Skip to main content
Logotip Europske komisije
Predstavništvo u Hrvatskoj
Novinski članak17 prosinac 2019Predstavništvo u Hrvatskoj

Jesenski paket europskog semestra: Izgradnja gospodarstva u interesu građana i planeta

Danas Komisija Ursule von der Leyen pokreće novi ciklus europskog semestra, prvi u svojem mandatu. Riječ je o ambicioznoj i poboljšanoj strategiji rasta kojom se potiče konkurentna održivost radi izgradnje gospodarstva u interesu građana i planeta.

Jesenski paket europskog semestra 2019.

Godišnjom strategijom za održivi rast ostvaruje se vizija iz političkih smjernica predsjednice Ursule von der Leyen. U njoj se utvrđuju strategija gospodarske politike i politike zapošljavanja Europske unije, a održivost i socijalna uključenost stavljaju se u središte gospodarskih politika EU-a, u skladu s prioritetima navedenima u europskom zelenom planu, novoj Komisijinoj strategiji rasta. Cilj joj je da Europa zadrži najnaprednije svjetske sustave socijalne skrbi te postane prvi klimatski neutralan kontinent i dinamično središte inovacija i konkurentnog poduzetništva. Omogućit će Europi još veće ambicije kada je riječ o socijalnoj pravdi i blagostanju. U širem smislu, strategijom održivog rasta pomoći će se EU-u i njegovim državama članicama da ostvare ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda, koje Komisija prvi put integrira u europski semestar.

Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Komisije zadužen za gospodarstvo u interesu građana rekao je: Naš se gospodarski model iz temelja mijenja. Klimatske promjene, digitalizacija i demografske promjene zahtijevaju od nas da prilagodimo gospodarsku politiku tako da Europa ostane konkurentna na svjetskoj sceni i to na održiv i pravedan način. Istovremeno, države članice EU-a moraju ojačati obranu od globalnih rizika koji su već na obzoru. Pozivam države koje imaju fiskalnog prostora da još više ulažu, a one s velikim dugom da ga smanje.

Paolo Gentiloni, povjerenik za gospodarstvo: Borba protiv klimatskih promjena od danas je okosnica naše gospodarske politike. Kad mi kažemo da je Europski zeleni plan nova europska strategija rasta, mi to doista i mislimo. U prvoj godini mandata jedan od mojih prioriteta bit će integriranje ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda u europski semestar. Veoma je važno da ta bitna promjena europske ekonomske politike uspije.

Riječima Nicolasa Schmita, povjerenika za zapošljavanje i socijalna prava: Ova nova strategija objedinjuje načela borbe protiv nejednakosti i zalaganje za uzlaznu gospodarsku i socijalnu konvergenciju, sadržanu u europskom stupu socijalnih prava. Iako je danas broj zaposlenih rekordno visok, nejednakost je i dalje prisutna. Svijet se brzo mijenja i inovacije su ključne pa moramo olakšati pristup tržištu rada i više ulagati u vještine onih koji se moraju prilagoditi digitalnoj i zelenoj tranziciji, posebno najugroženijima. Socijalna pravda mora biti sastavni dio svakog dijela novog radnog procesa.

Godišnja strategija održivog rasta obuhvaća četiri povezane dimenzije koje se međusobno nadopunjuju i tako odgovaraju na dugoročne izazove. Da bi se ostvarilo gospodarstvo u interesu građana i planeta, na tim bi dimenzijama trebale počivati strukturne reforme, politike zapošljavanja, ulaganja i odgovorne fiskalne politike u svim državama članicama. Te su četiri dimenzije:

  • održivost okoliša
  • povećanje produktivnosti
  • pravednost i
  • makroekonomska stabilnost.

Pružanjem konkretnih smjernica državama članicama o tome gdje su strukturne reforme i ulaganja u održiv gospodarski model najpotrebniji, u okviru europskog semestra pokazat će se koliko je važna održivost okoliša. Političke smjernice u okviru europskog semestra pomoći će i da se poveća produktivnost: potaknut će se ulaganja i strukturne reforme kojima je cilj poticanje istraživanja i inovacija, bolji pristup financiranju, bolje funkcioniranje tržišta proizvoda i usluga te uklanjanje uskih grla u poslovanju. U vrijeme velikih promjena nužno je provedbom socijalnih politika zaštiti pravednost kako bi se svima zajamčili pošteni uvjeti rada i omogućila prilagodba novim okolnostima. Makroekonomsku stabilnost trebalo bi očuvati poštovanjem fiskalnih pravila, uz upotrebu potpune fleksibilnosti koja je u njih ugrađena, borbom protiv neravnoteža i dovršenjem europske ekonomske i monetarne unije (EMU).

