Skip to main content
Logotip Europske komisije
Predstavništvo u Hrvatskoj
Informativni članak11 studeni 2022Predstavništvo u Hrvatskoj

Jesenska gospodarska prognoza 2022.: Gospodarstvo EU-a na prekretnici

Privremene prognoze obuhvaćaju godišnje i tromjesečne podatke o BDP-u i inflaciji za tekuću i sljedeću godinu za sve države članice te agregate za EU i europodručje.

Jesenska gospodarska prognoza 2022.: Gospodarstvo EU-a na prekretnici

Nakon snažne prve polovine godine gospodarstvo EU-a ušlo je u mnogo zahtjevniju fazu. Šokovi izazvani ruskom agresijom na Ukrajinu smanjuju globalnu potražnju i jačaju globalne inflacijske pritiske. EU je među najizloženijim gospodarstvima zbog svoje neposredne blizine ratu i ovisnosti o plinu iz Rusije. Energetska kriza narušava kupovnu moć kućanstava i opterećuje proizvodnju. Gospodarsko raspoloženje znatno se smanjilo. Kao rezultat toga, iako se očekuje da će rast u 2022. biti bolji nego što je prethodno predviđeno, za 2023. predviđa se slabiji rast i veća inflacija u usporedbi s ljetnom prognozom Europske komisije.

Znatno manji rast krajem godine

Rast realnog BDP-a u EU-u potaknut je pozitivnom situacijom u prvoj polovini 2022. jer su potrošači nakon ublažavanja mjera za suzbijanje širenja bolesti COVID-19 snažno nastavili s potrošnjom, posebno na usluge. Rast je nastavljen u trećem tromjesečju, iako znatno slabijim tempom.

Zbog povećane nesigurnosti, visokih pritisaka na cijene energije, smanjenja kupovne moći kućanstava, slabijeg vanjskog okruženja i strožih uvjeta financiranja očekuje se da će EU, europodručje i većina država članica u zadnjem tromjesečju godine ući u recesiju. Ipak, očekuje se da će snažan zamah iz 2021. i snažan rast u prvoj polovini godine potaknuti rast realnog BDP-a u 2022. na 3,3 % u EU-u (3,2 % u europodručju), što je znatno iznad 2,7 % predviđenih u ljetnoj privremenoj prognozi.

Budući da se inflacija utječe na raspoloživi dohodak kućanstava, očekuje se da će se smanjenje gospodarske aktivnosti nastaviti u prvom tromjesečju 2023. Očekuje se da će se rast vratiti u Europu u proljeće jer inflacija postupno smanjuje svoj utjecaj na gospodarstvo. Međutim, s obzirom na snažne prepreke koje i dalje koče potražnju, očekuje se da će gospodarska aktivnost biti slaba, a rast BDP-a u 2023. u cjelini doseći 0,3 % i u EU-u i u europodručju.

Predviđa se da će do 2024. gospodarski rast postupno ponovno rasti, u prosjeku 1,6 % u EU-u i 1,5 % u europodručju.

Inflacija je dosegnula vrhunac

Očekuje se da su inflacija veća od očekivane tijekom prvih deset mjeseci 2022. i sve veći cjenovni pritisci doveli do pomaka vrhunca inflacije na kraju godine te da su ukinuli projekciju godišnje stope inflacije na 9,3 % u EU-u i 8,5 % u europodručju. Očekuje se da će se inflacija 2023. smanjiti, ali će ostati visoka i iznositi 7,0 % u EU-u i 6,1 % u europodručju, prije nego što se u 2024. smanji na 3,0 % odnosno 2,6 %.

U usporedbi s ljetnom privremenom prognozom to je povećanje od gotovo jednog postotnog boda za 2022. i više od dva boda u 2023. Revizije uglavnom odražavaju znatno više veleprodajne cijene plina i električne energije, što vrši pritisak na maloprodajne cijene energije, kao i na većinu robe i usluga u potrošačkoj košarici.

Najsnažnije tržište rada u nekoliko desetljeća

Unatoč izazovnom okruženju, tržište rada nastavilo je ostvarivati snažne rezultate, pri čemu su zaposlenost i sudjelovanje na najvišoj razini, a nezaposlenost na najnižoj razini u posljednjih nekoliko desetljeća. Snažno gospodarsko širenje dovelo je do zapošljavanja dodatnih dva milijuna ljudi u prvoj polovini 2022., čime se broj zaposlenih u EU-u povećao na rekordnih 213,4 milijuna. Stopa nezaposlenosti u rujnu je ostala na rekordno niskoj razini od 6,0 %.

Očekuje se da će tržišta rada reagirati na usporavanje gospodarske aktivnosti s odmakom, ali da će ostati otporna. Predviđa se rast zaposlenosti u EU-u od 1,8 % u 2022., prije nego što se u 2023. zaustavi te umjereno povećanje do 0,4 % u 2024.

Predviđa se da će stope nezaposlenosti u EU-u iznositi 6,2 % u 2022., 6,5 % u 2023. i 6,4 % u 2024.

Nizak rast, visoka inflacija i mjere potpore energiji negativno utječu na deficite

Snažan nominalni rast u prva tri tromjesečja godine i postupno ukidanje potpora povezanih s pandemijom potaknuli su daljnje smanjenje državnih deficita u 2022. unatoč novim mjerama donesenima radi ublažavanja učinka povećanja cijena energije na kućanstva i poduzeća. Nakon pada na 4,6 % BDP-a u 2021. (5,1 % u europodručju), predviđa se da će se deficit u EU-u ove godine dodatno smanjiti na 3,4 % BDP-a (3,5 % u europodručju).

Međutim, očekuje se da će se u 2023. ukupni državni deficit ponovno blago povećati (na 3,6 % u EU-u i 3,7 % u europodručju) jer gospodarska aktivnost slabi, povećavaju se rashodi za kamate, a vlade proširuju ili uvode nove diskrecijske mjere za ublažavanje učinka visokih cijena energije. Njihovo planirano povlačenje tijekom 2023. i nastavak rasta trebali bi smanjiti pritisak na javne blagajne nakon toga. Zbog toga se predviđa da će deficit u EU-u iznositi 3,2 % BDP-a, a u europodručju 3,3 % u 2024.

Tijekom razdoblja obuhvaćenog prognozom predviđa se daljnje smanjenje udjela duga u BDP-u u EU-u s 89,4 % BDP-a u 2021. na 84,1 % BDP-a u 2024. (i s 97,1 % na 91,4 % u europodručju).

Izniman stupanj nesigurnosti

Gospodarski izgledi i dalje su obilježeni iznimnom razinom nesigurnosti s obzirom na to da Rusija nastavlja agresiju na Ukrajinu, a potencijal za daljnje gospodarske poremećaje ni približno nije iscrpljen.

Najveća prijetnja proizlazi iz nepovoljnih kretanja na tržištu plina i rizika od nestašica, posebno tijekom zime 2023. – 2024. Osim opskrbe plinom, EU je i dalje izravno i neizravno izložen daljnjim šokovima na druga tržišta robe uslijed geopolitičkih napetosti.

Dugotrajna inflacija i potencijalne neuredne prilagodbe na svjetskim financijskim tržištima novom okruženju visokih kamatnih stopa također su i dalje važni čimbenici rizika. Oba su pojačana potencijalom za nedosljednost između ciljeva fiskalne i monetarne politike.

Pozadina

Ta se prognoza temelji na skupu tehničkih pretpostavki o tečaju, kamatnim stopama i cijenama robe zaključno s 31. listopada. Za sve ostale ulazne podatke, uključujući pretpostavke o vladinim politikama, u ovoj se prognozi uzimaju u obzir informacije do 27. listopada, uključujući taj datum. Ako se nove politike ne najavljuju, u projekcijama se ne pretpostavlja promjena politike.

Europska komisija svake godine objavljuje dvije sveobuhvatne prognoze (proljetnu i jesensku) i dvije privremene prognoze (zimsku i ljetnu). Privremene prognoze obuhvaćaju godišnje i tromjesečne podatke o BDP-u i inflaciji za tekuću i sljedeću godinu za sve države članice te agregate za EU i europodručje.

Zimskom gospodarskom prognozom Europske komisije 2023. ažurirat će se predviđanja BDP-a i inflacije, a očekuje se da će biti predstavljena u veljači 2023.

 

Više informacija:

Cijeli dokument: Gospodarska prognoza za jesen 2022.

Pojedinosti

Datum objave
11 studeni 2022
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj