Glavni sadržaj
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj
  • Novinski članak
  • 25. svibnja 2016.
  • Predstavništvo u Hrvatskoj
  • Predviđeno vrijeme čitanja: 5 min

Komisija predlaže medijski okvir za 21. stoljeće i novi pristup internetskim platformama

Komisija želi uravnotežiti pravila koja se danas primjenjuju na tradicionalne radiotelevizijske kuće, pružatelje videousluga na zahtjev i platforme za dijeljenje videosadržaja, posebice kad je riječ o zaštiti djece. „Želim da internetske platforme...

20160525_media-proposal-21centruy.jpg

Povjerenik za digitalno gospodarstvo i društvo Günther H. Oettinger rekao je: „Možda se promijenio način na koji gledamo TV ili videosadržaje, ali naše se vrijednosti ne mijenjaju . S pomoću novih pravila ojačat ćemo pluralizam medija i neovisnost regulatornih tijela audiovizualnih djelatnosti, a poticanju mržnje neće biti mjesta na platformama za dijeljenje videosadržaja. Na internetskim platformama želimo osigurati i ravnopravnost, odgovorno ponašanje, povjerenje i pravednost, a današnjom se komunikacijom utvrđuje ta naša vizija.”

Na temelju ocjene Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama iz 2010. Komisija predlaže:

1.Briga o djeci i zaštita od poticanja mržnje za sve građane. Platforme koje organiziraju i označuju veliku količinu videa morat će maloljetnike zaštititi od štetnih sadržaja (pornografija i nasilje), a sve građane od poticanja mržnje. Detaljne mjere uključuju provjeru dobi, sustave roditeljskog nadzora te mehanizme kojima korisnici prijavljuju i označuju štetan sadržaj. Kako bi te mjere bile dugotrajne i učinkovite, Komisija će sve platforme za dijeljenje videosadržaja pozvati u Savez za bolju zaštitu maloljetnika na internetu, kako bi se pripremio kodeks ponašanja za to područje. Umjesto oslanjanja na samoregulaciju nacionalni regulatori audiovizualnih djelatnosti imat će ovlasti za provedbu pravila, a ovisno o nacionalnom zakonodavstvu to će moći dovesti i do novčane kazne.

2. Snažniju ulogu regulatora audiovizualnih djelatnosti. Nova će Direktiva zajamčiti da regulatorna tijela, sada istinski neovisna o vladama i industriji, najbolje obavljaju svoju dužnost – osigurat će da audiovizualni mediji djeluju u interesu gledatelja. Uloga Europske skupine regulatora za audiovizualne medijske usluge (ERGA) u kojoj je svih 28 nacionalnih regulatora audiovizualnih djelatnosti, bit će utvrđena zakonodavstvom EU-a. ERGA će ocjenjivati koregulatorne kodekse ponašanja i savjetovati Europsku Komisiju.

3. Jačanje europske kreativnosti. Europske televizijske kuće trenutačno ulažu oko 20 % svojih prihoda u izvorni sadržaj, a pružatelji usluga na zahtjev manje od 1 %. Komisija želi da televizijske kuće i dalje polovinu vremena objavljivanja dodjeljuju europskim djelima, a obvezat će i pružatelje usluga na zahtjev da u svojem katalogu europskim sadržajima osiguraju udio od najmanje 20 %. Prijedlogom se dodatno objašnjava kako države članice mogu od pružatelja usluga na zahtjev u svojoj zemlji zatražiti da financijski podupru europska djela.

4. Veću fleksibilnost televizijama. Gledatelji kojima smeta previše televizijskih reklama mogu prijeći na internetsku ponudu bez reklama kakve nije bilo prije deset godina. Revidirana pravila za audiovizualne djelatnosti odgovor su na tu i druge nove okolnosti. Revidirana Direktiva daje radiotelevizijskim kućama veću fleksibilnost u odnosu na odabir trenutka emitiranja reklama – ostaje ukupno ograničenje od 20 % vremena emitiranja od 7 do 23 sata, ali umjesto sadašnjih 12 minuta po satu, radiotelevizije mogu slobodnije birati kada će tijekom dana emitirati reklame. Radiotelevizijama i pružateljima usluga na zahtjev pružit će se i veća fleksibilnost pri upotrebi plasmana proizvoda i sponzorstva, a da gledatelji ipak budu informirani.