Daljnja izvješća

Preporuka o ekonomskoj politici europodručja poziva države članice europodručja da poduzmu mjere za postizanje uključivog i održivog rasta te jačanja konkurentnosti. U njoj se traže i diferencirane fiskalne politike, kao i njihova daljnja koordinacija u okviru Euroskupine u slučaju pogoršanja gospodarskih izgleda. Preporuka poziva i na veći napredak u produbljivanju EMU-a, posebno dovršetkom bankovne unije i unije tržišta kapitala, jer će tako ojačati i međunarodna uloga eura. Sve će te mjere zajedno pomoći u rješavanju zajedničkih problema u europodručju.

U Izvješću o mehanizmu upozoravanja, instrumentu za provjeru makroekonomskih neravnoteža, preporučuje se da se u 2020. u 13 država članica provede detaljno preispitivanje radi utvrđivanja i procjene ozbiljnosti mogućih makroekonomskih neravnoteža. U pripremama za dugoročne izazove i moguće buduće šokove države članice moraju se i dalje boriti protiv makroekonomskih neravnoteža. Riječ je o Bugarskoj, Cipru, Francuskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Irskoj, Italiji, Nizozemskoj, Njemačkoj, Portugalu, Rumunjskoj, Španjolskoj i Švedskoj.

U prijedlogu zajedničkog izvješća o zapošljavanju analizira se stanje u području zapošljavanja i socijalnih pitanja u Europi te se ističu područja u kojima je ostvaren napredak i ona u kojima je potrebno još raditi. Danas je zaposleno 241,5 milijuna ljudi, nezaposlenost u EU-u rekordno je niska (6,3 %), a poboljšavaju se i uvjeti na tržištu rada. Međutim, i dalje su velik problem rodna nejednakost i nejednakost plaća; određene skupine, ponajviše djeca i osobe s invaliditetom, i dalje su u velikoj opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti; a u nekim državama članicama velika je i nezaposlenost mladih.

Cilj je izvješća o uspješnosti jedinstvenog tržišta procijeniti rezultate i postignuća jedinstvenog tržišta. Prvi je put uključeno u ciklus europskog semestra kako bi se istaknula važnost provedbe reformi kojima se olakšava nesmetano funkcioniranje jedinstvenog tržišta. Izvješće pokazuje da su tržišta robe dobro integrirana, a tržišta usluga imaju najveći potencijal za daljnju integraciju. Ostvaren je i velik napredak u integraciji energetskih tržišta, a još treba popraviti prekograničnu trgovinu energijom i natjecanje na energetskim tržištima. Visoki standardi zaštite okoliša i sigurnosti proizvoda važan su element uspješnosti jedinstvenog tržišta i pokrivaju brojne gospodarske aktivnosti. Ostvarenje punog potencijala jedinstvenog tržišta ovisi o provedbi strukturnih reformi na nacionalnoj razini jer one mogu pridonijeti uspostavi učinkovitog tržišnog natjecanja i boljoj poslovnoj klimi. Provedba tih reformi olakšat će se daljnjim integriranjem svih problema jedinstvenog tržišta u semestar.

U drugom godišnjem izvješću o praćenju provedbe Programa potpore strukturnim reformama iz 2018. vidljivo je da program može znatno doprinijeti naporima nadležnih tijela država članica da utvrde i prevladaju strukturne nedostatke u pripremi i provedbi reformi. Tijekom 2018. za financiranje iz programa odabrano je 146 zahtjeva iz 24 države članice. Od toga se 93 % izravno odnosi na strateške prioritete EU-a u područjima kao što su poboljšanje operativnog kapaciteta i učinkovitosti javne uprave, modernizacija upravljanja javnim financijama, reforma poreznih uprava i razvoj digitalnoga gospodarstva.

Daljnji koraci

Europsko vijeće poziva se da podrži danas predstavljenu strategiju održivog rasta.

Prioritete koje je Komisija utvrdila u svojoj strategiji održivog rasta države članice trebale bi uzeti u obzir u svojim nacionalnim politikama i strategijama, u skladu s definicijom svojih programa stabilnosti ili konvergencije, te u svojim nacionalnim programima reformi koje dostavljaju sljedeće godine. Na temelju toga Komisija će u okviru proljetnog paketa europskog semestra predložiti preporuke po državama članicama. U Vijeću će države članice donijeti preporuke po državama članicama. Stoga su države članice u konačnici odgovorne za njihov sadržaj i provedbu.

U političkim smjernicama predsjednice von der Leyen naglašava se kako je važno da Europski parlament postane „glasniji” u gospodarskom upravljanju. Zato Komisija očekuje konstruktivan dijalog s Parlamentom o sadržaju paketa i svakom sljedećem koraku ciklusa europskog semestra.

Pojedinosti

Datum objave
17 prosinac 2019
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj