Komisija je danas predložila zabranu stavljanja na tržište EU-a proizvoda koji su dobiveni prisilnim radom. Prijedlogom su obuhvaćeni svi proizvodi, tj. oni proizvedeni u EU-u za domaću potrošnju i izvoz te proizvodi iz uvoza, bez obzira na poduzeća ili industrijske sektore. Taj je sveobuhvatni pristup bitan jer je oko 27,6 milijuna ljudi podvrgnuto prisilnom radu u raznim industrijama u cijelom svijetu. Većina prisilnog rada odvija se u privatnom sektoru, a za manji dio odgovorne su i države. Prijedlog je sastavljen na temelju međunarodno dogovorenih definicija i sporazuma te naglašava važnost bliske suradnje s globalnim partnerima. Nacionalna tijela imat će ovlast da nakon istrage s tržišta EU-a povuku proizvode dobivene prisilnim radom. Carinska tijela EU-a identificirat će i zaustavljati na granicama EU-a proizvode dobivene prisilnim radom.
Izvršni potpredsjednik Komisije i povjerenik za trgovinu Valdis Dombrovskis izjavio je: Prijedlogom ćemo učiniti važan pomak u borbi protiv modernog ropstva, kojem su podvrgnuti milijuni ljudi u cijelom svijetu. Želimo s tržišta EU-a ukloniti sve proizvode dobivene prisilnim radom, bez obzira na to gdje su proizvedeni. Zabrana će se jednako primjenjivati na domaće proizvode, proizvode za izvoz i proizvode iz uvoza. Nadležna tijela i carinska tijela blisko će surađivati kako bi izgradila čvrst sustav. Prilagođenim pristupom za mala i srednja poduzeća nastojimo minimizirati administrativno opterećenje za poduzeća. Nastavit ćemo i produbljivati suradnju s globalnim partnerima i međunarodnim organizacijama.
Povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton izjavio je: U današnjem geopolitičkom okruženju potrebni su nam sigurni i održivi lanci opskrbe. Ne možemo zadržati model potrošnje u kojem proizvodi nisu proizvedeni na održiv način. Kao predvodnici u industriji i tehnologiji moramo odlučnije štititi svoje vrijednosti i utvrđivati svoja pravila i standarde. Europsko jedinstveno tržište je važno sredstvo za sprečavanje širenja u Uniji proizvoda dobivenih prisilnim radom te za daljnje promicanje održivosti u svijetu.
Primjena instrumenta za sprječavanje prisilnog rada
Nacionalna tijela provodit će mjere zabrane u državama članicama čvrstim pristupom koji se temelji na riziku. U pripremnoj će fazi procjenjivati rizike prisilnog rada na temelju niza izvora informacija, što bi trebalo olakšati identifikaciju rizika i usmjeravanje njihovih aktivnosti. Izvori informacija mogu biti podnesci organizacija civilnog društva, baze podataka o rizicima od upotrebe prisilnog rada u proizvodnji određenih proizvoda i na određenim zemljopisnim područjima te analize radi dužne pažnje koje provode poduzeća.
Tijela će pokretati istrage o proizvodima za koje postoje utemeljene sumnje da su dobiveni prisilnim radom. Moći će zatražiti informacije od poduzeća i provoditi provjere i inspekcije, čak i u trećim zemljama. Ako nacionalna tijela budu otkrila prisilni rad, naložit će povlačenje proizvoda koji su već na tržištu, zabraniti stavljanje proizvoda na tržište i njihov izvoz, a od poduzeća će zatražiti da te proizvode uklone iz optjecaja. Carinska tijela država članica bit će zadužena za provođenje mjera na granicama EU-a.
Ako nacionalna tijela ne mogu prikupiti potrebne dokaze, npr. zato što poduzeće ili tijelo treće zemlje nije surađivalo, odluke mogu donositi na temelju dostupnih podataka.
Nadležna tijela primjenjuju u cijelom postupku načela procjene na temelju rizika i proporcionalnosti. Na taj način prijedlogom se posebno uzima u obzir položaj malih i srednjih poduzeća (MSP). MSP-ovi neće biti izuzeti od mjera, ali će te mjere biti prilagođene njihovoj situaciji. Točnije, nadležna tijela uzet će u obzir veličinu i resurse predmetnih gospodarskih subjekata te stupanj rizika od prisilnog rada prije pokretanja službene istrage. MSP-ovi će se moći koristiti i alatima za potporu.
U roku od 18 mjeseci od stupanja te uredbe na snagu Komisija će objaviti i smjernice koje će se odnositi na postupanje s dužnom pažnjom kako bi se izbjegao prisilni rad i informacije o pokazateljima rizika od prisilnog rada. Nova EU-ova mreža za borbu protiv proizvoda proizvedenih prisilnim radom služit će kao platforma za strukturiranu koordinaciju i suradnju između nadležnih tijela i Komisije.
Sljedeći koraci
Prije nego prijedlog stupi na snagu, o njemu moraju raspraviti i usuglasiti se Europski parlament i Vijeće Europske unije. Počet će se primjenjivati 24 mjeseca od stupanja na snagu.
Kontekst
Današnji prijedlog temelji se na obvezi koju je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen preuzela u svom govoru o stanju Unije 2021. EU promiče dostojanstven rad u svim sektorima i područjima politika u skladu sa sveobuhvatnim pristupom koji se odnosi na radnike na domaćim tržištima, u trećim zemljama i u svjetskim lancima opskrbe. To uključuje temeljne radne standarde, kao što je ukidanje prisilnog rada. Komunikacijom o dostojanstvenom radu u cijelom svijetu, objavljenom u veljači 2022., utvrđene su unutarnje i vanjske politike koje EU primjenjuje za provedbu načela dostojanstvenog rada u cijelom svijetu, među ostalim međunarodnim partnerstvima, trgovinom, politikom susjedstva i proširenja EU-a, borbom protiv trgovine ljudima i javnom nabavom.
EU proaktivno nastoji pronaći rješenja za kršenje načela dostojanstvenog rada, uključujući prisilni rad, u različitim međunarodnim forumima, kao što su Međunarodna organizacija rada, skupina G-7 i Svjetska trgovinska organizacija.
Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje u srpnju 2021. objavile su smjernice za pomoć poduzećima iz EU-a koja poduzimaju odgovarajuće mjere za uklanjanje rizika prisilnog rada u svojem poslovanju i lancima opskrbe. Te su smjernice prvi korak u donošenju obvezujućeg horizontalnog zakonodavstva.
Komisija je prijedlogom direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje, koji je donijela u veljači 2022., utvrdila obveze dužne pažnje prema kojima veća poduzeća moraju utvrditi, spriječiti, ublažiti i uzeti u obzir stvarne i moguće negativne učinke na ljudska prava, uključujući radnička prava i okoliš, u svjetskim lancima opskrbe.
Dodatne informacije
Prijedlog uredbe o zabrani stavljanja na tržište Unije proizvoda koji su dobiveni prisilnim radom
Pojedinosti
- Datum objave
- 14. rujna 2022.
- Autor
- Predstavništvo u Hrvatskoj