Jesenska gospodarska prognoza 2018.

I dalje rast, ali manje dinamičan i uz veliku neizvjesnost

Predviđa se da će se rast u europodručju od 2,4 % u 2017., što je najviše u zadnjih deset godina, smanjiti na 2,1 % u 2018. te će dalje slabiti na 1,9 % u 2019 i 1,7 % u 2020. Isti trend očekuje se za 27 država članica EU-a s prognozom rasta od 2,2 % u 2018., 2.0 % u 2019. i 1,9 % u 2020.

Prošlogodišnje iznimno dobro globalno stanje potaklo je snažnu gospodarsku aktivnost te ulaganje u EU i europodručje. Unatoč nesigurnijem okružju, za sve se države članice zahvaljujući snazi domaće potrošnje i ulaganjima predviđa daljnji rast, ali sporijim tempom. Ako ne bude većih šokova, Europa bi trebala moći održati iznadprosječni gospodarski rast, snažno povećanje radnih mjesta i pad nezaposlenosti. Međutim osnovni scenarij ovisi o sve većem broju međusobno povezanih negativnih rizika.

Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog kao i za financijsku stabilnost, financijske usluge te uniju tržišta kapitala, izjavio je: „Ove i sljedeće godine očekuje se rast svih gospodarstava EU-a, a zahvaljujući tomu otvarat će se radna mjesta.Međutim rastu neizvjesnost i rizici, vanjski i unutarnji, koji počinju usporavati tempo gospodarske aktivnosti. Moramo biti oprezni i još više jačati otpornost naših gospodarstava. Na razini EU-a to znači donošenje konkretnih odluka o daljnjem jačanju naše ekonomske i monetarne unije. Na nacionalnoj razini potrebno je još više ojačati fiskalne zaštite i smanjiti dug, a istovremeno treba osigurati da pozitivne učinke rasta osjećaju i najranjiviji članovi društva.”

Pierre Moscovici, povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, izjavio je: „Europsko gospodarstvo u dobrom je stanju, a rast se tek postupno usporava. Predviđamo da će se taj trend nastaviti tijekom sljedeće dvije godine, dok nezaposlenost i dalje pada na razine koje nisu zabilježene od vremena prije krize. Očekuje se daljnji pad javnog duga u europodručju s deficitom znatno ispod 1 % BDP-a. U sve nesigurnijem međunarodnom okruženju kreatori politika u Bruxellesu i u glavnim gradovima država članica moraju raditi na tome da europodručje bude dovoljno snažno da se može nositi sa svime što budućnost donosi.”

Domaća potražnja potaknut će rast

Sve veća globalna neizvjesnost, napetosti u međunarodnoj trgovini i više cijene nafte negativno će utjecati na rast u Europi. Nakon godina snažnog rasta zaposlenosti, negativnom utjecaju mogli bi također pridonijeti izgledi za usporavanje napretka na tržištu rada i povećanje ograničenja na strani ponude u nekim državama članicama.

Pokretači rasta sve će više biti unutarnji: privatnu potrošnju trebao bi potaknuti veći rast plaća i fiskalne mjere u nekim državama članicama. Osim toga, očekuje se da će uvjeti financiranja i visoke stope iskorištenosti kapaciteta i dalje poticati ulaganja. Po prvi put od 2007. u svim državama članicama 2019. se očekuje povećanje ulaganja.

Uzimajući u obzir te čimbenike, bruto domaći proizvod (BDP) trebao bi i dalje rasti, ali će rasti sporije i čini se da će biti slabiji nego što se očekivalo na ljeto.

Nezaposlenost i dalje pada

Uvjeti na tržištu rada nastavili su se poboljšavati u prvoj polovini 2018., pri čemu zaposlenost i dalje raste čak i kada gospodarski rast slabi.

Očekuje se nastavak otvaranja radnih mjesta zahvaljujući daljnjem rastu i provedbi strukturnih reformi u nekim državama članicama. Nezaposlenost bi trebala i dalje padati, ali sporije nego dosad jer će sve veći nedostatak radne snage i sporiji gospodarski rast na kraju potisnuti rast zaposlenosti.

Očekuje se pad nezaposlenosti u europodručju na 8,4 % ove godine, pa na 7,9 % u 2019. i 7,5 % u 2020. Predviđa se da će stopa nezaposlenosti u 27 država članica EU-a ove godine iznositi 7,4 %, u 2019. 7 % i 6,6 % u 2020. To bi bila najniža stopa nezaposlenosti zabilježena od početka mjesečnih serija podataka o nezaposlenosti iz siječnja 2000.

Inflacija potaknuta cijenama nafte

Očekuje se da će ukupna inflacija i dalje biti umjerena tijekom razdoblja prognoze. U europodručju inflacija bi mogla doseći 1,8 % u 2018. i 2019. te usporiti na 1,6 % u 2020.

Rast cijena nafte ove je godine potaknuo inflaciju i očekuje se nastavak snažnih pozitivnih baznih učinaka u prvom tromjesečju sljedeće godine. I dok je temeljna inflacija, koja isključuje cijene energije i neprerađene hrane, ove godine zasad bila relativno slaba, očekuje se da će se ona ponovno pokazati glavnim pokretačem ukupne inflacije u 2020., s obzirom na rast plaća zbog smanjenja radne snage na tržištu.

Javne financije: razine duga se smanjuju, a ukupni javni deficit europodručja manji je od 1 %

Predviđa se da će deficit opće države u europodručju nastaviti padati u odnosu na BDP ove godine zahvaljujući nižim rashodima za kamate. Taj bi se pad trebao zaustaviti sljedeće godine po prvi put od 2009. zbog promjene u blago ekspanzivni smjer fiskalne politike u 2019. prije nego što opet bude općenito neutralan u 2020. Očekuje se povećanje deficita opće države u europodručju sa 0,6 % BDP-a u 2018. na 0,8 % u 2019. i smanjenje na 0,7 % u 2020. Za 27 država članica EU-a očekuje se povećanje deficita opće države sa 0,6 % BDP-a u 2018. na 0,8 % u 2019. i smanjenje na 0,6 % u 2020. Općenito trend je i dalje znatno poboljšanje u usporedbi sa situacijom od prije deset godina, odnosno 2009. kada je deficit dosegnuo 6,2 % u europodručju i 6,6 % u EU-u.

Predviđa se daljnji pad udjela duga u BDP-u u europodručju i u gotovo svim državama članicama, uz primarni višak koji smanjuje dug te daljnji rast. Udio duga u BDP-u u europodručju trebao bi pasti sa 86,9 % u 2018. na 84,9 % u 2019. i na 82,8 % u 2020., što je smanjenje u odnosu na 2014. kada je dosegnuo 94,2 %. U 27 država članica EU-a udio duga opće države trebao bi pasti sa 80,6 % BDP-a u 2018. na 78,6 % u 2019. i 76,7 % u 2020.

Brojni međusobno povezani rizici i neizvjesnost pomućuju izglede

Prognozu prati veliki stupanj neizvjesnosti te brojni međusobno povezani negativni rizici. Ako se bilo koji od tih rizika ostvari, ostali bi se mogli povećati i imati snažnije posljedice.

Pregrijavanje u SAD-u, potaknuto procikličkim fiskalnim poticajem, moglo bi dovesti do većeg rasta kamatnih stopa od očekivanog, što bi imalo brojne negativne učinke prelijevanja izvan SAD-a, osobito na rastućim tržištima koja su osjetljiva na promjene kapitalnih tokova i izložena dugu denominiranom u američkim dolarima. To bi moglo povećati napetosti na financijskim tržištima. Za EU bi to isto tako bilo loše s obzirom na njegove snažne trgovinske veze i izloženost banaka.

Očekivano povećanje deficita tekućeg računa SAD-a također bi moglo dovesti do daljnjih napetosti u trgovini s Kinom. S obzirom na razinu korporativnog duga i financijsku nestabilnost time bi se mogao povećati rizik od neuređene prilagodbe u Kini. Bilo kakvo povećanje trgovinskih napetosti naštetilo bi i EU-u zbog utjecaja na povjerenje i ulaganja te njegovu snažnu uključenost u svjetske vrijednosne lance.

Unutar EU-a bi se sumnje u kvalitetu i održivost javnih financija u visokozaduženim državama članicama mogle preliti na domaće bankarske sektore te ugroziti financijsku stabilnost i opteretiti gospodarsku aktivnost.

I na kraju, tu su i rizici povezani s ishodom pregovora o Brexitu.

Posve teoretska pretpostavka za Ujedinjenu Kraljevinu za 2019. i 2020.

Kako bi se omogućila usporedba tijekom vremena, projekcije obuhvaćaju svih 28 država članica, uključujući Ujedinjenu Kraljevinu. S obzirom na aktualne pregovore o uvjetima povlačenja Ujedinjenje Kraljevine iz EU-a naše projekcije temelje se na isključivo tehničkoj pretpostavci da će se u trgovinskim odnosima između 27 država članica i Ujedinjene Kraljevine održati status quo. Projekcije služe samo za prognozu i ne utječu na aktualne pregovore u kontekstu postupka iz članka 50.

Kontekst

Prognoza se temelji na nizu tehničkih pretpostavki u vezi s tečajem, kamatnim stopama i cijenama robe zaključno s 22. listopada 2018. Za sve ostale ulazne podatke, među ostalim i pretpostavke o vladinim politikama, u ovoj se prognozi uzimaju u obzir podaci do 22. listopada i uključujući taj datum. Osim ako su politike uvjerljivo najavljene i potkrijepljene s dovoljno pojedinosti, u projekcijama se ne pretpostavljaju njihove promjene.

Nova prognoza Europske komisije sadržavat će ažurirane projekcije BDP-a i inflacije u Privremenoj zimskoj gospodarskoj prognozi 2019. koja će se objaviti u veljači 2019.

Od ove godine Europska komisija opet svake godine objavljuje dvije sveobuhvatne prognoze (proljetna i jesenska) te dvije privremene prognoze (zimska i ljetna), umjesto tri sveobuhvatne prognoze na zimu, ljeto i jesen kao što je to bio slučaj svake godine od 2012. Privremene prognoze obuhvaćaju godišnje i tromjesečne podatke o BDP-u i inflaciji za tekuću i sljedeću godinu za sve države članice i europodručje te zbirne podatke za EU. Ta je promjena povratak na Komisijin prethodni obrazac prognoza, čime se Komisijin raspored njihove izrade ponovno vremenski usklađuje s prognozama drugih institucija (npr. Europske središnje banke, Međunarodnog monetarnog fonda, Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj).