Komisija analizirala mogućnosti jačanja europskog istraživačkog prostora

To su zaključci danas donesene Komunikacije Komisije o provedbi europskog istraživačkog prostora (EIP), u kojima Komisija ponovno potvrđuje svoju odlučnost da istraživanja i inovacija postavi u središte budućeg rasta Europe. Kako je istaknuto u Draghijevu izvješću i političkim smjernicama za sljedeću Komisiju, istraživanje i inovacije ključni su pokretači gospodarske otpornosti, konkurentnosti i dobrobiti.

Europski istraživački prostor pokrenut je 2000. kako bi se riješio problem rascjepkanosti europskog istraživačkog okruženja, a 2020. dobio je novi poticaj. Cilj mu je u Europi stvoriti dinamično i privlačno okruženje za istraživače i inovatore koje će biti atraktivno mjesto za rad. U novoj Komunikaciji analizira se napredak postignut u okviru četiriju strateških ciljeva dogovorenih s državama članicama te se ističu područja u kojima je potreban daljnji rad:

• davanje prednosti ulaganjima i reformama: Komisija surađuje s državama članicama na usklađivanju istraživanja i inovacija pružanjem potpore reformama i ulaganjima putem fondova kohezijske politike, Mehanizma za oporavak i otpornost te stručne potpore u okviru instrumenta za političku potporu programa Obzor Europa i Instrumenta za tehničku potporu. Međutim, Europa je još uvijek daleko od cilja ulaganja 3 % BDP-a EU-a u istraživanje i razvoj. Glavni problem i dalje je niska razina privatnih ulaganja, koja su otežana regulatornim, pravnim i administrativnim preprekama koje je potrebno ukloniti kako bi se privuklo više ulagača i inovatora.
• poboljšanje pristupa izvrsnosti: potpora za suradničke projekte i programe mobilnosti u okviru programa Obzor Europa, kao što su aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA), pomogla je ojačati mreže za znanstvenu suradnju. U okviru dijela programa Obzor Europa koji se odnosi na širenje dosad je uloženo više od milijardu eura za potporu razvoju snažnijih kapaciteta za istraživanje i inovacije u manje uspješnim državama članicama. Međutim, potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se smanjila birokracija i omogućila bolja informiranost o dostupnim mogućnostima za istraživače.
• pretvaranje rezultata u gospodarski učinak: Europsko vijeće za inovacije (EIC) postalo je najveći ulagač u duboku tehnologiju u Europi – svaki euro uložen iz Fonda EIC-a privukao je četiri eura od privatnih ulagača. Okvirom EIP-a u suradnji s državama članicama podržan je razvoj ciljanih smjernica za gospodarsko iskorištavanje rezultata istraživanja i planova tehnološkog razvoja, ali Europi je i dalje potrebno više poduzetničkog kapitala za prilagodbu revolucionarnih inovacija tržišnim razmjerima. Nedavno pokretanje mreže pouzdanih ulagača korak je naprijed u sindiciranju europskih ulagača.
• produbljivanje europskog istraživačkog prostora: okvir EIP-a doveo je do znatnog napretka u poboljšanju radnih uvjeta i razvoju karijere istraživača, među ostalim donošenjem Preporuke Vijeća o istraživačkim karijerama, ali još se može učiniti više. Podržavajući europske vrijednosti, Obzor Europa imao je vodeću ulogu i u daljnjem jačanju rodne ravnopravnosti i istraživačkog integriteta, otvorene znanosti i rada na razmjeni podataka. Donošenjem preporuke Vijeća o sigurnosti istraživanja ostvaren je i daljnji napredak na jamčenju sigurnosti europskih istraživanja. Međutim, potrebno je još raditi na uklanjanju preostalih razlika u mogućnostima za razvoj karijere širom Unije te osiguravanju dugoročne održivosti i dostupnosti europskih istraživačkih i tehnoloških infrastruktura. 

Dodatne informacije

Informativni članak o Komunikaciji

Platforma za europski istraživački prostor

Program politike EIP-a za razdoblje 2022. – 2024.

Izvješće o praćenju EIP-a za 2023.

Izvješće po zemljama u EIP-u za 2023.