguranje odgovornih fiskalnih politika. Posebna je pozornost posvećena izazovima i prioritetima utvrđenima za europodručje.

Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog, izjavio je: Gospodarska kretanja općenito su pozitivna i trebali bismo ovu priliku iskoristiti za povećanje konkurentnosti, otpornosti i inovativnosti europskih gospodarstava. Prednost bi trebalo dati reformama koje će ojačati uključivi rast te oživjeti produktivnost. Strukturne reforme, ulaganja i stalno praćenje odgovornih fiskalnih politika neizostavni su za jačanje i nastavak gospodarskog oporavka u EU-u.

Marianne Thyssen, povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage, izjavila je: Ove je godine najveća pažnja u našoj ocjeni posvećena rješavanju pitanja nejednakosti. Nakon krize okrenuli smo novu stranicu: sljedeće poglavlje su socijalna pitanja. S gospodarstvom koje se razvija, moramo ponovno uspostaviti mogućnosti za one koji sporije napreduju te držati korak s potrebama za vještinama koje se mijenjaju tako što ćemo ulagati u kvalitetno obrazovanje i izobrazbu. Povećanje produktivnosti trebalo bi se odraziti u većim plaćama. Samo tako možemo ispuniti našu zajedničku obvezu, bolji životni standard za sve građane.

Pierre Moscovici, povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, izjavio je: EU bilježi rast i u 2018. to će se pozitivno kretanje nastaviti šestu godinu za redom. Ipak, oporavak je neravnomjeran i još uvijek nestabilan. Moramo upotrijebiti sva raspoloživa sredstva za poticanje rasta, a to uključuje pametne gospodarske reforme i inteligentnu primjenu fiskalne politike. Europska komisija danas državama članicama preporučuje odgovarajuću ravnotežu između osiguranja održivosti javnih financija i ostvarenja fiskalnog prostora koji će potaknuti oporavak, a ne ga ugroziti.

Preporuke po državama članicama za 2017.

Europsko gospodarstvo pokazalo se otpornim na velike izazove. Stope rasta u EU-u i europodručju u 2016. iznosile su približno 2 %, javne financije se poboljšavaju, a zaposlenost je s gotovo 233 milijuna zaposlenih rekordno visoka. Nezaposlenost je na najnižoj razini od 2009., a u nekim državama članicama ulaganja premašuju razine prije krize, čemu je pripomogao i Plan ulaganja za Europu, tzv. Junckerov plan. Međutim, spor rast produktivnosti i posljedice krize, uključujući razlike među državama i unutar njih, i dalje opterećuju gospodarstvo, kao i neizvjesnost povezana uglavnom s vanjskim čimbenicima.

Za jačanje pozitivnih kretanja i konvergencije u državama članicama i EU-u, ključno je da rast bude u većoj mjeri uključiv, čvrst i održiv, uključujući povećanjem konkurentnosti i inovativnosti. To je cilj preporuka u okviru europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika. Taj pristup uključuje i veći naglasak na socijalne prioritete i izazove u državama članicama. Komisija je nedavno predstavila svoj prijedlog za europski stup socijalnih prava, u kojemu se utvrđuju ključna načela i prava za podupiranje pravednih tržišta rada koja dobro funkcioniraju te sustava socijalne skrbi.

Države članice su tijekom vremena u prosjeku ostvarile određeni napredak u provedbi dvije od tri preporuke po državama članicama, što potvrđuje da se važne reforme provode diljem EU-a. Kretanje napretka je očitije ako se uzme u obzir višegodišnje razdoblje, a ne samo jedna godina, jer je za izradu i provedbu važnih reformi potrebno vrijeme. Velika većina reformi bilježi napredak, no brzina i intenzivnost provedbe reformi razlikuju se po državama članicama, ovisno i njihovoj složenosti i važnosti. Najveći napredak u provedbi reformi ostvaren je u područjima politika koje se odnose na „fiskalnu politiku i fiskalno upravljanje“ te „financijske usluge“, koja su posljednjih godina bila goruća pitanja.