Pitanja i odgovori o ažuriranim pravilima o audiovizualnim djelatnostima EU-a i ciljanom pristupu internetskim platformama

Prijedlog dopune audiovizualnih propisa

Internetske platforme: mogućnosti i izazovi za Europu

Internetske platforme veoma su važne za inovacije i razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta. Revolucijom u pristupu informacijama one su bolje i učinkovitije povezale kupce i prodavače. Potrebno je na razini EU-a stvoriti uvjete za privlačenje, zadržavanje i rast inovatora za nove internetske platforme.
Komisija je osmislila ciljani pristup utemeljen na načelima radi rješavanja problema koje su prijavili sudionici u javnoj raspravi tijekom Komisijine jednogodišnje ocjene platformi (vidi pitanja i odgovori). Da bi osigurala fleksibilnost i ažurnost toga pristupa, Komisija će poduprijeti napore industrije i dionika oko samoregulacije i koregulacije. Obuhvaćena su sljedeća područja djelovanja:

1. Usporediva pravila za usporedive digitalne usluge. Za usporedive digitalne usluge trebala bi vrijediti ista ili slična pravila, a ako je moguće, Komisija bi trebala smanjiti područje i opseg djelovanja postojeće regulative. Komisija će ta načela primjenjivati u tekućim pregledima telekomunikacijskog zakonodavstva EU-a te Direktive o e-privatnosti, na primjer pri razmatranju bi li se pravila o povjerljivosti trebala primjenjivati na pružatelje internetskih komunikacijskih usluga kao i na tradicionalna telekomunikacijska poduzeća.

2. Obveza je internetskih platformi da se ponašaju odgovorno. Postojeći sustav odgovornosti posrednika utvrđen Direktivom o e-trgovini trebalo bi zadržati. Specifični će se problemi rješavati ciljanim instrumentima kao što su propisi o audiovizualnim djelatnostima i propisi o autorskom pravu(priopćenje za tisak) ili dobrovoljnim jačanjem napora industrije.
Na primjer, Komisija u intenzivnoj suradnji s velikim internetskim platformama priprema kodeks ponašanja za borbu protiv govora mržnje na internetu, a rezultat će predstaviti za koji tjedan.

3. Prekogranična suradnja u primjeni propisa zajamčit će da platforme ispunjavaju svoje obveze u pogledu prava potrošača, na primjer da jasno označe sponzorirane rezultate pretraživanja (priopćenje za tisak). Komisija će poticati i industriju da se dobrovoljno više angažira u borbi protiv loših praksi na internetu, kao što su lažne ili obmanjujuće ocjene proizvoda. Komisija će poticati i internetske platforme da prepoznaju različite vrste sigurne elektroničke identifikacije (eID) koji nude jednaka jamstva kao i njihovi sustavi EID-a.
4. Otvorena tržišta za gospodarstvo temeljeno na podacima. Inicijativom za slobodan protok podataka predviđenom za kraj 2016. olakšat će se prelazak i prenosivost podataka između različitih internetskih platformi i računalstva u oblaku.

5. Pravedno poslovno okruženje kojim se potičuinovacije. Komisija će provjeriti činjenice o pitanjima što su ih u javnoj raspravi postavila poduzeća i dobavljači koji izravno komuniciraju s platformama. Na primjer, riječ je o pitanjima kao što su nepošteni uvjeti, osobito za pristup važnim bazama podataka, problem pristupa tržištu i opća netransparentnost. Na temelju toga Komisija će do proljeća 2017. utvrditi jesu li u tom području potrebne dodatne mjere EU-a.
Pitanja i odgovori o ažuriranim pravilima o audiovizualnim djelatnostima EU-a i ciljanom pristupu internetskim platformama

Prijedlog dopune audiovizualnih propisa

Kontekst

Te nove inicijative u okviru Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta predstavljene su danas zajedno s paketom kojim se želi potaknuti e-trgovina u EU-u (priopćenje za tisak).

Današnje mjere rezultat su niza inicijativa za digitalizaciju europske industrije (priopćenje za tisak), prijedloga o autorskom pravu (priopćenje za tisak) i digitalnim ugovorima (priopćenje za tisak) te nacrta odluke o koordinaciji spektra (priopćenje za tisak). Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta obuhvaća 16 ključnih inicijativa koje će biti predstavljene do kraja ove godine.

Dodatne informacije

Priopćenje: IP-16-1873 & IP-16-1887

Pojedinosti

Datum objave
25. svibnja 2016.
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj