Skupinom će predsjedavati bivši potpredsjednik Komisije Siim Kallas, a planira se da će njezin rad trajati tri godine. Članovi skupine bit će najbolji stručnjaci dostupni u tom području.
Više u priopćenju za medije: IP-15-5130
Dodatne informacije o tome kako Komisija državama članicama i regijama pomaže s upravljanjem sredstvima u okviru kohezijske politike
U razdoblju od 2014. do 2020. državama članicama, regijama i gradovima biti će dostupno više od 351 milijarde eura predviđenih u okviru kohezijske politike (Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Kohezijski fond). Za mnoge od tih država to je glavni izvor javnog financiranja. Kvalitetno ulaganje tih sredstava i upravljanje njima od ključne je važnosti jer slabosti nacionalnih, regionalnih i lokalnih uprava mogu ugroziti uspješnost tih programa.
Za razdoblje 2007. – 2013. postoje već dodijeljena sredstva u okviru kohezijske politike, a koja tek trebaju biti uložena. Komisija želi državama članicama pomoći da ne ostanu bez vrijednih ulaganja te da osiguraju pravilno trošenje sredstava na kvalitetne projekte koji će koristiti građanima.
Zato je jačanje administrativnih kapaciteta za unapređivanje ulaganja sredstava i upravljanja fondovima u središtu EU-ove kohezijske politike za razdoblje 2014. – 2020. Povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku Corina Crețu prepoznala je to kao prioritet za djelovanje.
Upravo je to pozadina skupa novih mjera koje su organizirale Corina Crețu, povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku, i službe Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku, uz potporu Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje.
Što taj pristup uključuje?
Inicijativa za bolju provedbu kohezijske politike sastoji se od četverodijelnog pristupa:
1. „Radna skupina za bolju provedbu” osnivanjem posebnih radnih timova pruža potporu nacionalnim i regionalnim upravama za učinkovito provođenje preostalih ulaganja za programsko razdoblje 2007. – 2013. Radna skupina analizirala je ključne uzroke kašnjenja u provedbi i počela osmišljavati podrobne i sveobuhvatne akcijske planove za svaki ugroženi program. Komisija blisko surađuje s dotičnim državama članicama na pronalaženju rješenja za potpuno iskorištavanje odobrenih sredstava iz višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2007. – 2013., kako je Europsko vijeće zatražilo u prosincu 2014.
2. Izgradnja administrativnih kapaciteta u državama članicama i regijama za programe u razdoblju 2014. – 2020. tijekom druge faze djelovanja radne skupine te s pomoću različitih mjera poput razmjene vještina, razmjene stručnjaka, osposobljavanja i tehničke potpore.
3. Povjerenica za regionalnu politiku Corina Crețu namjerava istražiti uzroke zaostajanja regija s niskom razinom gospodarskog razvoja ili regija s nekoliko uzastopnih godina negativnog rasta BDP-a. Ovaj trend je osobito zabrinjavajuć sa stajališta kohezijske politike koja za cilj ima smanjivanje razlika u razvoju među regijama u Europi.
4. Komisija osniva skupinu stručnjaka za neovisnu procjenu koliko su države članice pojednostavile pravila te definiranje daljnjih mogućnosti za pojednostavnjivanje. Skupina će krajnjim korisnicima iznijeti preporuke kako bolje iskoristiti prilike za pojednostavnjivanje postupaka korištenja sredstvima u programskom razdoblju 2014. – 2020. Pored toga, zadaća im je i dodatno pojednostavnjivanje poslije 2020. Te su aktivnosti blisko povezane s inicijativom potpredsjednice Kristaline Georgieve za proračun EU-a usmjeren na rezultate.
Kako je osnovana radna skupina za bolju provedbu ?
Osnivanje posebne radne skupine za pomoć državama članicama i regijama u provedbi ulaganja u okviru kohezijske politike bila je jedna od prvih inicijativa povjerenice Europske komisije za regionalnu politiku Corine Crețunakon njezina imenovanja. Radna skupina pomaže brojnim državama koje su suočene s poteškoćama u provođenju prethodno planiranih ulaganja da unaprijede „apsorpcijske” kapacitete i iskoriste prilike za ulaganje s pomoću snažnijih administrativnih kapaciteta.