Od donošenja prošlogodišnjih preporuka po državama članicama države članice najveći su napredak ostvarile u području fiskalne politike i fiskalnog upravljanja te u području aktivnih politika tržišta rada. Poduzete su mjere u području poreznih politika (primjerice smanjenje poreznog opterećenja rada), politika tržišta rada i socijalnih politika (prije svega u pogledu socijalne uključenosti i skrbi za djecu) te financijskih usluga. Područja u kojima je ostvaren najmanji napredak uključuju tržišno natjecanje u području usluga te poslovno okruženje. Općenito se stječe dojam da države članice i dalje ulažu napore u provedbu reformi, ali se za sada u većini područja politika iz preporuka po državama članicama za 2016. napredak može ocijeniti u rasponu između „ograničenog” i „određenog”.

Preporuke za Hrvatsku

U prvoj preporuci, koja se ponešto razlikuje od prošlogodišnje upravo zbog izlaska iz EDP-a, Komisija traži nastavak fiskalne politike u skladu sa zahtjevima preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu, to jest zadržavanje srednjoročnih proračunskih ciljeva u 2018. godini.
Preporučuje se da se do rujna ove godine pojača proračunsko planiranje i višegodišnji proračunski okvir, uključujući i jačanje neovisnosti i mandata Povjerenstva za fiskalnu politiku, tijela zaduženog za praćenje provedbe Zakona o fiskalnoj odgovornosti. U sklopu prve preporuke traže se i prvi koraci u uvođenje poreza na imovinu na temelju njezine vrijednosti. Također se traži jačanje okvira za upravljanje javnim dugom, uključujući godišnje dopune strategije za upravljanje dugom.
Druga preporuka uključuje obeshrabrivanje ranog umirovljenja, ubrzanje prelaska na kasniji odlazak u mirovinu, usklađivanje mirovinskih odredbi za pojedine kategorije s općim mirovinskim pravilima.
U trećoj preporuci Komisija traži ubrzanje reforme obrazovnog sustava te poboljšanje obrazovnog sustava za odrasle, posebice strarijih radnika, niskoobrazovanih i dugotrajno nezaposlenih.
Kao četvrtu preporuku Komisija navodi smanjenje rascjepkanosti i poboljšanje funkcionalne raspodjele nadležnosti u javnoj upravi kako bi se poboljšala efikasnost i smanjile teritorijalne razlike u pružanju javnih usluga. U konzultacijama sa socijalnim partnerima treba uskladiti okvir za plaće u javnom sektoru i javnim uslugama.
U petoj preporuci traži se ubrzanje privatizacije državnih poduzeća i ostale državne imovine i poboljšanje korporativnog upravljanja u državnim poduzećima, zatim znatno smanjenje administrativnih troškova za poduzeća, uklanjanje restrikcija koje otežavaju pristup i praksu reguliranim profesijama te profesionalnim i poslovnim uslugama. Također se traži poboljšanje kvalitete i učinkovitosti pravosudnog sustava, posebice smanjenje trajanja građanskih i trgovačkih predmeta.

U danas predstavljenom paketu uzeti su u obzir zaključci i popratne mjere Zimskog paketa Europskog semestra objavljenog u veljači, uključujući one o postupku zbog makroekonomskih neravnoteža. Komisija je za Cipar, Italiju i Portugal u kojima su postojale prekomjerne makroekonomske neravnoteže zaključila da na temelju analize nema nikakvih razloga da se postupak postroži, pod uvjetom da te tri države članice u potpunosti provedu reforme iz preporuka za svoju državu.

Fiskalna kretanja i odluke

Ove bi godine ukupna razina deficita u europodručju trebala pasti na 1,4 % BDP-a u odnosu na najvišu razinu od 6,1 % BDP-a zabilježenu 2010.

Na temelju ocjene Programa stabilnosti i konvergencije 2017., Komisija je poduzela i određene mjere u okviru Pakta o stabilnosti i rastu. Komisija preporučuje da se postupak u slučaju prekomjernog deficita obustavi za Hrvatsku i Portugal. Ako Vijeće prihvati Komisijinu preporuku, time bi se korektivni dio Pakta primjenjivao na samo četiri države članice, u odnosu na 24 države članice u 2011.

Komisija je na temelju članka 126. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije donijela i izvješća za Belgiju i Finsku u kojima preispituje njihovo poštovanje kriterija duga iz Ugovora. U oba slučaja zaključeno je da bi se trebalo smatrati da je kriterij duga trenutačno ispunjen. U slučaju Belgije taj je zaključak uvjetovan poduzimanjem dodatnih fiskalnih mjera u 2017. kako bi se osigurala šira usklađenost s kretanjem prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja u 2016. i 2017. U slučaju Finske Komisija je upozorila da je brzo donošenje i provedba strukturnih reformi kojima se povećava produktivnost i ponuda radne snage ključno za povećanje srednjoročnih mogućnosti rasta i za poboljšanje fiskalne održivosti.

U pogledu Italije Komisija potvrđuje da su propisane dodatne fiskalne mjere za 2017. provedene i da stoga u ovoj fazi nisu potrebne nikakve daljnje mjere za poštovanje kriterija duga.

Komisija je Rumunjsku upozorila na postojanje znatnog odstupanja od kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja u 2016. i preporučuje Vijeću da donese preporuku u kojoj se od Rumunjske zahtijeva da u 2017. poduzme odgovarajuće mjere u cilju smanjenja tog znatnog odstupanja. Time je prvi put primijenjen taj postupak iz okvira gospodarskog upravljanja u EU-u. Njime se nadležnim tijelima omogućuje da poduzmu korektivne mjere kako bi se izbjeglo pokretanje postupka u slučaju prekomjernog deficita.

Komisija na temelju ocjene Programa stabilnosti za 2017. predlaže da se Litvi i Finskoj odobri zatražena fleksibilnost.

Kontekst:

Preporuke državama članicama prilagođavaju se svake godine kako bi se uzeli u obzir ostvareni napredak i promijenjene okolnosti, no čvrsto se temelje na sveobuhvatnim prioritetima iz govora predsjednika Junckera o stanju Unije i Godišnjeg pregleda rasta. Za države članice europodručja odražavaju i preporuke za europodručje. Preporuke u okviru europskog semestra usklađene su s dugoročnijom vizijom strategije Europa 2020.

Preuzevši mandat, ova je Komisija uvela niz izmjena u europski semestar kako bi on postao učinkovitiji i relevantniji. Najavljene su u studenome 2014. u Godišnjem pregledu rasta za 2015., razrađene početkom 2015. i potvrđene u listopadu 2015. u Komunikaciji o koracima prema dovršetku europske ekonomske i monetarne unije.

Te izmjene, primjerice, znače da Komisija preporuku za europodručje objavljuje početkom ciklusa (u studenome) kako bi se državama članicama omogućilo da u svojim planovima za sljedeće godine uzmu u obzir perspektivu cijelog europodručja.

To znači i da je Komisija tijekom posljednjih mjeseci surađivala s vladama, nacionalnim parlamentima, socijalnim partnerima i drugim dionicima te je održala bilateralne sastanke s nacionalnim nadležnim tijelima kako bi raspravljala o prioritetima politika.

Komisija je još u veljači predstavila svoju detaljnu analizu gospodarskog i socijalnog stanja za svaku od država članica u obliku izvješća po državama članicama u okviru takozvanog Zimskog paketa Europskog semestra 2017.

U travnju su države članice dostavile svoje nacionalne programe reformi te svoje programe stabilnosti (za države članice europodručja) ili programe konvergencije (za države članice izvan europodručja), uključujući daljnje mjere poduzete u odnosu na zimski paket.

Komisija održava i redovita savjetovanja sa socijalnim partnerima i pozvala je države članice da u većoj mjeri uzmu u obzir doprinos nacionalnih socijalnih partnera.

Današnje se preporuke temelje na tim dijalozima, nacionalnim programima, podatcima Eurostata i nedavno objavljenoj Komisijinoj proljetnoj prognozi 2017.

Komisija je uspostavila i Službu za potporu strukturnim reformama te posebni instrument EU-a – Program potpore strukturnim reformama – kako bi državama članicama, na njihov zahtjev, pružila ciljanu pomoć za provedbu reformi, pomogla im u izradi i provedbi institucionalnih, strukturnih i administrativnih reformi, uključujući reforme koje su preporučene u preporukama po državama članicama.

Sljedeći koraci:

Komisija poziva Vijeće da prihvati predloženi pristup te donese preporuke po državama članicama, a države članice da ih provedu u potpunosti i pravovremeno. Očekuje se da će ministri država članica EU-a raspravljati o preporukama po državama članicama prije nego ih šefovi država i vlada EU-a prihvate. Nakon toga, zadaća je država članica da provedu preporuke s pomoću svojih nacionalnih ekonomskih i proračunskih politika u razdoblju 2017. – 2018.