Na koga je radna skupina usredotočena?
Pozornost radne skupine trenutačno je usmjerena na skupinu država čije su razine apsorpcije ispod EU-ova prosjeka. Situacija bi mogla dovesti do opoziva i gubitka već dodijeljenih ili planiranih sredstava.
Skupinu od osam država članica čine Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Italija, Rumunjska, Slovačka i Slovenija.
Čime se zapravo radna skupina bavi?
Prvi korak radne skupine bio je razmatranje i raščlamba situacije strukturiranim i ujednačenim pristupom u navedenim državama članicama. To je uključivalo prepoznavanje uskih grla i ključnih nedostataka u provedbi za svaku prioritetnu os navedenih programa. U nekim državama postojeproblemi i kašnjenja u provedbi velikih infrastrukturnih projekata, posebno u području prometa i zaštite okoliša. U ostalim državama zamijećeni su općeniti nedostaciadministrativnih kapaciteta, kao i strukturalne i upravljačke poteškoće.
Radna skupina odgovorna je za osmišljavanje akcijskih planova za svaku državu članicu ili reviziju postojećih planova, ako se već provode. Tim će se procesom osigurati razmjena iskustava i širenje dobre prakse među sudionicima. Ako je potrebno, Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje udružuje snage s Glavnom upravom za regionalnu i urbanu politiku kako bi se osigurala primjena prikladnih mjera povezanih s Europskim socijalnim fondom.
Radi li se tu o navođenju imena i osramoćivanju?
Ni slučajno – svrha je promicanje modela dobre prakse i pomaganje.I izgradnja administrativnih kapaciteta može biti poboljšana, posebno u pogledu unapređivanja provedbe u razdoblju 2014. – 2020. te učenja iz iskustva. To je druga zadaća radne skupine za srednjoročno razdoblje. Države članice se potiče na korištenje sredstvima za tehničku potporu iz kohezijske politike na učinkovitiji i svrsishodniji način kako bi osnažile svoje administrativne kapacitete za korištenje fondovima.
Zašto je administrativni kapacitet važan?
Kohezijska politika djeluje na principu podjele upravljanja između Komisije te lokalnih i nacionalnih tijela koja upravljaju sredstvima u državama članicama.
U novoj kohezijskoj politici za razdoblje 2014. – 2020. težište je na izgradnji administrativnih kapaciteta država članica za potpunu prilagodbu novim zahtjevima korištenja europskim strukturnim i investicijskim fondovima, kako bi učinkovito provodile svoje investicijske programe i postigle najbolje moguće rezultate.
Općenito se smatra kako je administrativni kapacitet za ulaganje sredstava i upravljanje fondovima te programima i projektima sufinanciranima sredstvima EU-a ključan čimbenik uspješnosti kohezijske politike EU-a. Ako su javne uprave koje upravljaju fondovima (upravljačka tijela, posrednička tijela, tijela za ovjeravanje, tijela za reviziju) slabije razvijene, suočavat će se s uskim grlima i izazovima. Krajni je ishod taj da se ulaganjima ne mogu ostvariti očekivane koristi za građane koji žive u europskim regijama i gradovima. To nije samo pitanje etike i pravila – neučinkovita je uprava dugoročno neisplativa.
Kako poduprijeti administrativne kapacitete za bolje korištenje fondovima?
Potpora administrativnim kapacitetima provodi se uspostavljanjem pravih struktura, ljudskih resursa, sustava i alata. Drugim riječima, potpora se provodi osiguravanjem jasne podjele odgovornosti i zadaća, odgovarajućeg osposobljavanja osoblja te zapošljavanjem pravih ljudi za upravljanje sredstvima. Treba ih i opremiti pravim alatima - informatičkim sustavima, priručnicima, pravilima - za upravljanje sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova. Ako postoje sustavi i alati, onda su organizacije manje ranjive. Još je jedan bitan čimbenik upravljanje. To znači da su upravitelji odgovorni za uspješnost, sprječavanje korupcije i sukoba interesa te promicanje transparentnosti.
Što to konkretno znači?
Europska Komisija pokrenula je niz osposobljavanja
kao pripremu za novo programsko razdoblje. Krajnji su korisnici tih osposobljavanja nacionalna i regionalna tijela odgovorna za upravljanje sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda te Kohezijskog fonda. Osposobljavanjem su prvenstveno obuhvaćeni programiranje i provedba, no dotiču se i pitanja financijskog upravljanja i nadzora.
Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku pomaže i u jačanju administrativnih kapaciteta nacionalnih i regionalnih uprava korištenjem analitičkih i dijagnostičkih alata, smjernica te posebno osmišljenih mehanizama poput razmjene dobrih praksi i iskustava ili pomaganjem suradničkog povezivanja. Težište je na pomaganju u boljem upravljanju ulaganjima EU-a.
Komisija je nedavno pokrenula dvije inicijative: sustav za razmjenu TAIEX-REGIO PEER 2 PEER
(pokrenut 24. ožujka) i inicijativu dogovora o očuvanju integriteta
:
- Inicijativa PEER 2 PEER sustav je koji je već uspješno iskušan u državama kandidatkinjama uz potporu Komisijine Glavne uprave za europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju
. Sada će se po prvi puta primijeniti na kohezijsku politiku.
Inicijativa PEER 2 PEER osmišljena je za 24 000 službenika zaposlenih u tijelima koja upravljaju financiranjem i projektima u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda. Tom inicijativom pružaju se izravni odgovori na specifične zahtjeve tijela prijavljenih na internetsku bazu podataka te pomoć u obliku stručnih misija, studijskih posjeta te posebnih radionica. Službenici koji žele podijeliti svoje stručno znanje mogu se registrirati u Bazu podataka stručnjaka
.
- Dogovore o očuvanju integriteta razvila je nevladina organizacija Transparency International
u svrhu potpore vladama, poduzećima i civilnom društvu za unapređivanje povjerenja i transparentnosti u javnoj nabavi. Komisija sada namjerava uvesti dogovore o očuvanju integriteta za nekoliko projekata sufinanciranih sredstvima EU-a iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda.
Dogovor o očuvanju integriteta za sredstva kohezijske politike bit će pravno obvezujući sporazum između upravljačkog tijela i poduzeća koja se natječu za ugovore o javnoj nabavi, kojim se obvezuju na transparentno i učinkovito provođenje postupka javne nabave. Kako bi se osigurala veća odgovornost, dogovori o očuvanju integriteta uključivat će sustav nadzora kojim će upravljati odabrana organizacija civilnog društva.
U svibnju 2015. bit će objavljen poziv na iskazivanje interesa za uvođenje tog instrumenta u projekte sufinancirane sredstvima kohezijske politike u državama članicama. Tijela vlasti i krajnji korisnici izričito se potiču na korištenje ovom inicijativom.
Postoje li drugi načini na koje države članice i regije mogu ulagati u učinkovitu javnu upravu?
Osim tehničke potpore, države članice koje ispunjavaju uvjete trebale bi se koristiti mjerama kojima se podupire šira izgradnja institucionalnih kapaciteta. Ulaganja u izgradnju institucionalnih kapaciteta i učinkovitu javnu upravu (Tematski cilj 11), koje podupiru Europski socijalni fond i Europski fond za regionalni razvoj imaju širi i dugoročniji cilj. Djelovanje se usredotočuje na istinske reforme i sustavne promjene za unapređivanje suštinske učinkovitosti javnih uprava, neovisno o njihovoj ulozi u upravljanju sredstvima EU-a.
Tijekom razdoblja 2014. – 2020., iz europskih strukturnih i investicijskih fondova nastavit će se podupirati izgradnja institucionalnih kapaciteta i reforme. Cilj ove potpore je stvaranje institucija koje su stabilne i predvidive, no dovoljno fleksibilne kako bi odgovorile na društvene izazove, otvorene su za dijalog s javnošću te su sposobne uvoditi nova rješenja politika i pružanje boljih usluga. Potpora je usmjerena na učinkovitije organizacijske procese, suvremeno upravljanje te motivirane i stručne javne službenike.
Potpora reformama javne uprave, kao dio tematskog cilja izgradnje institucionalnih kapaciteta za programsko razdoblje 2014. – 2020., povezana je s odgovarajućim preporukama za pojedine zemlje
, njima povezanim radnim dokumentima službi, ako je primjenjivo, programima gospodarske prilagodbe i nacionalnim programima reformi
.
Jesu li u sljedećem programskom razdoblju predviđena sredstva za podupiranje tih poduhvata?
Da. Oko 4,8 milijardi eura predviđeno je u novom proračunu kohezijske politike za razdoblje 2014. – 2020. za potporu izgradnji institucionalnih kapaciteta i reformama. Osim toga, sredstva će biti usmjerena na jačanje kapaciteta tijela izravno uključenih u provedbu kroz tehničku potporu.
Kako pomažete u suzbijanju prijevare i korupcije?
Pogreške uzrokovane prijevarama čine 0,2 % svih prijavljenih pogrešaka u upravljanju sredstvima kohezijske politike. Komisija primjenjuje nultu toleranciju prema prijevarama i korupciji te isto očekuje od država članica i regija. Financijsku pomoć treba upotrebljavati za podupiranje konkurentnosti, unapređivanje produktivnosti i stvaranje novih poslovnih prilika. Pri pregledima sporazuma o partnerstvu i operativnih programa Komisija insistira na jasnoj obvezi država članica da poduzimaju mjere za sprječavanje prijevara te će pozornog pratiti poštovanje te obveze.
U prosincu 2013., u suradnji s organizacijom Transparency International, Komisija je organizirala međunarodnu konferenciju o borbi protiv prijevara u europskim strukturnim i investicijskim fondovima, nakon koje je uslijedio niz predavanja u raznim državama
. Naglasak tih događaja bio je na pružanju službenicima praktičnih alata kojima mogu spriječiti zloporabu sredstava.
Jedan od konkretnih ishoda tih predavanja bila je ideja o primjeni sustava „dogovora o očuvanju integriteta,” koji je razvila organizacija Transparency International, na projekte podržane kohezijskom politikom.
Komisija je razvila nov informatički alat naziva ARACHNE i potiče države članice da ga upotrebljavaju. Taj alat kombinira podatke o praćenju europskih strukturnih i investicijskih fondova s vanjskim bazama podataka te pomaže upravljačkim tijelima pri prepoznavanju projekata visokog rizika koji zahtijevaju detaljniji nadzor.
Koja je svrha radne skupine na visokoj razini za pojednostavnjivanje? Na koji će način ona pomoći državama članicama da iskoriste prilike da krajnjim korisnicima pojednostave pristup sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova?
Novim propisima za programski okvir 2014. – 2020. omogućuje se niz prilika za smanjivanje administrativnog opterećenja za krajne korisnike te pojednostavnjivanje njihovog pristupa sredstvima EU-ovih fondova. Ti propisi obuhvaćaju skup zajedničkih pravila za sve europske strukturne i investicijske fondove, proširenu primjenu opcija pojednostavnjenja troškova i pomak ka e-koheziji. Neovisna radna skupina na visokoj razini za nadzor pojednostavnjivanja postupaka za krajnje korisnike usredotočila bi se na pet ključnih pitanja: pristup financiranju za mala i srednja poduzeća, dodatni zahtjevi ili administrativne prepreke koje uvode nacionalna ili regionalna tijela (prerevno donošenje propisa) uključujući postupak odabira projekata, upotreba jednostavnijih načina naknade troškova (na primjer primjenom paušalnih iznosa ili fiksnih naknada), upotreba postupaka temeljenih na internetu (poput „e-kohezije” za projekte financirane u okviru kohezijske politike), te način provođenja projekata koje su pokrenule i kojima upravljaju lokalne zajednice (lokalni razvoj koji vodi zajednica).
Tijekom prve godine djelovanja radna skupina na visokoj razini procjenjivala bi koliko su države članice pojednostavile pravila. Zatim bi radila na podrobnijem analiziranju provedbe prilika za pojednostavnjivanje u državama članicama i regijama. Tako će 2016. biti dostupan prvi skup preporuka za bolje iskorištavanja prilika za pojednostavnjivanje za krajnje korisnike omogućenog propisima. Radna skupina na visokoj razini zatim bi početkom 2018. mogla iznijeti prijedloge dodatnog pojednostavnjivanja za razdoblje nakon 2020.
Pojedinosti
- Datum objave
- 9. lipnja 2015.
- Autor
- Predstavništvo u Hrvatskoj